ZABRINJAVAJUĆA STUDIJA: U svijetu je više autokratskih nego demokratskih režima

Autor:

Photo: Unsplash

Zaklada Bertelsmann svake dvije godine procjenjuje oko 140 zemalja na temelju toga razvijaju li se prema demokraciji ili autokraciji, i to radi od 2006. godine. Trenutna studija pokazuje, autokracije su sada u većini, piše u analizi Deutsche Welle.

Prema novoj studiji, kvaliteta demokracije pogoršala se u posljednjih 20 godina u 137 zemalja koje se mogu opisati kao zemlje u razvoju ili kao tzv. zemlje u usponu. Prema “Indeksu transformacije Zaklade Bertelsmann”, sada imamo 63 demokracije naspram 74 autokracije, odnosno država u kojima nema slobodnih izbora niti funkcionalne pravne države.

Samo u posljednje dvije godine, ruskim agresorskim ratom na Ukrajinu i pandemijom koronavirusa, izbori u 25 zemalja bili su manje slobodni i pošteni nego prije. Sloboda izražavanja i sloboda tiska su sve više ograničene u 39 zemalja.

Na predstavljanje Indeksa transformacije Fondacija je pozvala i njemačkog kancelara Olafa Scholza. S obzirom na to da je desničarski populizam u porastu i u Njemačkoj, Scholz je rekao da je zadovoljan što su stotine tisuća ljudi nedavno zbog toga izlazile na ulice.

„Moramo razmišljati o obrani demokracije, i to nije igra, to se ne radi na internetu, već smo to mi. Demokraciju moramo mi sami zaštititi“, rekao je Scholz.

‘Pandemija je još više ograničila prava’

Sabine Donner jedna je od autorica studije. Ona za DW govori o učinku koji je pandemija koronavirusa, s policijskim satom i privremenim smanjivanjem građanskih sloboda, imala na demokratski razvoj: “Pandemija je bila prilika da se još više ograniče prava i da se još više moći koncentrira na vlade. Ali u osnovi, pandemija nije stvorila probleme koji već nisu postojali.”

Studija se temelji na 5000 stranica izvješća o zemljama koje zaklada sastavlja uz pomoć 300 stručnjaka, sveučilišta i think tankova u oko 120 zemalja. Ispituje se stanje demokracije, gospodarski razvoj i djelovanje vlade. Sve tri kategorije trenutno su na povijesno najnižoj razini.

Jesu li demokracije prespore i nefleksibilne?

No, Sabine Donner ne želi očajavati, unatoč svim negativnim izvještajima. Ona primjećuje da u etabliranim demokracijama raste svijest da svijet postaje sve manje slobodan.

Autoritarni vladari vole svoje postupke opravdavati tvrdnjom da su demokracije preglomazne, nedovoljno fleksibilne i da više ne mogu držati korak s globalnom konkurencijom. Studija se suprotstavlja ovim tvrdnjama, ako procijenite djelotvorno djelovanje vlade, poput djelovanja u pandemiji, onda su loše organizirani i korumpirani režimi poput Kambodže, Venezuele ili Zimbabvea prošli najgore. Svih 45 zemalja s najnižom učinkovitošću ne spadaju u demokracije.

Kako smatra Sabine Donner, činjenica da se autokracije ne ponašaju razboritije od demokracija u kriznim vremenima također je vidljiva u ponašanju Kine tijekom pandemije.

Građanske inicijative su ključne

Građanske aktivnosti ljudi koji podržavaju slobodne izbore, slobodu tiska i podjelu vlasti ostaje ključno kada je u pitanju suzbijanje autokratskih tendencija. Ako ovdje postoji kontinuirani pritisak, obrana od autokratskih tendencija može biti uspješna. U studiji se kao primjeri navode nedavni izbori u Keniji i Zambiji te u Poljskoj i Moldaviji.

Kulturni ili vjerski utjecaji igraju manju ulogu. Drugim riječima: mogu li muslimanske zemlje poput onih u Zaljevskoj regiji same potisnuti autokratske tendencije? “Ne znam zašto to ne bi uspjelo. Uzmimo Tajvan ili Južnu Koreju, kojima se dugo upravljalo autokratski i koji su se u početku ekonomski modernizirali. A sada su vrlo stabilne i uspješne demokracije. Ne postoji automatski mehanizam koji to sprječava”, kaže Sabine Donner.

Pozitivni primjeri: Južna Koreja, Kostarika, Čile, Urugvaj

Tako ni ne čudi glavni zaključak studije: sve zemlje zapravo još uvijek najbolje prolaze ako u njima vlada demokracija i vladavina prava. U priopćenju koje prati objavu Indeksa transformacije 2024. o državama poput Južne Koreje, Kostarike, Čilea, Urugvaja i Tajvana.

A tamo gdje demokracija već funkcionira, vlade, prema studiji, moraju tražiti konsenzus od najširih mogućih skupina stanovništva i to više nego prethodnih godina. Čak i ako to postaje sve teže u klimi koja se sve više polarizira.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.