Države članice Europske unije od 2011. godine zakonski su obvezne postupno ukinuti 55 pesticida koji su identificirani kao posebno štetni. Ipak, njihova prisutnost u hrani dramatično se povećala tijekom posljednjih deset godina, pokazuje izvješće PAN Europe objavljeno u utorak.

Ovi nalazi otkrivaju neuspjeh država članica u provođenju zakona nauštrb zaštite potrošača. Povećana izloženost također ide u suprotnom smjeru od cilja smanjenja pesticida iz strategije od farme do vilice. PAN Europe i organizacije članice zato pozivaju na izravnu zabranu 12 najotrovnijih pesticida i potpuno ukidanje svih 55 vrlo štetnih pesticida do 2030. godine.

Godine 2009. Uredbom (EZ) br. 1107/2009 uvedena je nova kategorija aktivnih tvari poznatih kao ‘kandidati za zamjenu’. Ova odredba trebala je identificirati najštetnije odobrene aktivne tvari za ljude i okoliš te ih zamijeniti manje štetnim kemijskim i nekemijskim alternativama kako bi se konačno potaknulo njihovo postupno ukidanje.

“Ova kategorija okuplja najgore tvari koje se koriste u hrani koja je još uvijek odobrena na europskom tržištu. Sada Strategije od farme do vilice i biološke raznolikosti predlažu smanjenje njihove upotrebe za 50% u 2030. Ali da su države članice ozbiljno slijedile zakonski cilj postupnog ukidanja koji je postavljen Uredbom o pesticidima, ovaj cilj bi već bio postignut”, izjavila je Salomé Roynel, voditeljica kampanje u PAN Europe.

Ne samo da države članice nisu uspjele postići ovaj cilj, već novo izvješće PAN Europe pokazuje da je europska hrana sve više onečišćena ovim najštetnijim pesticidima. “Ove bi kemikalije trebale nestati iz naše hrane. No umjesto toga, u posljednjih deset godina opažamo dramatično povećanje izloženosti ovim najotrovnijim tvarima. Udio voća i povrća kontaminiranog ovim pesticidima nastavlja rasti. Hrana često pokazuje višestruke ostatke dvije ili više ovih otrovnih tvari u isto vrijeme. To jasno pokazuje da države članice nikada nisu provele pravila zamjene i da nisu ispunile svoju odgovornost da zaštite potrošače”, poručila je Salomé Roynel.

Zaključila je da se prijelaz EU na održivi prehrambeni sustav ne može postići sve dok se najopasniji pesticidi u potpunosti ne eliminiraju iz sustava proizvodnje i potrošnje. “Ovo nije samo politička težnja; to je zakon od 2011. i krajnje je vrijeme da države članice postupe po njemu”, navodi.

Namijenjeni uništavanju živih organizama koji se smatraju štetnima, pesticidi vjerojatno utječu i na ljudsko zdravlje, povećavajući rizik od razvoja problema s plodnošću, a ustanovljeno je da mogu izazvati i neke bolesti, poput raka ili Parkinsonove bolesti, kažu iz PAN Europe.

Studija PAN Europe ukazuje na to da je u 2019. polovica uzoraka trešanja bila kontaminirana tragovima pesticida, u odnosu na 22 posto u 2011. Kada je posrijedi jabuka, voće koje se najviše proizvodi na kontinentu, više od trećine ili 34 posto uzoraka u 2019. bilo je kontaminirano tragovima pesticida u odnosu na 16 posto u 2011.

Devetogodišnje istraživanje nevladine organizacije pokazalo je da je među najkontaminiranijim voćem kupina (51 posto uzoraka), breskva (45 posto), jagoda (38 posto), trešnja (35 posto) i marelica (35 posto).

U slučaju povrća kontaminacija je manja jer je ono manje podložno utjecaju kukaca i bolestima. Ustanovljeno je da je u 2019. bilo kontaminirano 13 posto uzoraka u odnosu na 11 posto u 2011., a najkontaminiraniji su bili lišće celera, gomolj celera i kelj (31 posto).