U Hrvatskoj je lani poginulo 59 motociklista i 22 biciklista, a s obzirom da oni predstavljaju visoko rizičnu skupinu sudionika u prometu treba razvijati infrastrukturu i educiranjem podizati njihovu sigurnost, priopćio je u četvrtak udruga Sigurnost u prometu, koja je organizirala okrugli stol ”Sigurnost na 2 kotača”.

U Hrvatskoj je lani u prometnim nesrećama poginulo 59 motociklista, što je porast za 34 posto u odnosu na 2017., kada su smrtno stradala 42 motociklista.

U zadnjih pet godina poginulo 236 motociklista i 125 biciklista

Zabrinjava što je u zadnjih pet godina poginulo ukupno 236 motociklista, odnosno 14,6 posto ukupnog broja poginulih na hrvatskim cestama. S obzirom da motocikli čine samo 3,82 posto u strukturi voznog parka, uz prosječno godišnje prijeđenih oko 3000 kilometara navedene brojke su zastrašujuće, rečeno je na okruglom stolu na Fakultetu prometnih znanosti.

Lani su u prometnim nesrećama smrtno stradala 22 biciklista, a u razdoblju od 2014. do 2018. godine njih 125.

U velikom su porastu prometne nesreće biciklista na biciklističkim stazama u odnosu na 2017. godinu, kada je bilo 25 takvih nesreća. Prošle su godine evidentirane 44 prometne nesreće na biciklističkim stazama, što predstavlja povećanje od 76 posto.

Ante Hari Rako iz MUP-a naglašava da je nepropisna brzina uzrok stradavanja 32 motociklista, a njih 26 je poginulo u nesrećama koje su sami skrivili.

“Mopedisti i motociklisti zajedno su sudjelovali u 7,5 posto nesreća, dok su biciklisti sudjelovali u 3,81 posto svih nesreća. Deset biciklista poginulo je u nesrećama uzrokovanim nepropisnom brzinom, od čega ih je devet poginulo u nesrećama koje su skrivili vozači drugih vozila”, kaže Rako.

Stariji vozači sudjeluju u 4000 nesreća godišnje

Osim toga, upozorio je na problem vozača starijih od 67 godina. “U oko 4000 prometnih nesreća godišnje sudjeluju stariji vozači, a oni su krivi za 70 posto tih nesreća. Greškom starijih vozača 32 osobe su smrtno stradale”, istaknuo je.

Dodaje kako bi trebalo više razgovarati o električnim biciklima i romobilima, koji često postižu velike brzine, kao i o elementima koji ometaju vožnju, poput slušalica.

Iako u hrvatskoj javnosti vlada stereotip da su stranci velik problem, posebno u sezoni, podaci pokazuju da je od 59 stradalih motociklista samo osam stranaca.

Na okruglom je stolu naglašeno da biciklistički promet mora imati ravnopravan tretman s drugim oblicima prometa, pa treba poboljšati sigurnost, umrežavanje i razvoj postojeće biciklističke infrastrukture, integraciju bicikla u intermodalni sustav javnog prijevoza i edukaciju.

Usprkos znatnom smanjenju broja poginulih u prometu od 2010. godine, broj poginulih biciklista i motociklista gotovo da je konstantan i smanjen je za samo za dva posto dok ostale kategorije bilježe pad od 20 posto.

Rizik motociklista veći za 15 do 35 posto

“Za 15 do 35 puta veći je rizik za motocikliste u odnosu na osobna vozila”, ustvrdio je  je Bojan Jovanović s Fakulteta prometnih znanosti.

Osvrnuo se na problem postojećih metalnih zaštitnih odbojnih ograda kazavši da ih je 15 posto postavljeno na mjestima na kojima to nije potrebno.

“Metalne ograde koje pružaju adekvatnu zaštitu za vozila predstavljaju opasan element za motocikliste, koji često prokližu ispod njih s pogubnim posljedicama. Postavljanjem odbojnih ograda sigurnih za motocikliste na samo 10 posto kritičnih lokacija može se ostvariti povrat uloženih sredstava u iznosu do 400 posto”, poručio je.

Prema planu Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa RH 2011.-2020., cilj je da do kraja 2020. broj nesreća bude manji za 50 posto.

Udruga Sigurnost u prometu provodit će besplatnu edukaciju za bicikliste i motocikliste, a Georg Davor Lisicin iz udruge kaže da treba usvojiti planove održive urbane mobilnosti s poticanjem korištenja sustava javnog prijevoza i nemotoriziranih vidova prijevoza s nultom stopom emisije štetnih plinova.