Odluka ruskog predsjednika Vladimira Putina da koncem veljače prošle godine napadne Ukrajinu izazvala je mnoge neželjene posljedice – od poticanja Švedske i Finske da se pridruže NATO-u do pretvaranja Rusije u državu izopćenika. A sada se popisu može dodati odvajanje Ukrajinske pravoslavne crkve (UOC) vezane za Moskvu, koja je nekada bila korisni alat utjecaja Kremlja.

Ukrajinske vlasti razmatraju zabranu crkve, a oporbene stranke već su pripremile nacrt zakona koji upravo to i čini. Očekuje se da će ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski uskoro objaviti kakav će biti budućnost crkve – hoće li doći do potpune zabrane ili opcije da crkva osnuje novu crkvu, bez ikakvih veza s Ruskom pravoslavnom crkvom i njezinim vođom, patrijarhom Kirilom, glasnim pristašom ruske invazije.

Patrijarh Kiril glasni je pristaša ruske invazije na Ukrajinu. FOTO: EPA/PAVEL BEDNYAKOVSPUTNIK / KREMLIN POOL

Ali, čak i bez zabrane UOC je u brzom opadanju, s više svećenika i vjernika koji su spremni prebjeći u ‘suparničku’, neovisnu Pravoslavnu crkvu Ukrajine (OCU). Od invazije više od 200 župa je ‘prebjeglo’ OCU-u, mnogi drugi razmišljaju o tome, ali se suočavaju s preprekama od strane vlasti UOC-a, koje ih pokušavaju blokirati, uključujući crkvu Arkanđela Mihaela u selu Zadubrivka u jugozapadnoj Ukrajini, piše Politico.

Čak može biti i nasilja. U nedjelju navečer, zapaljena je crkva Iov Pochaivsky u selu Milieve u Černovitskoj oblasti, kojom upravlja UOC. Lokalna policija priopćila je da je uhićen jedan muškarac. “Ove noći je zapaljena jedna od najljepših crkava okruga Vižnjitski – profesionalno, bez šanse za spašavanje”, napisala je Eparhija černovicko-bukovinska UOC na Facebooku.

‘Za mnoge je to teška tranzicija’

Prošli tjedan zajednica katedrale Svetog Jurja u Lavovu glasala je za napuštanje UOC-a. U ožujku je stotinama crkvenih svećenika naređeno da napuste Kijevopečersku lavru, pravoslavni samostanski kompleks iz 11. stoljeća i jedno od najcjenjenijih mjesta pravoslavnog kršćanstva. Kontrola nad katedralom Uspenja u Lavri u potpunosti je prenesena na neovisnu crkvu na vrijeme za obavljanje uskršnjih službi prošlog vikenda. A unatoč predviđanjima problema i prosvjeda, Uskrs je u Lavri prošao mirno i bez sukoba. Mnogi redovnici UOC Lavre samo su nastavili normalno raditi i služiti, kao što su oni i njihove obitelji oduvijek činili, u katedrali Uspenja, koju je Crvena armija srušila dok se povlačila 1941. godine, a ponovno je izgrađena 1990-ih.

Ispred katedrale postrojili su se vjernici i prihvatili blagoslove svećenika OCU dok su svetom vodom škropili košare pune domaćeg uskrsnog kruha i drugih namirnica. I klanjali su se u crkvi, stojeći pod zlatnim kandilima, udišući slatki tamjan, mrmljajući molitve i sudjelujući u složenom pravoslavnom ritualu sa strogim svecima koji su ih gledali sa zlatnih ikona.

FOTO: EPA/OLEG PETRASYUK

Među klericima je bio i 29-godišnji otac Stefan. “Mnogi stari ljudi danas su posjetili crkvu jer su prije svega mislili na Ukrajinu, a ne na moskovskog patrijarha, za kojeg smatraju da podržava rusku invaziju”, rekao je.

“Naravno, za mnoge je to teška tranzicija, rekao bih da se oko polovice njih bori s prilagodbom. Ali oni razumiju da je to vrlo važno za dušu naše zemlje. Imaju sinove, kćeri i prijatelje na prvim linijama i razumiju da crkva mora biti uz ukrajinski narod i ukrajinsku vojsku. Dakle, polovica ljudi dođe i ne muči se, a ostali još uvijek razmišljaju o tranziciji”, dodao je. Ipak, uvjeren je da će se religijska vjera i nacionalni identitet pomiješati. Prema jednoj anketi, samo 4 posto Ukrajinaca sada se formalno identificira s crkvom vezanom za Moskvu.

Podjela na dvije ‘suparničke’ crkve pred bijesnim protivljenjem Kremlja

Protjerivanje monaha vezanih uz Moskvu iz Lavre, koji su se pred sudom žalili na tu odluku, dio je šireg obračuna s UOC-om zbog sumnji da su njezino vodstvo i neki od njezinih svećenika nelojalni Ukrajini i djelovali kao petokolonaši koji podržavaju invaziju Rusije.

Tehnički, njihov desetogodišnji ugovor o korištenju Lavre u državnom vlasništvu je istekao, ali vlada je odbila obnoviti zakup, tvrdeći da je došlo do kršenja ugovora o najmu.

FOTO: EPA/OLEG PETRASYUK

Ukrajinsko pravoslavlje se 2018. godine podijelilo na dvije ‘suparničke’ crkve pred bijesnim protivljenjem Kremlja. Carigradska patrijaršija godinu dana kasnije priznala je OCU crkvenu neovisnost. Kao znak političkih razlika koje podupiru svađu, OCU crkve ponudile su potporu prosvjednicima s Majdana 2014., koji su svrgnuli Viktora Janukoviča, moskovskog satrapa u Ukrajini. To je ostavilo UOC i dalje lojalnu Moskvi. Ruski patrijarh raskinuo je s Carigradom, koji se smatrao vodećim pravoslavnim autoritetom, jer je priznao pridošlicu.

U prošlosti je vlada Zelenskog oklijevala krenuti protiv moskovske crkve u Ukrajini, ne želeći prijeći granice slobode vjerskog izražavanja, niti se ogriješiti o norme Europske unije ili međunarodne norme o zaštiti bogoslužja. Htio je izbjeći uvrijediti sljedbenike crkve, itekako svjestan toga da su unutar redova njegovih svećenika i vjernika brojni domoljubni Ukrajinci, od kojih se neki bore na prvim crtama protiv Rusa. Ali, dokazi da su čelnici crkve u različitim stupnjevima stali na stranu neprijatelja potaknuli su promjenu mišljenja usred javnih poziva za akcijom.

Zbog suradnje s ruskim snagama istražuje se više od 50 svećenika

Više od 50 svećenika, prema posljednjim podacima, istražuje se zbog suradnje s ruskim snagama. Jedan od najozloglašenijih je otac Mykola Yevtushenko, za kojeg se tvrdi da je surađivao s Rusima tijekom njihove divlje 33-dnevne okupacije Buče, nudeći blagoslove okupacijskim vojnicima i pozivajući svoje župljane da pozdrave okupatorske snage. Osim što je pokušao staviti crkveni imprimatur na invaziju, također je istaknuo lokalno stanovništvo koje će se najvjerojatnije oduprijeti okupaciji Buče, prigradskog grada sjeverozapadno od Kijeva koji je postao sinonim za ratne zločine.

U prošlosti je vlada Zelenskog oklijevala krenuti protiv moskovske crkve u Ukrajini, ne želeći prijeći granice slobode vjerskog izražavanja, niti se ogriješiti o norme Europske unije ili međunarodne norme o zaštiti bogoslužja. FOTO: EPA/PRESIDENTIAL PRESS SERVICE

U studenom i rujnu, policijskim racijama u zgradama UOC-a pronađena je proruska literatura i ruske putovnice. Ranije ovog mjeseca najviši vjerski vođa crkve, mitropolit Pavel, stavljen je u kućni pritvor uoči saslušanja kako bi se utvrdilo je li raspirivao vjerske podjele i veličao rusku invaziju. Pavel kaže da su postupci protiv njega i protjerivanje Lavre politički motivirani.

‘Ovu je crkvu stvorila Rusija. Neki od svećenika su samo špijuni…’

Kremlj je poteze protiv UOC-a nastojao pretvoriti u oružje u propagandne svrhe. Sredinom tjedna, zapadni mediji i organizacije za ljudska prava našli su se pod napadom tisuća i tisuća spambot e-poruka za koje se tvrdilo da dolaze od običnih ruskih građana koji izražavaju duboku zabrinutost zbog Ukrajine koja “izaziva međureligijski rat”. U tim se porukama žalilo da ukrajinski predsjednik izbacuje redovnike na ulice kršeći međunarodne norme i slobodu vjeroispovijesti.

No, većina Ukrajinaca to ne vidi tako.

Anketa koju je u prosincu proveo Kijevski međunarodni institut za sociologiju pokazala je da 78 posto Ukrajinaca vjeruje da bi vlada doista trebala intervenirati u aktivnosti UOC-a, 54 posto smatra da bi crkvu trebalo potpuno zabraniti, a 24 posto preferira blažu opciju državne kontrole i nadzora. Samo 12 posto smatra da UOC treba ostaviti na miru.

Oporbeni zastupnik Mykola Knyazhytsky iz Lavova kaže da ostavljanje crkve netaknutom nije opcija. Sponzorirao je zakon kojim bi se zabranila UOC, ali daje mogućnost osnivanja nove crkve jasno odvojene od Ruske pravoslavne crkve ili pridruživanja neovisnoj suparnici. “Ovu je crkvu stvorila Rusija. Neki od svećenika su samo špijuni i ljudi jednostavno to više ne žele tolerirati. Crkva vrvi svećenicima koji su proruski orijentirani i iako nisu svi agenti, spremni su pomoći i izvršiti neke zadatke za Rusiju”, poručio je.