Najveći i najznačajniji mediteranski festival pomorske baštine Escale à Sète koji će se od 27. ožujka do 2. travnja održati u gradu Sèteu, na jugu Francuske, pravo je mjesto i odlična prilika za prezentaciju hrvatskih tradicijskih plovila koja će se prvi put zajedno i organizirano predstaviti na ovakvom događaju. Hrvatska će na festivalu sudjelovati kao “specijalni počasni gost” s čak pet hrvatskih tradicijskih brodova i pet manjih drvenih čamaca. Zahvaljujući trudu predstavnika Udruge za promicanje hrvatske maritimne baštine Cronaves iz Splita koja već godinama objedinjava rad udruga koje skrbe o očuvanju hrvatskog pomorskog naslijeđa i tradicijskih plovila, na put u Francusku će krenuti predstavnici Sveučilišta u Zadru s brodom Condura Croatica, Udruga lađara Neretve i Udruga za zaštitu neretvanske baštine iz Opuzena s neretvanskom lađom u kojoj će veslati ženska posada, Eko muzej Mošćenička Draga s tradicionalnim kvarnerskim gucom, Turistička zajednica Maloga Lošinja s lošinjskom regatnom pasarom Primavera te Udruga Palagruza iz Komiže sa sandulom Molo Palagruza i pet tradicionalnih komiških drvenih čamaca zvanih gundule. “Više se ništa, vezano uz more i brodove, ne događa u Europi i na Mediteranu, a da Hrvatska na tim događanjima ne zauzima važno mjesto”, s ponosom je istaknuo predsjednik Udruge Cronaves Plamenko Bavčević.

Nakon pojedinačnih predstavljanja hrvatskih tradicijskih plovila na festivalima u Brestu i Vannesu, u zaljevu Morbihan na sjeverozapadu Francuske, na kojima su hrvatski predstavnici izazvali veliko zanimanje posjetitelja, ovaj prvi skupni nastup će biti prilika da se predstavimo kao zemlja bogate pomorske tradicije i povijesti. Sète, gradić na jugu Francuske, najveća je ribarska luka na Sredozemnom moru koja će ove godine ugostiti više od stotinu tradicijskih lađa iz Italije, Španjolske, Francuske, Nizozemske, Velike Britanije i Njemačke, i to od najmanjih drvenih čamaca pa do velikih jedrenjaka i teretnih brodova. Najveći među njima bit će replika francuskog jedrenjaka Hermione iz 18. stoljeća koji je, prema povijesnim izvorima, uz vodstvo legendarnog zapovjednika Lafayettea u Američkom građanskom ratu pružao borbenu podršku snagama predsjednika Georgea Washingtona. Festival je pokrenut 2010., održava se svake dvije godine i privuče više od 300.000 posjetitelja. Osim izložbe brodova, festival prate i muzička i kulinarska događanja, izložbe i prigodna predavanja, sportska natjecanja, a održava se i najveći glazbeni festival pomorske pjesme i glazbe.

Jedna od zanimljivijih članica hrvatske delegacije u Sèteu je Turistička zajednica Maloga Lošinja koja u Francusku putuje s lošinjskom regatnom pasarom Primavera. Direktor TZ-a Dalibor Cvitković za Nacional je ispričao živopisnu povijest pasare, dugu više od 100 godina. “Na većem dijelu Jadrana pasare su služile isključivo kao teretni brodovi ili brodovi za prijevoz putnika. No na Lošinju se jedrilo zbog dokazivanja jedriličarske vještine i sporta. U početku se regatavalo na gucevima i pasarama koji su bili posebno građeni samo za regate, a kako je krajem 19. i početkom 20. stoljeća na Lošinju postojalo čak sedam brodogradilišta, bilo je pitanje časti i prestiža čija će pasara pobijediti na regati. Lošinj je bio jedino mjesto na istočnom Jadranu gdje su se posebno gradile jedrilice za regatavanje. Služile su za izlete i ribarenje, a na tradicionalnim jedriličarskim regatama predstavljale su konstruktore i prikazivale sportske performanse”, pripovijeda Cvitković i kaže kako namjeravaju u Francuskoj prikazati i tu malo poznatu sportsku stranu lošinjske brodograditeljske povijesti. “Iz lošinjske pasare nastala je olimpijska klasa Star, na kojima su jedrili talijanski jedriličari Agostino Straulino i Nicolo Rode i osvojili titule dvostrukih olimpijskih pobjednika, u Helsinkiju 1952. i Melbourneu 1956. te trostrukih svjetskih prvaka u jedrenju’’, objasnio je Cvitković i dodao da će priča o sportskom duhu lošinjske pasare biti ispričana i u Sèteu upravo kroz Primaveru koja je replika originalne pasare s kraja 19. stoljeća, a u tome će im pomoći i članovi jedriličarskog kluba Jugo iz Malog Lošinja koji će pokazati sportske performanse broda.

‘Nekoliko udruga koje se trude očuvati naše vrijedno pomorsko naslijeđe ne mogu to učiniti same. Treba im podrška. Čudi me izostanak većeg interesa institucija’, kaže Irena Radić Rossi

Zadarsko Sveučilište u Sèteu će se predstaviti starohrvatskim drvenim brodom Condura Croatica dužine osam metara, replikom dvaju originalnih srednjovjekovnih plovila čiji su ostaci otkriveni sredinom 60-ih godina prošlog stoljeća u zaljevu Nina, a danas su izloženi u ninskom muzeju. Irena Radić Rossi s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru koja već više od 10 godina aktivno radi na promociji istraživanja, zaštite i očuvanja hrvatske pomorske baštine, potvrdila nam je da je brod danas u vlasništvu zadarskog Sveučilišta i Arheološkog muzeja u Zadru. “Upravo je Sveučilište odlučilo podržati i financijski pomoći odlazak Condure u Francusku.

Tako promoviramo i hrvatsku pomorsku baštinu, ali i Sveučilište pa već nekoliko godina aktivno sudjelujemo na svim sličnim događanjima u Hrvatskoj i u inozemstvu. Condura Croatica nije veliki brod, ali je zanimljiv jer svjedoči o tisućljetnoj pomorskoj tradiciji u ovim krajevima. Brod je nekada, u srednjovjekovno doba kada su na ovim prostorima stolovali hrvatski kraljevi, bio ključan za stvaranje gospodarskih, trgovačkih, kulturnih, pa i političkih veza i time je njegova vrijednost bila značajna”, objasnila je Irena Radić Rossi. I ona upozorava kako državne institucije sustavno i financijski ne podržavaju udruge koje se bave očuvanjem pomorske baštine kako bi pomorska flota kojom se Hrvatska predstavlja na ovakvim događanjima kakav je festival u Sèteu bila brojnija, raznolikija, sadržajnija i značajnije predstavljena.

“Sve se radi i organizira zahvaljujući volonterskom angažmanu i dobroj volji šačice pojedinaca. Tih nekoliko udruga koje se trude očuvati naše vrijedno pomorsko naslijeđe ne mogu to učiniti same. Treba im podrška. Zato je šteta da naša flota koja putuje u Sète nije brojnija jer Hrvatska ima što pokazati, a uvijek i gdje god se pojavimo izazivamo veliko zanimanje. Nedavno smo u talijanskom Cesenaticu koji je svojevrsno središte očuvanja pomorske baštine Jadrana, izložili nekoliko desetaka maketa tradicionalnih hrvatskih drvenih brodova i izazvali smo oduševljenje svih posjetitelja”, pripovijeda Irena Radić Rossi i dodaje kako je čudi izostanak većeg interesa institucija, posebno turističkih koje nisu na pravi način iskoristile mogućnosti koje pružaju ovakvi festivali.

Bavčević kaže kako će hrvatska delegacija u Sèteu prvi put biti tako brojna i dobro organizirana jer će se osim brodova predstaviti i gastronomska i turistička ponuda Hrvatske. “U Sète odlazi grupa od 45 osoba, uglavnom su to posade brodova i predstavnici udruga koje ih predstavljaju, ali bit će tamo i turističkih djelatnika koji su prepoznali ovaj festival kao idealnu mogućnost za prezentaciju šire turističke ponude. U delegaciji će biti i kuhari koji će se pobrinuti za gastronomsko predstavljanje Hrvatske, da fešta bude potpuna. Francuzi su na ovom festivalu vrlo zgodno napravili upravo ono što je i naša želja učiniti na Jadranu i što bismo od njih trebali naučiti: povezali su maritimnu kulturu i turizam. Termin održavanja festivala nije slučajno odabran. Travanj je početak nautičke i turističke sezone i to je pravo vrijeme za promociju turističke ponude neke zemlje jer ovakvi događaji privuku više posjetitelja nego što to uspiju klasični turistički sajmovi. A ove godine organizatori očekuju čak 350.000 gostiju. I ono što posebno plijeni pažnju na festivalu je golema količina pozitivne energije, odlične atmosfere i ljubavi prema brodovima i njihovoj kulturnoj i povijesnoj vrijednosti “, objasnio je Bavčević i kazao kako je i njihova želja da se ovaj važan dio hrvatske pomorske kulture predstavi svijetu i da se kroz nju dodatno oplemeni domaća turistička ponuda. “Iz ranijih iskustava znam da je naš štand redovito dobro posjećen i da postoji veliko zanimanje Francuza i ostalih posjetitelja za naše brodove i našu pomorsku tradiciju”, tvrdi naš sugovornik i kaže kako vjeruje da je hrvatsko sudjelovanje na prijašnjim festivalima u značajnoj mjeri povećalo broj posjeta francuskih turista na Jadranu upravo kroz dobru turističku promociju.

Konkretnija promocija hrvatske pomorske baštine krenula je 1996. predstavljanjem komiške falkuše u Lisabonu, potom i na međunarodnom pomorskom festivalu u Brestu 2004., 2008. 2012. i 2016. te na festivalu u zaljevu Morbihan 2015. “Ove godine u Sèteu sudjelujemo u posebnom programu jadranske kulture s predstavnicima Pomorskog muzeja iz Cesenatica, gradića na istočnoj, jadranskoj obali Italije u blizini Ravenne, a uz naše brodove sudjelovat će i tradicionalni brodovi s jezera Lago Maggiore koji su bili naši gosti na festivalu tradicionalnih brodova Dani u Vali koji već dvije godine organiziramo u Starome Gradu na Hvaru”, objašnjava Bavčević. “Tradicija gradnje drvenih brodova opstaje upravo zahvaljujući udrugama koje nastoje sačuvati tu kulturnu baštinu od zaborava. Nažalost, sav posao i trud oko očuvanja pomorske baštine svodi se na grupu entuzijasta i volontera, zaljubljenika u tradicijske brodove koji im kroz ovakve festivale, tradicijske regate i izložbe nastoje udahnuti novi život”, kazao je Bavčević.

‘Hrvatsko sudjelovanje na ovakvim festivalima povećalo je broj posjeta francuskih turista na Jadranu upravo kroz dobru turističku promociju’, vjeruje P. Bavčević

A kad je spomenuta i cjelovita kulturna i turistička promocija Hrvatske, zanimalo nas je ima li Udruga Cronaves kao organizator hrvatskog puta u Sète podršku dviju državnih institucija, Ministarstva kulture i Ministarstva turizma. “Ministarstvo kulture nastoji nas financijski pratiti iz godine u godinu, ali to su vrlo skromna sredstva. Prošle godine za sudjelovanje na festivalu u zaljevu Morbihan dobili smo 10.000 kuna. Ali ako vam kažem da je trošak dvaju šlepera koji će transportirati brodove do Sètea oko 100.000 kuna, bez smještaja posada i članova delegacije i troškova opremanja brodova i njihova održavanja, onda vam je jasno da je takva financijska podrška gotovo pa deklarativna. Procjenjujemo da će ukupan trošak sudjelovanja hrvatske delegacije na festivalu u Sèteu narasti do 350.000 kuna, a većinu toga iznosa pokrit će udruge iz različitih izvora, uglavnom kroz sponzorstva i financijsku pomoć lokalnih zajednica”, objasnio je Bavčević i podsjetio kako ni njihov odlazak u Francusku, uza sav volonterski trud i entuzijazam, ne bi bio moguć da organizatori festivala nisu ponudili da će podmiriti oko 50 posto ukupnih troškova hrvatske delegacije.

“Ovogodišnji proračun festivala u Sèteu je oko milijun eura i taj iznos jasno govori koliko je Francuzima važna pomorska tradicija i pomorska kulturna baština”, dodao je Bavčević. Ministarstvo turizma, s druge strane, uglavnom pruža deklarativnu podršku i podsjeća na potrebu prijavljivanja na natječaje za sufinanciranje projekata turističke promidžbe koje raspisuje Hrvatska turistička zajednica (HTZ). “Na svu sreću, Udruga Cronaves ima odličnu suradnju s uredom HTZ-a u Parizu koji su nas i dosad pratili u Brestu i Morbihanu i koji su prepoznali korist ovakvih festivala za turističko predstavljanje Hrvatske”, kazao je Bavčević. Mirjana Resner iz Hrvatske turističke zajednice za Nacional je kazala da će HTZ putem predstavništva u Parizu snositi dio troškova hrvatskog štanda i boravka nekoliko njihovih djelatnika kao predstavnika turističkog sektora, a koji će biti dijelom hrvatske delegacije u Sèteu, ali njihov boravak, napomenula je Mirjana Resner, isključivo je namijenjen turističkoj promociji Hrvatske. Ministarstvo kulture za Nacional je potvrdilo da je Udruzi Cronaves “putem Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi u 2017. osiguralo sredstva kao participaciju puta u iznosu od 10.000 kuna za program Tjedan zaljeva Morbihan, dok se za 2018. godinu nisu prijavili na Poziv”. “Predstavnici udruge Cronaves sudjelovali su na održanom sastanku u Ministarstvu kulture na kojem su predstavili svoje projekte, a posebno Festival brodova, mora i mornara Dani u Vali. S obzirom na turistički potencijal i karakter manifestacija Udruge, a u cilju što boljeg povezivanja i usklađivanja turističke promocije te bolje vidljivosti od iznimnog je značaja i povezivanje s Ministarstvom turizma.

Suradnja Ministarstva kulture s ostalim udrugama koje čuvaju i promiču hrvatsku tradicijsku pomorsku baštinu očituje se kroz zaštitu nematerijalnih kulturnih dobara i upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske”, navodi se u odgovoru koji je Nacionalu poslala Marija Šiško iz Odjela za odnose s medijima Ministarstva kulture. No u odgovoru su potvrdili da nitko od njihovih djelatnika neće biti u hrvatskoj delegaciji koja će otputovati u Sète.

Simptomatična je izjava predsjednika Udruge Cronaves Plamenka Bavčevića koji je u jednom trenutku razgovora kazao kako Hrvatska treba priznati da je pomorska zemlja, ali ne samo deklarativno, nego i konkretno, između ostaloga i kroz snažniju organizacijsku i financijsku podršku državnih institucija projektima zaštite i očuvanja maritimne baštine. Iz tih riječi, pa i iz interesa koji hrvatski tradicijski brodovi izazivaju gdje god se pojave na europskim festivalima, slijedi zabrinjavajući zaključak da hrvatsku pomorsku povijest i bogatstvo maritimne baštine mnogo više cijene u inozemstvu nego što je poštujemo mi. Iako se često ističe kako je Hrvatska pomorska zemlja, riječi ne slijede i djela koja bi to potvrdila. Ipak, trud koji u tom smjeru ulažu udruga Cronaves i ostale slične volonterske organizacije su dobar primjer u općoj nezainteresiranosti državnih institucija za vlastitu povijest i kulturu. A taj primjer, čini se, puno bolje vide oni izvan granica Hrvatske.