Damir Kontrec, predsjednik Građanskog odjela Vrhovnog suda, za kojeg visoki pravosudni izvori tvrde da od dolaska Radovana Dobronića za predsjednika tog suda prije tri godine radi njemu iza leđa, i koji se prvi, poput glavnog kolovođe, priklonio HDZ-ovu zahtjevu da na dan izborne šutnje Nacional sa svog portala treba ukloniti dva teksta iako ti tekstovi nisu imali nikakve veze s europskim izborima, nelegalno je i ispod cijene krajem 90-ih otkupio dvoipolsobni gradski stan u Varaždinu. I to dok je bio predsjednik Općinskog suda u Varaždinu. Kupovina stana službeno je proglašena nelegalnom, ali Kontrec nikada stan nije vratio jer mu to nitko nije službeno naložio tako da se taj stan i danas nalazi u njegovoj imovinskoj kartici koja je u međuvremenu “podebljana” s još nekoliko stanova, ali i vikendicom i apartmanom, koje su on i njegova supruga stekli djelomično nasljedstvom, a djelomično kupovinom.

Štoviše, postoji nalaz državne revizije i policijsko izvješće koji to dokazuju, o tom se slučaju tijekom 2000. čak i javno govorilo i pisalo, a prije pet godina, nakon što je tadašnji kandidat za predsjednika Republike Mislav Kolakušić javno prozvao Kontreca u kontekstu njegove funkcije potpredsjednika Državnog izbornog povjerenstva, detalje tog slučaja objavio je i portal varazdinski.hr – samo što je u široj javnosti to ostalo posve nezapaženo.

O spornoj kupnji stana pisao je 2000. Večernji list, a tadašnja glavna državna revizorica Šima Krasić potvrdila je da je stan prodan bez natječaja i nezakonito, što je omogućila i neobična klauzula u ugovoru o najmu (desno označeno žutim). FOTO: Nacional

Nacional je sada došao do ugovora o najmu stana između Grada Varaždina koji je zastupao tadašnji gradonačelnik Alfred Obranić, i Damira Kontreca temeljem kojeg je Kontrecu dvije godine kasnije, po svemu sudeći nelegalno, omogućen otkup stana. Naime, u tom ugovoru od 14. veljače 1997. Grad Varaždin i Kontrec ugovarali su najam dvoipolsobnog stana u Varaždinu ukupne površine 68,80 m2 koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, hodnika, kupaonice s WC-om, smočnice, lođe i drvarnice u podrumu, i to na period od tri godine s mogućnošću produženja. Međutim, u članku VIII. tog ugovora nalazi se sporna odredba prema kojoj ugovor zaključen na određeno vrijeme “ne može prestati prije nego najmoprimatelj stekne stan u vlasništvo ili dok ne osigura stan na drugi način”.

Drugim riječima, ugovor je sadržavao odredbu prema kojoj nitko osim Kontreca ni ne može postati vlasnik tog stana. Takva je odredba osmišljena, po svemu sudeći, ciljano za Kontreca.

“Kad sam pravnim ekspertima pokazao odredbu iz članka VIII. Ugovora o najmu, rekli su da tako nešto nikad nisu vidjeli”, tvrdi izvor upućen u detalje ovog slučaja.

Po nalogu Županijskog državnog odvjetništva u Varaždinu, o slučaju Kontrec bilo je sastavljeno specijalno izvješće Odjela kriminalističke policije PU varaždinske. FOTO: Nacional

Tom je “izmišljenom” odredbom, prema tumačenju tog izvora sa saznanjima o ovom slučaju, tadašnji gradonačelnik Varaždina Alfred Obranić ciljano i svjesno pogodovao Kontrecu i to zato, kako tvrdi taj izvor, što je Kontrec kao predsjednik Općinskog suda u Varaždinu mogao utjecati na to da se jedan drugi predmet drži u ladici – i to predmet u kojem se gradonačelnik našao pod istragom zbog prekoračenja iznosa iz gradskog budžeta za financiranje jednog gradskog objekta.

“Ugovor s Kontrecom potpisao je Alfred Obranić, tadašnji gradonačelnik koji je inače rodom iz Gospića. Obranić se tada našao u problemu jer je prekoračio limit novca koji je iz gradske kase dao za izgradnju jedne kinodvorane u Gospiću. To je sve išlo preko njihova vijeća pa je nastala frka i panika jer to nije smio napraviti. Kako bi se to zataškalo, dali su stan Kontrecu. Onda su ti svi papiri i kaznene prijave protiv Obranića otišli u ladicu i taj postupak se nije vodio, a zauzvrat je Kontrec dobio stan”, tvrdi jedan od svjedoka upoznatih s detaljima događaja iz tog vremena.

Kontrec je gradski stan koji je prethodno imao u najmu otkupio 1999., ali cijeli je taj otkup postao sumnjiv državnim institucijama. Naime, Nacional je u posjedu Posebnog izvješća Odjela kriminalističke policije Policijske uprave Varaždinske prema Županijskom državnom odvjetniku u Varaždinu od 8. studenog 2000., iz kojeg se vidi da je policija oko toga provodila izvide i to temeljem usmenog zahtjeva zamjenika Županijskog državnog odvjetnika Darka Šabijana na kolegiju u prostorijama Županijskog državnog odvjetništva koji se održao 26. listopada 2000.

Kad je HDZ preko DIP-a i Josipa Salapića pokušao izvršiti cenzuru Nacionala, Damir Kontrec prvi je podržao stav da se tekstovi trebaju izbrisati, ali tu je akciju osujetio Radovan Dobronić. FOTO: Sanjin Strukic/PIXSELL

U izvješću koje je potpisao načelnik Odjela kriminalističke policije Darko Blaži navodi se što je sve policija poduzela, pa su između ostalog pribavili izvješće Državnog ureda za reviziju i reviziji proračuna Grada Varaždina za 1999. godinu, zatim Zaključak Grada Varaždina, klasa 371-02/95-01/28 od 14. veljače 1997. kojim prihvaćaju zahtjev Damira Kontreca da mu se proda stan kao i elaborat o procijenjenoj vrijednosti stana koje je sačinio TD Možina d.o.o iz Varaždina 20. srpnja 1998.

Također, pribavili su i ugovor o najmu stana, ugovor o prodaji stana od 10. ožujka 1999. i gradsku potvrdu od 15. ožujka 1999. iz koje je vidljivo da je Damir Kontrec na ime kupnje stana uplatio iznos od 278.064,69 kuna. Priložili su i novinske članke koji su se bavili tom temom. Na kraju izvješća se navodi: “Sa g. Damirom Kontrec obavili smo obavijesni razgovor na okolnosti najma i kupnje pomenutog stana, o čemu smo sastavili službenu zabilješku, a koju vam zajedno sa naprijed pribavljenom dokumentacijom, sukladno naprijed pomenutom koordinacijskom sastanku, dostavljamo u privitku ovog izvješća na vašu daljnju odluku.”

U nalazu Državne revizije, kojoj je tada na čelu bila Šima Krasić, izrijekom je navedeno da je prodaja stana provedena bez javnog natječaja, što je bilo protivno zakonu kao i da je stan koji se nalazi u centru Varaždina prodan po cijeni manjoj od cijene koja se u to vrijeme postizala za stanove izvan centra.

“Temeljem odluke poglavarstva najmoprimcu je prodan stan u vlasništvu grada površine 68,8 m2. Ugovor o prodaji stana zaključen je u ožujku 1999. u vrijednosti 71.304 DEM plativo u kunskoj protuvrijednosti. Kupac je kunsku protuvrijednost u iznosu 278.065,00 kn podmirio po potpisu ugovora. Procjenu stana po cijeni 1.036 DEM/m2 utvrdio je ovlašteni sudski vještak.

‘Ugovor s Kontrecom potpisao je Alfred Obranić, tadašnji gradonačelnik koji je novac iz gradske kase dao za kinodvoranu u Gospiću pa je nastala frka. Kako bi se to zataškalo, dali su stan Kontrecu, a papiri su završili u ladici’

Za prodaju stana nije proveden javni natječaj, što nije u skladu s odredbama članka 391. Zakona o vlasništvu i stvarnim pravima, kojima je propisano da nekretninu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave i uprave poglavarstva tih jedinica mogu otuđiti ili njom na drugi način raspolagati samo na osnovu javnog natječaja i uz naknadu utvrđenu po tržišnoj cijeni, ako zakonom nije drukčije određeno. Pravni poslovi sklopljeni protivno odredbama ovog članka ništavni su.”

Dalje se u izvješću navodi: “Za prodani stan površine 68,8 m2 u centru grada u zgradi starosti 4 godine sudski vještak utvrdio je cijenu 1.036 DEM/m2. Za stan koji je grad kupio izvan centra grada površine 78,7 m2, u zgradi starosti 22 godine, isti sudski vještak utvrdio je cijenu 1.247 DEM/m2 (Iskazano u točki 2.5.1 Posebni račun – sredstva od prodaje stanova na obročnu otplatu).”

Drugim riječima, Državna revizija upozorila je da je način na koji je isti vještak utvrđivao cijenu stanova bio takav da je naštetio gradskom proračunu.

Slijedi ključni zaključak: “Državni ured za reviziju mišljenja je da se mogla postići veća cijena kod prodaje stana u centru grada.”

Jedan od Nacionalovih izvora u ovom slučaju tvrdi da je Kontrec zapravo tada sam, kao najmoprimac, organizirao dolazak sudskog vještaka koji je procjenjivao navodne nedostatke u stanu te je na temelju tih navodnih nedostataka umanjio procjenu vrijednosti stana.

“U tom nalazu navodi se, primjerice, kako su zakrivljena ventilacijska krilca u kupaonici zakrivljena, kako je zid loše pogletan, vrata otpiljena prenisko ili previsoko i na tu foru smanjili su vrijednost stana za 28 tisuća maraka tako da je konačna otkupna cijena bila kao da je kupovao golu ciglu. Što je još gore, taj je nalaz platio Grad. A taj isti vještak koji je radio tu procjenu, sada je po jednoj drugoj osnovi u zatvoru”, tvrdi Nacionalov izvor upućen u detalje ovih događaja koji o svemu posjeduje i dokumentaciju.

“Državna revizorica utvrdila je da je stan dat nezakonito i to stoji, to nema uopće spora. Sve je završilo i u novinama, ali slučaj je bio aktualan neko vrijeme, a onda se sve ušutkalo. A čovjek je nezakonito ušao u stan, na toj nezakonitosti stekao pravo vlasništva i još si je umanjio cijenu stana. Taj isti Kontrec danas predaje na raznim seminarima na temama vezanim uz nekretnine”, upozorava Nacionalov izvor.

Iako visoki pravosudni izvori tvrde da Damir Kontrec radi iza leđa Dobronića jer pripada struji Đure Sesse i Damira Mrčele, kojeg je Dobronić već smijenio, Kontrec je do sada odolijevao smjeni. FOTO: Sanjin Strukic/PIXSELL

Večernji list je u svom izdanju od 10. listopada 2000., u rubrici Varaždinska županija, objavio članak pod naslovom “Stan mimo javnog natječaja predsjedniku Općinskog suda”, u kojem je naveo kako je poglavarstvo prodajom stana prekršilo Zakon o vlasništvu i stvarnim pravima te kako je Državna revizija sklapanje ugovora mimo Zakona smatrala ništavnim.

U raspravu se tada uključio i gradski vijećnik županijskog LS-a Zvonimir Mikašek koji je također konstatirao kako ugovor ne vrijedi i da će to pitanje postaviti na idućoj sjednici Gradskog vijeća. Damir Kontrec u izjavi za Večernji list rekao je da je stan kupio temeljem odluke poglavarstva i platio ga putem bankovnog kredita.

“Stan sam uredno platio bankovnim kreditom. Ovo mi je prvi glas da je Državni ured za reviziju imao primjedbe na njegovu prodaju. Nitko iz grada nije me o tome obavijestio. Ne znam jesu li mi smjeli prodati taj stan, no da su mi u gradu tada rekli da se stan ne može prodati, ja ga ne bih ni pokušao kupiti”, izjavio je tada Kontrec i prebacio, očito, krivnju na Grad i nastojao prikazati da on s cijelim tim poslom nije imao veze.

Večernji je objavio i članak s izjavama glavne državne revizorice Šime Krasić, pod naslovom “Stan je prodan bez natječaja, dakle nezakonito!” jer je ona i javno potvrdila da se stan trebao prodati putem natječaja, a ne na temelju odluke poglavarstva.

Nacionalovi izvori sada su upozorili na cijeli ovaj slučaj koji je otišao očito u duboku zastaru zato što Damir Kontrec igra jednu od ključnih uloga u hrvatskom pravosuđu. Osim što je od 2017. predsjednik Građanskog odjela Vrhovnog suda, on je od te godine i predsjednik Hrvatske udruge sudaca, gdje mu je zamjenik Marin Mrčela, a počasni predsjednik Đuro Sessa, bivši predsjednik Vrhovnog suda i DIP-a.

Sessa i Mrčela bili su godinama dio istog tima koji je drmao hrvatskim pravosuđem, a Mrčela je 2021. bio i izravni protukandidat Dobroniću za mjesto predsjednika Vrhovnog suda.

Mrčelu je Radovan Dobronić prije dvije godine, u srpnju 2022., smijenio s mjesta predsjednika Odjela za europska pitanja, u paketu sa smjenom Damira Kosa, tada predsjednikom Kaznenog odjela Vrhovnog suda.

‘Čovjek je nezakonito ušao u stan, na toj nezakonitosti stekao pravo vlasništva i još si je umanjio cijenu stana. Taj isti Kontrec danas predaje na raznim seminarima na temama vezanim uz nekretnine’

Povod za smjenu bio je što su Kos i Mrčela tada žestoko javno prozivali i napadali Dobronića kao predsjednika Vrhovnog suda i to zato što se uopće usudio početkom srpnja 2022. na okruglom stolu o izvansudskim aktivnostima sudaca sugerirati da se uz neka ograničenja uredi to područje u njihovim dodatnim poslovima po uzoru na ostale članice Europske unije. Kos i Mrčela osjetili su se očito pogođenima jer se radilo o potencijalnom ograničavanju izvansudskih aktivnosti na kojima su neki od sudaca ostvarivali prihode veće i od njihovih godišnjih plaća. Kontrec ima uz plaću dodatne godišnje prihode koji su od godine do godine varirali od 10-ak do skoro 20 tisuća eura.

No Kontrec se tada, za razliku od dvojice smijenjenih sudaca, suzdržao od otvorenog napada na Dobronića ograničivši se tek na primjedbu da ‘‘postoje ozbiljniji problemi’’ od izvansudskih aktivnosti.

Nakon smjena Kosa i Mrčele, Kontrec se kao predsjednik Građanskog odjela odmah još s godišnjeg odmora javio predsjedniku Vrhovnog suda Radovanu Dobroniću obećavši mu da će odmah po povratku s godišnjeg odmora prionuti rješavanju predmeta u slučaju švicarskog franka tako da i oni ne završe u zastari, poput slučaja s dvama zvučnim predmetima iz Kaznenog odjela Damira Kosa. Usput je preko posrednika, prema pouzdanim informacijama Nacionala, propitivao i koliko je ozbiljna Dobronićeva namjera da i njega smijeni, kao što je smijenio Kosa i Mrčelu.

Dobronić, naime, kao čelna osoba sudbene vlasti ima ovlasti smijeniti ne samo svoje suradnike nego i predsjednike svih sudova u Hrvatskoj. Zapravo, to mu je i jedini djelotvorni alat za sređivanje stanja u hrvatskom sudstvu, pa onda i za inicijalnu, a toliko potrebnu reformu hrvatskog pravosuđa.

Jedan od onih koje Dobronić za sada nije dirao, iako je vjerojatno svjestan da mu ovaj cijelo vrijeme radi iza leđa je i Damir Kontrec.

Kontrec se našao u središtu pažnje prošlog tjedna kad je Nacional otkrio da je upravo on imao jednu od važnih i prljavijih uloga u pokušaju cenzuriranja Nacionala, kad je po nalogu HDZ-a glasnogovornik DIP-a Slaven Hojski na dan izborne šutnje, 8. lipnja, usmeno tražio od uredništva Nacionala da s naslovnice portala uklone naslovnicu Nacionala, jedan tekst dopisu SOA-e policiji u kontekstu djelovanja ruskih hibridnih interesa oko Fortenova grupe, koji je ilustriran slikom premijera Andreja Plenkovića, ali i tekst o prijavi o prevarama u obnovi Uredu europskog javnog tužitelja u Zagrebu u kojoj se spominje i ministar Branko Bačić – iako on uopće nije bio na izbornoj listi za europske izbore.

Nakon što je glavni urednik Nacionala Berislav Jelinić zatražio od Hojskog da mu podnese pisani zahtjev s obrazloženjem tko je točno i s kojim argumentima tražio brisanje tih članaka, Hojski je nešto prije 13:30 članove DIP-a informirao o tome da je razgovarao s ljudima zaposlenim na portalu Nacionala te im rekao da je tražio da se uklone sve sporne objave, što znači da se zahtjev nije odnosio samo na uklanjanje članka o SOA-i u kojoj se spominje i Andrej Plenković.

U nalazu Državne revizije, kojoj je tada na čelu bila Šima Krasić, navedeno je da je prodaja stana provedena bez javnog natječaja i da je stan u centru Varaždina prodan po cijeni manjoj od tržišne. FOTO: Nacional

Bez ograda prejudicirajući, Hojski je dodao i to da portal Nacional to ne oslobađa odgovornosti za već objavljeno. Istom prilikom je napomenuo da će o svemu, ako je dobro shvatio, biti govora na sjednici kad će se odlučivati o povredama izborne šutnje.

Prvi je od članova DIP-a reagirao upravo Damir Kontrec, predsjednik Građanskog odjela Vrhovnog suda. Čovjek koji bi trebao biti elementarno obrazovan da bi zahtjev za uklanjanje teksta trebao biti služben, u pismenom obliku i obrazložen, složio se s Hojskim, navodeći da je po njemu dovoljno da je Hojski usmeno tražio uklanjanje te rekavši da još treba kontrolirati je li uklonjeno sve što je trebalo biti uklonjeno. Ta formulacija također navodi na zaključak da je trebalo ukloniti više od jednog teksta. Taj diplomirani pravnik koji je tijekom karijere napredovao do Vrhovnog suda, uzeo si je za pravo da bez ikakve službene rasprave u e-mail prepisci konstatira da je objavom tog teksta Nacional povrijedio izbornu šutnju. Lako je moguće da su ostali članovi DIP-a podlegli stručnom autoritetu koji bi čovjek takvog profila trebao imati te su se uglavnom s njime složili.

Štoviše, Ivana Belec je svega par minuta nakon Kontrecove poruke napisala da smjesta treba poslati i objaviti pismeno priopćenje i nalog da Nacional ukloni sporni članak. Dvadesetak minuta kasnije, s Kontrecom se složila i Ivana Ljulj Cvitanić. Par minuta poslije nje s Kontrecom se složila i Vesna Fabijančić Križanić.

Ovo ne bi bilo prvi put da se Kontrec nalazi u dvostrukoj ulozi. Kad je Mislav Kolakušić prije pet godina na N1 televiziji javno prozivao tadašnjeg predsjednika Vrhovnog suda i DIP-a Đuru Sessu zbog nastupa u dnevniku RTL-a, prozvao je i Kontreca, kojeg je stavio ‘‘u isti koš’’ sa Đurom Sessom, predsjednikom Vrhovnog suda, kojeg je nekadašnji gazda Dinama Zdravko Mamić optužio za korupciju, uz tvrdnje da to može i dokazati.

“Sessa kao predsjednik Vrhovnog suda, i Damir Kontrec kao zamjenik, a oni su istovremeno predsjednik i zamjenik Državnog izbornog povjerenstva, sedam dana prije europskih izbora istupali su u centralnom dnevniku RTL-a, odnosno Sessa je istupao, gdje je napadao mene kao kandidata. U kojoj to državi takva osoba ne bi isti dan bila razriješena svih funkcija? To je nepojmljivo!” izjavio je Kolakušić u odgovoru na pitanje treba li ispitati Mamićeve navode.

Sve to govori u prilog činjenici da je Kontrec dio iste te ekipe koja je očito na razne netransparentne načine povezana s HDZ-ovim strukturama, a koja današnjem predsjedniku Vrhovnog suda i Državnog izbornog povjerenstva radi iza leđa.

Nacional je Damiru Kontrecu poslao upit s pitanjima oko sporne kupovine stana, ali do zaključenja broja nismo dobili njegov odgovor.