Da bi se proizvodnja mlijeka vratila na razinu od prije desetak godina, potrebna su ulaganja u preradbene kapacitete i najmanje 25 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta, istaknuto je u srijedu na konferenciji za medije Hrvatske poljoprivredne komore (HPK).

HPK je konferenciju organizirao u povodu nedavno predstavljenog Programa razvoja sektora mljekarstva u Hrvatskoj do 2030. godine, koji bi Ministarstvo poljoprivrede uskoro trebalo pustiti u e-savjetovanje.

Predsjednik HPK Mladen Jakopović je pozdravio donošenje programa, pozvavši proizvođače i udruge da se aktivno uključe u javno savjetovanje.

Ocijenio je da je programom dobro detektirano trenutno stanje i pozvao resorno ministarstvo da izradi jasan akcijski plan kako će program biti proveden.

Smatra da bi dokument morao biti malo ambiciozniji, u smislu detaljnije razrade načina na koji se mogu dostići u njemu predviđene brojke.

Naime, realizacijom programa, koji je izrađen u skladu sa Strategijom poljoprivrede do 2030. godine i Strateškim planom 2023-2027., predviđa se povećanje populacije krava, ovaca i koza u proizvodnji mlijeka te ukupna proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj na razini od oko 600 milijuna litara kravljeg, 8,4 milijuna litara ovčjeg i 11,2 milijuna litara kozjeg mlijeka do 2030. godine. Osim povećanja broja grla u proizvodnji mlijeka, program je usmjeren i na povećanje produktivnosti proizvodnje te osiguravanje preradbenih kapaciteta.

Da bi se dostigao zacrtani cilj, a to je povratak proizvodnje na razinu iz 2012. godine, do 2030. intervencijama iz strateškog plana trebalo bi uložiti gotovo 700 milijuna eura, od čega 415 milijuna u povećanje broja grla u proizvodnji mlijeka, oko 170 milijuna eura u povećanje produktivnosti, a nešto više od 106 milijuna eura u osiguravanje preradbenih kapaciteta.

Jakopović je između ostalog prigovorio da program samo na četiri mjesta spominje ekološku poljoprivredu, no ne navodi želi li se proizvoditi ekološko mlijeko.

Unazad 15 godina s radom prestalo 15 malih i tri veće mljekarske industrije

Član Upravnog odbora Udruge hrvatske male mljekare Božidar Kuzmić također je pružio podršku donošenju programa, poručivši da je krajnje vrijeme da se promijeni smjer u kojem ide proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj.

Izvijestio je da u Hrvatskoj trenutno posluju četiri velike mljekarske industrije i 29 malih mljekara, dok je unazad 15 godina zbog nerentabilnosti s radom prestalo oko 15 malih i tri veće mljekarske industrije.

“Vrhunac proizvodnje mlijeka dosegnut je 2012. godine, od kada stalno pada”, kaže Kuzmić.

Za povratak na razinu od prije deset godina potrebna su ulaganja u modernizaciju i povećanje preradbenih kapaciteta, pri čemu Kuzmić ocjenjuje da je predviđenih 106 milijuna eura za razdoblje od sedam godina “izuzetno malo”, s obzirom na broj subjekata koji se bave preradom mlijeka.

“Svakako treba doraditi program, kako bi se do 2030. ostvarili zadani ciljevi”, mišljenja je Kuzmić.

Upozorio je da je Hrvatska među zemljama EU-a s najvišim PDV-om na mliječne proizvode, koji iznosi 25 posto, izuzev mlijeka i maslaca na koje se obračunava PDV od pet posto.

Kuzmić razumije ranije izjave ministra financija da se snižavanje PDV-a nije odrazilo na pad cijena, no istaknuvši da se ono “poklopilo” s najvišom inflacijom zadnjih 35 godina.

Naveo je da se marže mljekarske industrije kreću od tri do deset posto. “Sad usporedite naše marže i koliko država tu uzima”, rezonira Kuzmić.

Nedostatak poljoprivrednog zemljišta za proizvodnju stočne hrane

Odbor za mljekarstvo HPK sudjelovao je u izradi programa, a njegov predsjednik Igor Rešetar je izvijestio da u Hrvatskoj trenutno postoji oko 2.800 isporučitelja mlijeka, a pretežu male farme, koje proizvode oko 60 posto domaćeg mlijeka.

Iznio je podatak da se proizvodnjom u Hrvatskoj trenutno zadovoljava oko 56 posto domaće potrošnje mlijeka, a ostalo otpada na izvoz, najviše iz Poljske, Njemačke i Češke.

Upozorio je da su brojni odustali od proizvodnje mlijeka zbog nedostatka poljoprivrednog zemljišta, kako državnog tako i privatnog, potrebnog za proizvodnju stočne hrane, pri čemu je procjena da je za provedbu programa potrebno osigurati minimalno 25-30 tisuća hektara tog zemljišta.

Ocijenio je da su na pad proizvodnje najviše utjecali prihodi kod proizvođača mlijeka koji su bili neujednačeni i nisu pratili troškove proizvodnje, pa su postojala razdoblja kada prihodi nisu pokrivali niti 50 posto troškova.

Sličnu situaciju su imali i ostali proizvođači u Uniji, no oni su imali cikluse ulaganja, čime su podignuli konkurentnost, dodao je Rešetar.

Napomenuo je i da europski proizvođači na svojim farmama ostvaruju prihode i od prodaje električne energije iz bioplinskih postrojenja i elektrana na sunce i vjetar, što im također podiže konkurentnost.

Na takvoj diversifikaciji prihoda je potrebno raditi i u Hrvatskoj, jer se od same proizvodnje mlijeka više ne može živjeti, poručio je Rešetar, koji smatra i da je potrebno raditi na generacijskoj obnovi, s obzirom da je prosječna starost vlasnika OPG-a oko 56 godina.