Šest mjeseci nakon što su u srpnju prošle godine održani izbori za Hrvatski sabor, javnost doznaje da su stajali osam i pol milijuna kuna manje nego izbori iz 2016. godine.

Državno izborno povjerenstvo (DIP), naime, objavilo je Konačno izvješće o utrošku sredstava za srpanjske izbore iz kojeg je vidljivo da su stajali 101,5 milijuna kuna, dok su oni prije pet godina 110 milijuna.

Rezultat je to promjena u poreznim propisima, koje se odnose na isplate naknada za rad izbornih tijela.

“Velika je ušteda ostvarena zbog promjena u poreznim propisima, preciznije, u stopama doprinosa, kod obračuna i isplata naknada, a što se odrazilo i na druge naknade isplaćene u provedbi izbora, pa samim time i na troškove provedbe izbora u cjelini“, objasnili su iz DIP-a.

Isplate naknada

Potvrđuju to i brojke. Na ime naknade za rad biračkih odbora i izbornih povjerenstava za srpanjske je izbore isplaćeno 59 milijuna kuna, a 2016. godine 68,5 milijuna kuna.

Od ukupno 59 milijuna kuna za rad biračkih odbora, u kojima je bilo angažirano gotovo 70 tisuća ljudi, isplaćeno je 35,3 milijuna kuna. Članovima biračkih odbora za izborni je dan isplaćeno po 300 kuna neto, predsjedniku i njegovu zamjeniku po 400 kuna neto, 50 kuna više nego 2016. godine.

U inozemstvu, gdje su se izbori za Sabor provodili dva dana, članovi odbora dobili su po 400, a predsjednik i njegov zamjenik po 500 kuna.

Za rad općinskih izbornih povjerenstava isplaćeno je 12,8 milijuna kuna, za rad gradskih šest milijuna, a za rad izbornih povjerenstava 12 izbornih jedinica nešto preko milijun kuna.

Ukupno 3,5 milijuna kuna isplaćeno je za rad djelatnika Porezne uprave, informatičkih koordinatora i stručnih timova u izbornim povjerenstvima (2,8 milijuna kuna).

Vanjskim suradnicima DIP-a, za administrativne, tehničke i pomoćne poslove isplaćeno je 88.500 kuna, a Etičkom povjerenstvu 66.700 kuna naknade što je za gotovo 28 tisuća kuna manje nego 2016.

Koronavirus podigao materijalne troškove

I dok se na naknadama uštedjelo, materijalni troškovi srpanjskih izbora bili su skoro dva milijuna viši nego 2016. i to zbog provedbe mjera zaštite od zaraze koronavirusom.

“Bilo je potrebno osigurati određenu zaštitnu opremu i zaštitni materijal za izborna tijela, kao i provesti dezinfekciju biračkih mjesta nakon glasovanja, sve sukladno propisanim epidemiološkim mjerama“, podsjećaju iz DIP-a.

Materijalni su troškovi ukupno iznosili 22,3 milijuna kuna, od čega oko 10 milijuna čine troškovi informatičke podrške koju je pružala tvrtka Apis IT.

Tiskanje glasačkih listića i njihova distribucija diljem Hrvatske i svijeta, zapisnici i glasačke kutije, plaćeni su 4,8 milijuna kuna, uređenje biračkih mjesta, paravani, telefoni 4 milijuna kuna, objava zbirnih lista u dnevnom tisku 2,1 milijun kuna.

Za naknadu izbornih troškova 20,3 milijuna kuna

Za naknadu izbornih troškova političkim strankama, neovisnim listama i manjinskim zastupnicima isplaćeno je 20,3 milijuna kuna, što je za oko 240 tisuća kuna manje nego 2016.

Za svako zastupničko mjesto dobivala se naknada od 135 tisuća kuna, pa je najviše – 8,9 milijuna kuna, dobio HDZ koji je osvojio 66 mjesta, Restart koalicija dobila je 5,5 milijuna, Škorin Domovinski pokret 2,2 milijuna, Most 1,1 milijun itd.

Od 54 izborna sudionika, pravo na naknadu imalo je njih 18.

Zašto je trebalo dugo čekati konačno izvješće?

Državno izborno povjerenstvo objasnilo je i zašto je trebalo tako dugo čekati da se objave konačni troškovi srpanjskih izbora.

Konačno izvješće o utrošku sredstava moglo je biti doneseno, tek nakon što su izborna povjerenstva 12 izbornih jedinica podmirila troškove provedbe izbora na svom području, odgovorili su iz DIP-a.

“Inače je potrebno određeno vrijeme, nekoliko mjeseci, da se obrade svi troškovi provedbe izbora, a najčešći razlog za to je što izborna povjerenstva izbornih jedinica ne raspolažu svim potrebnim podacima za isplatu naknada članovima biračkih odbora”, naveli su iz DIP-a.