Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava u ovoj godini za provođenje mjera aktivne politike zapošljavanja ima na raspolaganju rekordnih 1,6 milijardu kuna što je dovoljno za ‘aktivaciju’ gotovo 36 ili 37 tisuća osoba, rekla je državna tajnica Katarina Ivanković Knežević na predstavljanju mjera u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP).

Paket mjera koji je u izmijenjenom i jednostavnijem obliku pokrenut od ove godine pod nazivom Zaposli se u Hrvatskoj, nudi mogućnost od samozapošljavanja i samousavršavanja do stalnog sezonca, rekla je Ivanković Knežević.

U posljednje dvije godine, napomenula je, zabilježen je značajan broj osoba koje rade kao stalni sezonci. To znači da zaposlenik dio mjeseci radi za poslodavca u sezoni a ostali dio dobiva naknadu sa Zavoda za zapošljavanje, koja se kreće do najviše 4000 kuna za prva tri mjeseca, a kasnije se smanjuje. Zaposlenoj osobi cijelo vrijeme ide radni staž i plaćaju se doprinosi.

Vezano za mjeru posebne podrške samozapošljavanja, statistike govore da je u prvih pet mjeseci 150 posto više ugovorenih podrški nego cijele prošle godine. Iako je interes velik, gotovo pola zahtjeva za samozapošljavanje bude odbijeno jer poslovni planovi nisu napravljeni zadovoljavajuće, odnosno podnositelji ne znaju kako staviti ideju staviti na papir.

Uz mjere zapošljavanja, državna tajnica je spomenula i mjere zadržavanja, koje su namijenjene zadržavanju osoba u Hrvatskoj, ali i projekt Zaželi u sklopu kojeg je dosad zaposleno 3800 žena koje brinu za 20 tisuća staračkih i samačkih kućanstava. U sklopu tog projekta koji se financira iz europskih socijalnih fondova do kraja lijeta bit će zaposleno više od 7000 žena.

Ivanković Knežević kaže da su osigurali i mogućnost obrazovanja žena, pri čemu se dio žena već obrazovao, dok će dio biti stavljen u dodatni program kako bi nakon dvije godine poticali njihovo samozapošljavanje za ono za što su se osposobile.

Za projekt poslijepodnevnog, produljenog i smjenskog rada vrtića prijavljeni su brojni projekti, prvi ugovori idu u srpnju, a prva djeca u vrtiće s poslijepodnevnim radom od jeseni.

Kroz razne mjere za ovu godinu Ministarstvo je predvidjelo tri milijarde kune, od toga 1,6 milijardu kroz mjere aktivne politike zapošljavanje, milijardu kroz projekt Zaželi i 300 milijuna kroz vrtiće.

Zainteresirani poslodavci su se na skupu mogli upoznati s iskustvima poslodavaca koji su već koristili jednu od mjera, a za objašnjenja su im na raspolaganju bili predstavnici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Odgovarajući na novinarsko pitanje vezano za jučerašnju najavu premijera na Vijeću za demografiju da se planiraju izmjene za rad nedjeljom i oko kliznog radnog vremena, Ivanković Knežević je rekla da je za kraj ove godine predviđen početak reforme radnog zakonodavstva.

Ta potreba proizlazi iz rastuće potrebe za fleksibilnijim oblicima radnog odnosa i radnog vremena, rekla je državna tajnica, napomenuvši da trenutno EU raspravlja o direktivi o usklađivanju poslovnog i privatnog života koja će, kad bude usvojena, što se očekuje kroz nekih šest mjeseci, odrediti na koji će se način roditeljima i skrbnicima omogućiti fleksibilnije radno vrijeme, rad od kuće i neki drugi segmenti.

Kad je riječ o radu nedjeljom, državna tajnica kaže da je to tema za dugu raspravu, uključujući „za” i „protiv” aspekte. „To nije jednostavno pitanje jer su dva puta padale odluke na Ustavnom sudu”, zaključila je.

Bilo je predviđeno da na skupu govori ministar Marko Pavić, ali se on nije pojavio zbog drugih obaveza.