Hrvatski povijesni muzej u utorak, 6. listopada otvara izložbu “Za čast i slavu”, na kojoj će se predstaviti 820 odlikovanja i diploma, pretežito iz 19. i 20. stoljeća, većinom iz zbirke Veljka Malinara, najznačajnijeg kolekcionara odlikovanja u Hrvatskoj.

“Izložili smo odlikovanja koja dosad nisu bila predstavljana, a iako ne možemo parirati zbirkama nekih većih europskih gradova, to je lijepa i vrijedna kolekcija”, rekao je autor izložbe Boris Prister, kojemu je to oproštajna izložba prije odlaska u mirovinu.

Odlikovanja odgovaraju na urođenu ljudsku potrebu za afirmacijom još od prvobitne zajednice kada se kitilo perjem, krznom ili pandžama, no prva prava se javljaju u vrijeme Rimskog Carstva, kada su hrabri vojnici nagrađivani falerama, odakle i naziv faleristika za pomoćnu povijesnu znanost koja proučava odlikovanja, napomenuo je Prister na konferenciji za novinare.

Objasnio je kako se nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva povijest odlikovanja nastavlja nakon križarskih ratova, a u 11. i 12. stoljeću u Palestini su osnovani vjerski viteški redovi, udruge vitezova koji su se podvrgavali određenim pravilima, odnosno redu (lat. ordo), otkud potječe naziv “ordeni” ili “redovi”.

 

• Sljedeći korak u razvoju odlikovanja napravili su u 14. stoljeću europski vladari, osnivajući svjetovne viteške redove, dok krajem 17. i početkom 18. stoljeća dolazi do velikih promjena u skoro svim europskim državama, gdje su uspostavljene apsolutističke monarhije s vojskama i tada nastaju medalje za vojničku hrabrost, a nešto kasnije i ordeni. U Europi se osnivaju redovi za zasluge, koji više nisu ekskluzivni kao stari viteški redovi za najviši sloj aristokracije.

 

Prister ističe kako su poput grba, zastave i himne, odlikovanja temeljni državni simbol, a dijele se na ordene ili redove, medalje ili kolajne te spomenice ili spomen-znakove. “Ordeni se dodjeljuju za veće, medalje za manje zasluge, a spomenice za sudjelovanje u nekom sudbonosnom događaju”, ustvrdio je.

Autorica likovnog postava Mirana Jušić u protekle je dvije godine očistila 1200 odlikovanja pripremajući ih za izložbu i pokušavajući im “vratiti sjaj koji su imali”. “To su mala remek-djela zanata i dizajna, promatrala sam ih pod lupom, divila se finoći izrade i njihovoj ljepoti, jer čak i naizgled obična brončana medalja krije veliko umijeće izrade”, istaknula je.

U vitrinama su kronološki prikazana odlikovanja iz cijeloga svijeta, prateći specifičnosti svake zemlje i u skladu s njezinim dostignućima u primijenjenoj umjetnosti, a detalji izloženih predmeta mogu se proučavati uz priložena povećala.

“Svako odlikovanje posebno je na svoj način, a zajednička im je vrsta materijala, zlato, srebro, bronca, emajl, zelena, plava, crvena boja te oblici, najčešće križevi i zvijezde”, rekla je Jušić

Najstarije odlikovanje na izložbi je mala srebrna spomen-medalja iz 1740. godine tada još mlade carice Marija Tereze, a među vrijednijim izlošcima su odlikovanje rumunjskog kralja Karola I. te Komanderski križ koje je 1849. godine primio ban Josip Jelačić za zasluge u spašavanju Monarhije, kojega tada nije bilo lako dobiti.

 

• Zanimljiva priča prati i američku Medalju časti koju je posthumno dobio Hrvat Peter Tomich koji je, nakon što je u japanskom napadu na Pearl Harbor 1941. pogođen brod na kojemu je bio šef kotlovnice, požrtvovno spašavao svoje suborce pri čemu je smrtno stradao.

 

Hrvatski povijesni muzej čuva oko 2,5 tisuće predmeta iz zbirke Veljka Malinara, najveće te vrste u Hrvatskoj. Taj sudac Okružnog suda u Zagrebu cijeli je život sakupljao ordene, medalje, spomenice, minijature, diplome, no kako nije imao nasljednika i nije želio da se zbirka rasipa, još je osamdesetih ugovorio donaciju.

Izložba će biti otvorena do 29. studenog, a prate ju projekcije izabranih odlikovanja u postavu.