Ministar financija Zdravko Marić, komentirajući oštar pad svjetskih burzi, izazvan među ostalim i očekivanjima o mogućem ubrzavanju tempa rasta kamatnih stopa u SAD-u, kazao je u utorak da se takve poremećaje u dogledno vrijeme i u budućnosti može očekivati, no da Hrvatska ima puno prostora za neutralizaciju efekata povećanja referentnih kamatnih stopa.

Na pitanje treba li Hrvatska biti zabrinuta zbog zbivanja na Wall Streetu i ostalim svjetskim burzama, Marić je konstatirao da se takve poremećaje u dogledno vrijeme i u budućnosti može očekivati, pri čemu smatra da se nije dogodio trajan poremećaj.

“Burze su reagirale, poglavito američke, na određene objave gospodarskih pokazatelja, koji su između ostalog podigli očekivanja o kretanju inflacije i kamatnih stopa. Reakcija je možda bila malo jača no što bi netko očekivao, što je sa sobom imalo i neke efekte prelijevanja i na neke druge burze. Do nas se to još uvijek nije toliko osjetilo. Međutim, očekujem da će se između ostalog i na američkim burzama takve stvari i okolnosti primiriti”, izjavio je Marić novinarima na marginama konferencije Privrednog vjesnika na kojem su predstavljena “Poslovna očekivanja 2018.”

Marić je ustvrdio je da su to stvari s kojima trebamo računati u nadolazećem razdoblju te napomenuo da konstantno ponavlja da i u Vladi i u Ministarstvu financija postoji snažna usredotočenost na kamate koje državni proračun i porezni obveznici plaćaju.

“Dakle, uvijek imate ona dva elementa, jedan je bazična kamatna stopa, na koju mi, koliko god snažni, mali ili veliki bili, ne možemo utjecati, a to je dobrim dijelom i ovo što se jučer događalo. Dakle, očekivanja su da će te referentne kamatne stope ići nešto dinamičnije u smislu uzlazne putanje, međutim na nama ostaje onaj drugi element, a to je kako dalje smanjivati tu premiju rizika i neutralizirati te efekte povećanja referentnih kamatnih stopa”, poručio je Marić.

Smatra da u Hrvatskoj postoji jako puno prostora, dovoljnog da neutralizira takve šokove. Poručio je da sva ta događanja ozbiljno shvaćaju, kao i da su bili upoznati s objavljenim makroekonomskim podacima u SAD-u.

“Je li nas ova reakcija tržišta manje ili više iznenadila? Nema tu iznenađenja, mi znamo dobro da je na nama samima da učinimo onaj dio što se tiče same Hrvatske”, zaključio je Marić.

Na Wall Streetu su u ponedjeljak Dow Jones i S&P 500 indeks potonuli više od 4 posto, što je njihov najveći dnevni gubitak u više od šest godina, a Dow je u jednom trenutku bio u minusu gotovo 1.600 bodova, najviše u povijesti.

Prateći potop na Wall Streetu, i na azijskim te europskim burzama u utorak su cijene dionica oštro pale. Oko 13 sati vodeći europski indeksi – londonski Ftse, frankfurtski DAX i pariški CAC bili su u minusu između 2,4 i 2,5 posto.

Terminski indeksi na Wall Streetu najavljuju u utorak daljnji pad cijena dionica, treći dan uzastopno.

Svjetske burze već dulje vrijeme snažno rastu, pri čemu su na Wall Streetu i mnogim drugim tržištima indeksi dosegnuli najviše razine u povijesti, zahvaljujući stabilnom rastu svjetskog gospodarstva, niskoj cijeni novca i rastu zarada kompanija.

S obzirom na dugotrajan rast tržišta, koji traje od 2008. godine, korekcija cijena dionica bila je očekivana, a potaknuli su je u petak objavljeni podaci s američkog tržišta rada, koji su pokazali da zaposlenost i plaće snažno rastu.

A to bi moglo potaknuti rast potrošnje i inflacije, pa bi američka središnja banka u ovoj godini mogla ubrzati tempo povećanja kamata. Druge središnje banke također bi mogle stegnuti monetarnu politiku zbog čega rastu prinosi na obveznice. Povećanje referentnih kamatnih stopa podiže troškove zaduživanja država i kompanija.

Na oštru rasprodaju na svjetskim burzama reagirala i Zagrebačka burza

I na Zagrebačkoj burzi indeksi su u utorak, očekivano, pretrpjeli gubitke zbog negativnog utjecaja sa svjetskih tržišta.

“Oštar pad cijena dionica na svjetskim burzama, koji se zadnji put dogodio prije 10 godina, moguće je da će izazvati u utorak i na Zagrebačkoj burzi negativnu reakciju Crobexa, vjerojatno uz nešto veći promet”, kazala je Ana Turudić, financijska analitičarka u Raiffeisenbank Austria, prije početka trgovanja na burzi.

Crobex indeks bio je oko 13 sati u minusu 2,89 posto, na 1.830 bodova, dok je Crobex10 skliznuo 2,54 posto, na 1.061 bod.

Time su izbrisani svi dobitci indeksa od početka godine, pa je Crobex od početka 2018. u minusu 0,6, a Crobex10 za 1,4 posto.

Gotovo sve dionice kojima se trguje bilježe cjenovne minuse. Pritom je najviše pala cijena dionica Jadroplova i Jamnice, za više od 11 posto. Dionica Leda u minusu je više od 10 posto, Tehnike i Inggre za više od 9 posto, a Atlantske plovdibe 7 posto.