“Logori za Hrvate su na teritoriju Srbije otvarani već od listopada 1991. godine. Nalazili su se na imanjima u Begejcima i Stajićevu, u Kazneno-popravnom zavodu (KPZ) u Srijemskoj Mitrovici, Kazneno popravnom zavodu i Vojnom zatvoru u Nišu, Vojno-istražnom zatvoru (VIZ) i prostorijama Instituta za sigurnost u Beogradu. Odluku o otvaranju logora potpisao je general Veljko Kadijević, u to vrijeme Savezni sekretar za narodnu obranu Jugoslavije (SSNO), a u njenom stvaranju sudjelovala je pravna služba Uprave sigurnosti (UB) SSNO”. Navodi se to u tekstu “Logori za Hrvate u Srbiji tokom devedesetih godina”, jednome od poglavlja internetske stranice ratusrbiji.rs, koja “želi podsjetiti na odgovornost države Srbije, ali i na žrtve niza zločina koje su danas nepriznate i nepoznate srpskom društvu”.

Stranicu je pokrenula Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR) uz podršku njemačkog Ministarstva vanjskih poslova, a donosi činjenice o ratu i nasilju devedesetih na području Srbije. Sadržaj stranice “sastoji se od analiza koje se oslanjaju na niz dokumenata, sudski utvrđenih činjenica, članaka i publikacija koje ukazuju na oblike nasilja i zločina, kao i forme otpora nasilju i ratu u Srbiji od 1991-2001”, navodi se, i dodaje da “bazu znanja čine analize na sljedeće teme: tajne masovne grobnice, logori, prisilne mobilizacije, paravojne jedinice, teror i protjerivanje manjina, pobuna na jugu Srbije i antiratni pokret u Srbiji”.

Teme su obrađene u formi posebnih poglavlja, pa tako poglavlje o logorima za Hrvate u Srbiji devedesetih činjenično temeljito obrađuje pojedinačne logore i opće uvjete u njima, te donosi svjedočenja žrtava, činjenice o sudskom procesuiranju tih zločina i zasad neuspjelim pokušajima njihove memorijalizacije.

Motiv za pokretanje internetske stranice ratusrbiji.rs jest činjenica da “dužnosnici i institucije Republike Srbije od početka ratnih sukoba do danas, uz rijetke izuzetke, negiraju učešće oružanih snaga SRJ i Srbije u ratnim sukobima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu, kao i postojanje ratnih zločina na teritoriji Srbije koji su usko povezani s tim oružanim sukobima”, navodi YIHR te podsjeća da je “rezultat oružanih sukoba na području bivše Jugoslavije nasilna smrt 130 tisuća osoba i više milijuna protjeranih, dok se više od 10 tisuća ljudi i dalje vode kao nestali”.

“Kao kontrapunkt zaboravu na ratne strahote, platforma ratusrbiji.rs ima cilj da činjenicama informira i obrazuje o postojanju tajnih masovnih grobnica, logora i torture, ubojstava i progona nad pripadnicima manjina, prisilnih mobilizacija, zločinima paravojnih jedinica kao i kršenjima ljudskih prava u Srbiji”, navodi YIHR.

Projekt je posvećen antiratnim aktivistima. “Slijedeći moto našeg rada – “Premladi da se sjećamo, odlučni da nikad ne
zaboravimo!” – sajt ratusrbiji.rs posvećujemo generacijama antiratnih aktivistkinja i aktivista, znanih i neznanih, koji su se pobunili protiv ratnih sukoba u Jugoslaviji”, poručuju mladi iz YIHR-a.