U povodu Svjetskog dana močvarnih staništa, 2. veljače, svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF (World Wide Fund for Nature) upozorila je u četvrtak da ljudi trebaju promijeniti stajalište o važnosti močvara jer su teze da su močvarna područja prljava i izvori različitih bolesti dovela do devastacije tih vlažnih staništa koja se ubrajaju među najproduktivnije ekosustave na planetu.

U WWF-u ističu da su Skadarsko jezero, Hutovo blato, delta Neretve i druga močvarna staništa upisana na popis Ramsarskih područja od međunarodne važnosti pod velikom prijetnjom zbog lošeg upravljanja i neodrživog hidroenergetskog razvoja.

Dodaje da su zemlje naše regije među 169 država svijeta potpisnica Ramsarske konvencije, koja ih obvezuje na očuvanje močvara. Na Ramsarskom popisu su hrvatski parkovi prirode Lonjsko polje, Kopački rit i Vransko jezero, ribnjaci Crna Mlaka i delta Neretve.

Delta Neretve pod prijetnjom

Zahvaljujući dobrom upravljanju parkovima prirode, Lonjsko polje i Kopački rit močvarna su područja u kojima se može prepoznati sva njihova ljepota i vrijednost. Osim što su središta biološke raznolikosti, oni i ljudima pružaju brojne usluge: od zaštite od poplava i pročišćavanja voda, preko prirodnih resursa poput drva i ribe, do skladištenja ugljičnog dioksida i brojnih socio-ekonomskih usluga za turizam i rekreaciju, istaknula je u priopćenju Irma Popović Dujmović iz WWF Adrije.

Međutim, na primjeru se delte Neretve vidi kako se zbog neodrživog korištenja močvarno stanište može dovesti do ruba opstanka. “Očuvana delta Neretve je potencijal za budući dobar život lokalne zajednice, koji bi trebao biti prepoznat kao mogućnost, a ne kao prijetnja razvoju. Mandarina iz parka prirode imala bi puno veću vrijednost nego ova današnja, a lokalnim vlastima upravo je to prijetnja, jer se boje da će biti ograničeni zakonom”, naglasila je Popović Dujmović.

Ugrožene močvare u BiH i Skadarsko jezero

WWF upozorava da su tri međunarodno zaštićene močvare u BiH – Livanjsko polje, Hutovo blato i Bardača, u zadnjih 20 godina značajno degradirane zbog loših praksi, nepoštivanja vladavine prava i domaćih i međunarodno preuzetih obveza.

Također, u Crnoj Gori je Skadarsko jezero, koje se smatra jednim od najljepših jezera Balkana i predstavlja dom za 280 vrsta ptica i brojne endemske vrste biljaka i životinja, pod prijetnjom trajne devastacije zbog neplanske gradnje i neodrživog hidroenergetskog razvoja.

Slovenija se ponosi s tri područja koja se protežu kroz 8205 hektara – Solane Sečovelje, Škocjanske jame i Cerkniško jezero. Unatoč velikim ulaganjima, ta su močvarna staništa i dalje u lošem stanju, no polako dolazi do pozitivnog pomaka zahvaljujući aktivnostima financiranima kroz EU program LIFE.

Deset zaštićenih područja u Srbiji označena su kao Ramsarska područja, a posebno se ističu vlažna i plavna područja uz Dunav i njihova zaštita i obnova. U WWF-u kažu da je više od 80 posto vlažnih staništa nestalo u proteklih 150 godina regulacijom Dunava radi riječne plovidbe, poljoprivrede i izgradnje hidrocentrala.

Predstavljanje “Bijele knjige o Savi”

U povodu Svjetskog dana močvarnih staništa, Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode, austrijska udruga Riverwatch i njemačka zaklada za zaštitu prirode EuroNatur predstavljaju “Bijelu knjigu o Savi” – sveobuhvatan rad o jednoj od ekoloških najznačajnijih, ali i najmanje poznatih rijeka u Europi.

Sava je najduža rijeka na Balkanu. Duž njenog toka od 926 kilometara, od izvora u Sloveniji do ušća u Dunav, rijeku okružuju 170.000 hektara poplavnih šuma i 25.000 hektara vlažnih pašnjaka, što je jedinstveni slučaj u Europi. Biološka raznolikost i ekološka vrijednost Save je očita – između ostalog više od 900 parova bijelih roda gnijezdi se u selima duž rijeke, a više od 80 parova orlova štekavca u velikim poplavnim šumama.

Zagrebački ZOO – edukativan vikend

Zagrebački Zoološki vrt 4. i 5. veljače organizira ekukaciju o važnosti močvara koje su oaze biološke raznolikosti i jedno od najvažnijih i najugroženijih staništa svijeta. “Ovog vikenda od naših edukatora upoznajte veliku važnost močvarnih staništa te na koji način one omogućuju život raznim životinjskim i biljnim vrstama, ali i kako štite ljudska naselja od ekstremnih vremenskih uvjeta”, ističe u pozivu ZOO.

U Ministarstvu zaštite okoliša i energetike ističu kako se Svjetski dan vlažnih (močvarnih) staništa ove godine obilježava pod motom “Važnost vlažnih područja u borbi protiv katastrofa”, kako bi se naglasila presudna uloga močvarnih staništa za sprječavanje i ublažavanje posljedica prirodnih katastrofa na ljudske živote i materijalna dobra. Učestalost prirodnih katastrofa poput, primjerice, poplava i suša se u proteklih 35 godina udvostručila.