Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF pozvala je u ponedjeljak Vladu RH da se pridruži više od 65 državnih predstavnika i podrži  “Obvezu čelnika za prirodu”, obvezujući se na odlučne akcije u zaštiti prirode ljudi i planeta, priopćio je WWF.

“Danas se u New Yorku, u sklopu UN-ove generalne skupštine, održava ‘Okupljanje čelnika za prirodu i ljude’, tijekom kojeg će čelnici država i predstavnici vlada iz više od 65 zemalja, uključujući čelnike pet najvećih svjetskih gospodarstava, te predsjednik Europske komisije ispred Europske unije, podržati ‘Obvezu čelnika za prirodu’. Obvezali su se preokrenuti gubitak prirode do kraja ovog desetljeća. Države koje su prihvatile ovaj izazov predstavljaju više od 1,3 milijarde ljudi, ali i više od četvrtine svjetskog BDP-a”, ističe u priopćenju WWF Adria.

Poziva i Vladu Republike Hrvatske da se pridruži ovoj Obvezi, koju su prihvatile i susjedne Slovenija i Bosna i Hercegovina, koje su već odlučile poduzeti sve mjere za zeleniju budućnost.

WWF navodi kako su čelnici država obećali poduzeti hitne mjere u narednih deset godina kroz dokument “Obveza čelnika za prirodu: Ujedinjeni u preokretanju gubitka biološke raznolikosti do 2030. za održivi razvoj” koji je “odličan uvod u UN-ov summit o biološkoj raznolikosti i snažna poruka svijetu da mora pojačati ambiciju za zaustavljanje gubitka prirode i klimatskih promjena”.

Obveza, koju će službeno biti pokrenuta danas na “Okupljanju čelnika za prirodu i ljude” u New Yorku, izravan je odgovor na hitnu potrebu za globalnom akcijom za rješavanje prirodne, klimatske i zdravstvene krize, ističe WWF.

Navodi da uz Njemačku, Keniju, Veliku Britaniju, Kolumbiju, Meksiko, Francusku, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu i druge države, tu Obvezu podržavaju i brojne organizacije i tvrtke, poput WWF-a, GEF-a, Gospodarske komore Svjetske banke, BirdLife Internationala, Danonea itd.

U WWF-u podsjećaju da su prije samo dva tjedna objavili Izvještaj o stanju planeta, koji ukazuje da je od 1970. godine veličina populacija sisavaca, ptica, riba, vodozemaca i gmazova smanjena za zabrinjavajućih 68 posto. Uslijedio je i UN-ov Biodiversity Outlook 5 koji je potvrdio da svijet nije na putu da u potpunosti ispuni bilo koji od 20 ciljeva dogovorenih prije deset godina u japanskom Aichiju.

“Obveza koja se danas prihvaća naglašava da ova ubrzana kriza nanosi nepovratnu štetu našim sustavima za održavanje života, pogoršavajući siromaštvo i nejednakosti, povećavajući rizik od budućih zoonotskih pandemija, značajno doprinoseći klimatskim promjenama. Rastući troškovi za društva i gospodarstvo zahtijevaju zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti ako želimo postići zadane klimatske ciljeve i ciljeve održivog razvoja”, zaključuje WWF Adria.

Poziva hrvatsku Vladu da još danas prihvati tu Obvezu koja, kako ocjenjuju, ‘otvara prozor u zeleniju budućnost’.