Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF upozorila je u srijedu da se čak 17 posto europskog stanovništva suočava s visokim rizikom od nestašice vode do 2050. godine, a mada naša regija ima nizak rizik, svaka drastična promjena na kontinentu može utjecati na gospodarstvo.

Dok se Europa muči s povijesnim toplinskim valovima, sušama i rekordno niskim razinama rijeka, WWF upozorava kako njihova analiza procjenjuje da bi se 17 posto stanovništva kontinenta i 13 posto njegova BDP-a moglo suočiti s visokim do ekstremnim rizicima nestašice vode do 2050. godine – osim ako vlade i tvrtke za jačanje otpornosti društava i gospodarstava ne poduzmu hitne mjere, posebice kroz rješenja temeljena na prirodi.

Kažu da europske rijeke trenutačno osjećaju vrućinu, a četiri najvažnije na kontinentu – Dunav, Po, Rajna i Visla – suočavaju se s rekordno niskim razinama, prijeteći poslovanju, industriji, poljoprivredi, pa i opskrbi zajednica pitkom vodom.

Analiza WWF-a pokazuje da će Europa biti još sklonija sušama i nedostatku vode, a izvršna direktorica WWF Adrije Nataša Kalauz kaže da suše u Europi ne bi trebale nikoga šokirati jer mape rizika za vodu već dugo ukazuju na pogoršanje nestašice vode diljem kontinenta.

“Sve bi trebalo šokirati da europske vlade, tvrtke i investitori i dalje zatvaraju oči pred rizicima vezanim uz vodu, kao da će se sami riješiti”, ističe Kalauz te poručuje kako su potrebne hitne mjere za ublažavanje rizika za vodu, posebno ulaganjem u rješenja temeljena na prirodi za poboljšanje zdravlja europskih rijeka, jezera i močvara.

U Grčkoj rizik za 82 posto stanovništva

Analiza WWF-ovog Water Risk filtera pokriva cijeli kontinent, ali ističe zemlje koje će se vjerojatno suočiti s najvećim rizicima do 2050., poput Grčke, u kojoj bi 82 posto stanovništva i BDP-a moglo doći iz područja visokog ili ekstremnog rizika.

U međuvremenu, tri četvrtine španjolskog stanovništva i BDP-a moglo bi se suočiti s visokim rizikom, dok se očekuje da će gradovi unutar sliva rijeke Guadalquivir (npr. Sevilla, Murcia, Granada i Cordoba) pretrpjeti najveći rizik od nestašice do 2050.

“Zemlje u našoj regiji u kategoriji su vrlo niskog ili niskog rizika, no svaka drastična promjena na kontinentu u konačnici može utjecati na gospodarstvo u svim zemljama”, upozorava WWF Adrija.

Zdrave rijeke bit će ključne za izgradnju otpornosti i prilagodbu utjecajima klimatskih promjena, a 60 posto europskih rijeka trenutno je nezdravo, unatoč zakonskoj obvezi Okvirne direktive o vodama EU da ih se zaštiti i obnovi.