U povodu proglašenja 2016. godinom bregunice, 30-ak aktivista svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF (World Wide Fund for Nature) i partnerskih eko udruga, u subotu su kod Donje Dubrave akcijom uređenja obala rijeke Drave pripremili staništa za dolazak bregunice iz Afrike te gniježđenje jedne od najugroženijih ptica u Hrvatskoj, koja je na udaru posebice zbog obaloutvrda i izgradnje hidroelektrana.

Današnjom akcijom uredili smo 200 metara obala Drave, kako bi se za nekoliko tjedana kad se bregunica vrati iz Afrike tu mogla naseliti veća kolonija, rekla je voditeljica projekata u WWF Adria Branka Španiček. WWF i eko-udruge u akciji su poduprle Hrvatske vode, Javna ustanova Međimurska priroda i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije.

“Bregunica i druge vrste dravskih ptica pod velikim su pritiskom zbog nestanka staništa, u prvom redu zbog obaloutvrda i izgradnje hidroelektrana koje mijenjaju prirodnu dinamiku rijeke i onemogućuju stvaranje prirodno strmih obala, glavnih staništa ovih iznimnih ptica. Zato je WWF zajedno s brojnim udrugama pokrenuo kampanju za očuvanje bregunice i njenih staništa”, istaknula je Španiček.

U WWF-u ističu kako je bregunica “ambasador” žive i zdrave rijeke Drave. Gnijezdi u staništima poput prirodnih strmih zemljanih (pjeskovitih) obala. Na Dravi još živi oko 50 posto hrvatske populacije bregunica, međutim broj parova se u posljednjih 30 godina smanjio za 90 posto, pa su zato potrebne nužne mjere za očuvanje bregunice i njenih staništa.

Zbog toga se WWF i eko udruge zalažu za očuvanje i zaštitu bregunice i njenih staništa. Uz očuvanja postojećih kolonija, ističu kako je potrebno obnoviti i dosad uništena staništa, a potrebno je i zaustaviti regulacije i korištenje pesticida duž riječnog koridora rijeke Drave, koji ubijaju kukce, njihov glavni izvor hrane.

Bregunica (Riparia riparia) je najmanja europska lastavica – veličine od oko 12 centimetara i težine samo 14 grama. Vrlo je društvena vrsta, koja gnijezdi u kolonijama. Gnijezda obično izgrade u prirodnim, okomitim, pjeskovitim obalama rijeka. Kada se bregunice u travnju vraćaju iz Afrike na Dravu, počinju kopati oko 70 centimetara duboke rupe u strme obale rijeke. Bregunice se hrane malim, letećim kukcima, primjerice komarcima. Jedna obitelj bregunica može pojesti i do 10.000 komaraca na dan, čime čine veliku uslugu ljudima i drugim životinjama, naročito stoci.

Kao dio kampanje “Bregunica – ptica 2016. godine”, WWF će u svibnju povesti učenike škola iz županija duž Drave na stručnu ekskurziju brodom kako bi mogli vidjeti rezultat današnje akcije, jednu od najvećih kolonija bregunica u Hrvatskoj.

Bregunicu su za hrvatsku pticu 2016. godine proglasile Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) i nevladine udruge Prirodoslovno društvo Drava, Zeleni Osijek, Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode, Baobab, ZEUS i Matis rafting klub.