Ekstremne klimatske nepogode upozorenje su prirode da je nužna promjena načina života kako bi zaustavili daljnje zagrijavanje planeta, poručila je u petak Svjetska organizacije za zaštitu prirode WWF Adria u komentaru na veliku oluju koja je pogodila Hrvatsku i regiju.

“Nezapamćena oluja koja je pogodila regiju, odnijela brojne živote i prouzročila ogromnu štetu, upozorenje je na prirodne nepogode koje možemo očekivati sve češće. Posljedice globalnog zagrijavanja prisutne su ovdje i sada. Znanost i struka već dugo upozoravaju na njih, ali i dalje bez pravog i sustavnog odgovora”, ističe u priopćenju WWF Adria.

Kaže kako je nedavno tijesno i jedva izglasan Zakon o obnovi prirode u Europskom parlamentu pokazao da i dalje ne postoji dobra volja i spremnost donositelja odluka i gospodarstva na transformaciju i dekarbonizaciju, koje su nužne ako želimo sačuvati ono malo prirodnih resursa koji su nam preostali, a posljedično i cijeli planet za naše potomke.

“Zakon o obnovi prirode, iako jedan od ključnih dijelova Zelenog dogovora Europske unije, jedva je izglasan uslijed snažne kampanje dezinformacija konzervativnih i desničarskih političara, te određenih gospodarskih lobija”, tvrde u WWF-u.

Kažu kako se EU temelji na kompromisu interesa njezinih država članica, međutim, s prirodom i hitnom potrebom za rješavanjem klimatske krize i gubitka bioraznolikosti –  kompromisa ne bi trebalo biti.

“Koliko ljudskih života treba biti izgubljeno i koja je cijena materijalne štete koju smo spremni platiti prije nego shvatimo da moramo zaustaviti daljnje zagrijavanje planeta, krenuti u ozbiljnu dekarbonizaciju društva, zaštititi prirodu i njena staništa, i da u toj transformaciji trebamo sudjelovati svi jednako”, upitala se izvršna direktorica WWF Adrije Nataša Kalauz.

Umjesto toga, upozorava Kalauz, investicije u fosilne industrije su se povećale dok se gušimo u plastici koje će u morima uskoro biti više nego riba.

„Moramo dramatično smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima koja zagađuju okoliš i puno bržim tempom prijeći na obnovljive izvore energije. Moramo promijeniti način na koji dobivamo energiju, kako putujemo, koliko resursa trošimo, kako proizvodimo hranu i što jedemo”, ističe Kalauz.

Poručuje kako je dekarbonizacija gospodarstva nužna, kao i prelazak na kružno gospodarstvo u kojem ne dominira glad za neprekidnim rastom čime se troše ograničeni resursi. Svi naši napori trebaju se usmjeriti na prelazak na održivo gospodarstvo i život u skladu s prirodom, zaključuje Kalauz.