Svjetska trgovinska organizacija (WTO) utvrdila je da carine na uvoz čelika i aluminija koje je SAD uveo pod bivšim predsjednikom Donaldom Trumpom krše pravila globalne trgovine.

Trump je izrazio zabrinutost za nacionalnu sigurnost kada je najavio nove granične poreze 2018., što je izazvalo val trgovinskih sukoba diljem svijeta. WTO je odbacio taj argument rekavši da carine nisu uvedene “u vrijeme rata ili druge nužde”. SAD je rekao da odbacuje presudu.

Pomoćnik trgovinskog predstavnika SAD-a Adam Hodge rekao je da zemlja nema namjeru ukinuti carine.

“Sjedinjene Države imaju jasan i nedvosmislen stav, više od 70 godina, da se pitanja nacionalne sigurnosti ne mogu razmatrati u rješavanju sporova WTO-a i WTO nema ovlasti preispitivati ​​sposobnost članice WTO-a da odgovori na širok raspon prijetnji njezinoj sigurnosti”, rekao je u izjavi, dodajući da izvješća “samo pojačavaju potrebu da se temeljno reformira sustav rješavanja sporova WTO-a”.

“Bidenova administracija predana je očuvanju nacionalne sigurnosti SAD-a osiguravanjem dugoročne održivosti naše industrije čelika i aluminija”, dodao je. Tužbu su pokrenule Kina, Norveška, Švicarska i Turska.

Ako se SAD ne povinuje odluci WTO-a, zemlje koje su pokrenule slučaj imaju pravo, prema pravilima WTO-a, nametnuti SAD-u uzvratne carine. Stručnjaci za trgovinu rekli su da je spor manje bitan zbog svog praktičnog učinka nego zbog njegovih implikacija na sve klimaviji konsenzus oko toga kako upravljati globalnom trgovinom, piše BBC.

“U današnjoj klimi sa sve većim geopolitičkim napetostima, sve je vjerojatnije da će zemlje pokrenuti iznimku nacionalne sigurnosti”, rekao je Chad Bown, stručnjak za globalnu trgovinu na Peterson institutu za međunarodnu ekonomiju (PIIE).

“Ova konkretna presuda stoga ima važnost ne samo za buduću politiku članica, već i za to kako utječe na njihovu cjelokupnu potporu sustavu WTO-a.”

Trump je 2018. uveo carine od 25 % na čelik i 10 % na aluminij, navodeći kao razlog nepoštenu konkurenciju i interese nacionalne sigurnosti.

Porezi su već značajno ublaženi u usporedbi s onim što je prvo najavljeno, pri čemu su čak i pošiljke bliskih saveznika u Sjevernoj Americi riskirale da budu pogođene.

Trump sklopio je dogovore s nekim zemljama, uključujući Meksiko i Kanadu. Bidenova administracija postigla je dodatne sporazume s Europskom unijom, Japanom i Ujedinjenim kraljevstvom kako bi smanjila utjecaj carina, a zadržala mjere, koje su podržali sindikati koji predstavljaju američke čeličane.

Iako su razljutile saveznike – i izazvale zabrinutost američkih proizvođača koji koriste metale zbog povećanih troškova – SAD je rekao da su carine prvenstveno usmjerene na Kinu, koja se godinama suočavala sa zabrinutošću drugih zemalja da prodaje svoj čelik u inozemstvu po cijenama ispod tržišnih zahvaljujući nepravednoj potpori vlade.

Ured američkog trgovinskog predstavnika ovaj je tjedan poslao Europskoj uniji prijedlog novog plana za oblikovanje globalnog tržišta čelika i aluminija.

Cilj je promicati trgovinu metalima koji su proizvedeni na načine koji minimaliziraju emisije ugljika i nametnuti carine na metale za koje se smatra da uzrokuju previše onečišćenja.

Iako detalji o tome kako bi takav plan funkcionirao još nisu objavljeni, vjerojatno će se Kina suočiti s porezima ako pokuša prodati metale zemljama koje se pridruže.

Trgovinski rat između SAD-a i Kine, koji je djelomično izazvan carinama na metale, imao je trajne posljedice na trgovinu između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava.

Visokoprofilni trgovinski sporazum iz 2020. koji su najavili g. Trump i kineski predsjednik Xi Jinping pomogao je smanjiti dio napetosti u javnosti oko tog pitanja.

Ali gotovo dvije trećine svih dobara koje Kina prodaje SAD-u i dalje podliježu dodatnim porezima, kao i otprilike 58% onoga što SAD prodaju Kini, prema PIIE.