Ovoga tjedna, 24. veljače, navršava se godina od početka krvave ruske agresije na Ukrajinu. Tim povodom Europski parlament donijet će zajedničku rezoluciju o godinu dana ruske invazije i agresije na Ukrajinu. O tome je tjednik Nacional razgovarao s poljskim zastupnikom u Europskom parlamentu Witoldom Janom Waszczykowskim, članom Kluba europskih konzervativaca i reformista, izvjestiteljem za Ukrajinu, potpredsjednikom Izaslanstva u Parlamentarnom odboru za pridruživanje Ukrajine EU-u i članom Odbora Europskog parlamenta za vanjske poslove.

NACIONAL: Navršava se godina od početka ruske agresije na Ukrajinu. Je li EU učinio dovoljno da pomogne Ukrajini?

Ne, ako mislite na Europsku uniju kao međunarodnu organizaciju, nije. Pojedine zemlje članice pokušavale su učiniti najviše što su mogle – poput Poljske ili baltičkih zemalja – ali EU u cjelini nije. Puno su učinile i neke države koje nisu unutar EU-a, poput Kanade, Ujedinjenog Kraljevstva ili SAD-a, no EU se ograničio uglavnom na zajmove i sankcije, a ne toliko na vojnu pomoć koja je u ovom trenutku nasušna Ukrajini. Jer Ukrajina se bori i u interesu naše zajedničke sigurnosti.

NACIONAL: Na tom tragu, prije dva tjedna ukrajinski predsjednik Zelenskij održao je govor u Europskom parlamentu i zatražio konkretniju pomoć u naoružanju – odnosno, tenkove i vojne avione. Mnoge europske zemlje još uvijek su oprezne i boje se ruske odmazde ako to učine. Kakav je stav Europskog parlamenta, a osobito Poljske?

Govor Zelenskog u Europskom parlamentu bio je jako dobro prihvaćen i dobio je stojeće ovacije. Nikada nisam vidio toliko ljudi ni u dvorani ni izvan nje. Dočekan je kao pravi europski heroj. Međutim, kao što ste rekli, on je tražio vojnu pomoć, tenkove, avione, kako bi se Ukrajina mogla obraniti od ruske agresije, a tražio je i što brži početak pristupnih pregovora za ulazak u Europsku uniju. Reakcija Europskog parlamenta bila je vrlo pozitivna, ali nažalost, Europski parlament nema preveliku snagu. Odluke se ipak donose u Europskoj komisiji, odnosno, u Europskom vijeću, gdje zadnju riječ imaju zemlje članice.

NACIONAL: Vjerujete li da Francuska razmišlja o slanju vojnih aviona? I što je s njemačkim tenkovima?

Očekujem da će prije ili kasnije, a bilo bi bolje što prije, neke države početi dostavljati većinu zatraženog naoružanja, uključujući vojne avione, jer će o tome ovisiti pobjeda Ukrajine. Postoji određena podijeljenost u razmišljanju unutar EU-a o tome što za Ukrajinu točno znači pobjeda. Neke zemlje, poput Njemačke, naprimjer, smatraju da pobjeda znači samo obranu Ukrajine. Za mnoge druge zemlje, uključujući i Poljsku, pobjeda znači poraz Rusije i povrat okupiranih teritorija. Za takvu definiciju pobjede Ukrajina treba više naoružanja. Što više zemalja prihvati takvu definiciju pobjede, to će Ukrajina prije dobiti vojne avione koji su joj nužni.

‘Mi smo se nadali, osobito mi u Varšavi, da nam Orbán i Mađarska mogu biti važan saveznik u ovom dijelu Europe. I zato smo vrlo razočarani njegovim stavom prema Ukrajini i politikom prema Rusiji’, rekao je Witold Jan Waszczykowski. FOTO: Jan VAN DE VEL/Europski parlament

NACIONAL: Je li taj strah nekih europskih zemalja opravdan?

Ne, ne mislim. Iako je očito da Rusija nije započela rat u Ukrajini samo zato da osvoji tu zemlju, već i zato da potpuno promijeni sigurnosnu arhitekturu Europe. No Rusija nema instrumenata da nastavi rat izvan Ukrajine u ostalim europskim zemljama. I zato moramo pojačati sankcije i zaustaviti rusku agresiju na Ukrajinu, koja je usmjerena protiv cijelog EU-a.

NACIONAL: Poljski predsjednik Andrzej Duda poslao je dramatičnu poruku da ako Ukrajina ne dobije uskoro oružje, Rusija bi mogla pobijediti. Vjerujete li da je to realna opcija?

Da, to je rekao poljski predsjednik. Jedino kako ovaj rat može završiti pobjedom jest da se porazi Rusija. Dakle, ako ne pomognemo Ukrajini, kao što sam rekao, opskrbljujući je oružjem i ako dopustimo zamrznutu situaciju s okupiranim teritorijima, nakon nekoliko mjeseci Rusija bi opet mogla započeti rat, a tada bi to moguće značilo i protiv ostalih europskih zemalja. Zato moramo pod svaku cijenu pomoći Ukrajini da porazi Rusiju.

NACIONAL: Hoće li Poljska poslati Ukrajini avione F16?

To je vrlo delikatno pitanje jer imamo manje od 50 aviona F16, što nažalost nije dovoljno ni za obranu poljskog neba. Mi smo u jedinstvenoj situaciji jer smo jedina zemlja NATO-a koja istovremeno graniči direktno s Rusijom i zbog toga smo posebno ugroženi. A s druge strane, graničimo i s Ukrajinom. Dakle, mi smo na prvoj liniji obrane NATO-a i zato moramo imati dovoljno oružja da se obranimo, da kontroliramo poljsko-rusku granicu i obranimo istočnu granicu NATO-a. Zato ne možemo u ovom trenutku poslati svoje avione Ukrajini. Dopustite mi da vas podsjetim na to da smo već poslali više od 300 tenkova u Ukrajinu, kao i ostale vojne opreme.

NACIONAL: Prilikom svog posjeta Zagrebu poljski ministar obrane Mariusz Blaszczak upozorio je na opasnost od ponovnog stvaranja ruskog imperija. Što bi to značilo za globalni mir?

Znate da je Putin prije nekoliko godina spomenuo kako je za njega slom Sovjetskog Saveza bio najveća tragedija u ruskoj povijesti. Nema nikakve sumnje u to da su njegove namjere vratiti Rusiju na pozicije Sovjetskog Saveza. A zemlja s takvom militantnom i nacionalističkom prirodom ne bi bila najveći destabilizirajući faktor samo prema EU-u, već i globalno. Dakle, to je vrlo opasna ambicija, a mi znamo na što je Putin sve spreman. To je opasnost za cijeli svijet. Kao što znate, Sovjetski Savez nekada je umišljao da je globalna sila, a Rusija bi ponovo željela zauzeti takvu poziciju.

NACIONAL: Kako komentirate stav Viktora Orbána i njegovo odbijanje sankcija Rusiji?

To je vrlo tužno i vrlo teško za nas. Mi smo se nadali, osobito mi u Varšavi, da nam Orbán i Mađarska mogu biti važan saveznik u ovom dijelu Europe. I zato smo vrlo razočarani njegovim stavom prema Ukrajini i politikom prema Rusiji. Mi nikako ne razumijemo te njegove stavove i ne možemo ih podržati. Orbán je bio prilično izoliran tijekom posjeta predsjednika Zelenskog Bruxellesu upravo zbog svojih stavova i inzistiranja na tome da održava kontakte s Putinom i Lukašenkom. Teško je shvatiti mađarsku poziciju u posljednje vrijeme.

NACIONAL: Kako komentirate stavove Njemačke?

Njemačka je posljednjih najmanje 20 godina pokušavala razvijati svoju snagu unutar Europe kroz bliske odnose s Rusijom. Njemačka je željela biti glavni distributer ruskog plina u Europi i tako eliminirati one države čije se gospodarstvo temelji na ugljenu ili na nuklearnoj energiji. Sada, s ruskom agresijom na Ukrajinu, kada je Rusija eliminirana kao izvoznik nafte i plina, Njemačka traži nove izvore i instrumente koji bi joj omogućili zadržavanje dominantne pozicije u Europi. Zato oni oklijevaju, jer još uvijek računaju na brzi završetak rata i na mogućnost da se vrate svojim lukrativnim odnosima s Rusijom. Zato još uvijek imaju vrlo dvosmislene stavove.

NACIONAL: Osim među zemljama koje nisu članice, poput Srbije, ima li Rusija svoje igrače i među zemljama članicama?

Zapravo, mislim da je najveći ruski saveznik u Europi bila Njemačka na čelu s kancelarkom Merkel, a koliko vidimo, ni kancelar Scholz ne podržava svim srcem Ukrajinu, već još uvijek računa na povratak Rusije u obitelj europskih zemalja. Čak i Macron, francuski predsjednik, i dalje telefonira Putinu i pokušava s njim održati kontakt. Ne moramo gledati prema Budimpešti, prema nekim marginalnim strankama u nekim zapadnoeuropskim zemljama ili prema Srbiji. Najveće europske države još uvijek razmišljaju o tome da u budućnosti posluju s Rusijom.

NACIONAL: Kakva je uloga SAD-a u ovoj situaciji? Prošloga tjedna mogli smo pročitati kako su Amerikanci poručili Ukrajini da joj ne mogu pomagati do beskraja…

Da, pročitao sam to negdje, no ja vidim jednu drugačiju strategiju koja dolazi iz Sjedinjenih Država. Naime, SAD je svakako najveći podupiratelj ukrajinske obrane u svakom smislu. Međutim, SAD je i najveća globalna sila i ne može samo pratiti rusko ponašanje, već mora nadgledati i sve ostalo što se događa u svijetu – od Kine, preko Sjeverne Koreje do Irana. Prirodno je da ne mogu beskonačno i preko granica pomagati Ukrajini, zanemarujući ostale regije u svijetu. Oni moraju pratiti situaciju u cijelom svijetu.

NACIONAL: Najavljen je deseti paket sankcija Rusiji, je li efekt sankcija onakav kakav ste očekivali?

Ne, one nemaju efekt kakav su trebale imati i zato što mislim da još uvijek veliki broj zapadnoeuropskih kompanija posluje u Rusiji. Vidimo da stotine tisuća ruskih turista i dalje putuje europskim zemljama, čak i ovdje u Strasbourgu, u srcu EU-a, možete vidjeti Ruse kako uživaju u životu. Možete ih sresti i u turskim i ciparskim resortima, u raznim turističkim oazama. Ruski sportaši igraju tenis na Australian Openu… Dakle, još uvijek ima mnogo mogućnosti da se nametnu stvarne sankcije Rusiji, koje će na svojoj koži osjetiti i njihovi građani. Može se eliminirati milijune ruskih turista iz našeg dijela civilizacije.

NACIONAL: Poljska se od samog početka agresije snažno angažirala oko pomoći Ukrajini, koliko ste izbjeglica primili, što je s njima, jeste li ih integrirali u društvo i dobivate li financijsku pomoć za njihov boravak u svojoj zemlji?

Od početka ruske agresije na Ukrajinu Poljska je doslovce uklonila granicu između Poljske i Ukrajine i do sada registrirala oko 10 milijuna ukrajinskih izbjeglica koji su došli na naš teritorij. Neki od njih odlučili su otići dalje na zapad, neki su se vratili u Ukrajinu, a neki su odlučili ostati za stalno raditi u Poljskoj. Takvih sa stalnim boravkom ima otprilike tri milijuna. Mi nismo za njih gradili nikakve izbjegličke kampove, već smo svima onima koji su željeli osigurali stalnu dozvolu boravka, pristup zdravstvenom sustavu i tržištu rada. Trenutačno oko 700 tisuća Ukrajinaca službeno radi u Poljskoj i plaća poreze. Mi smo ih doista prihvatili u Poljskoj, njihova djeca pohađaju naše škole i postala su dio našeg društva.

NACIONAL: Kako se u Europskom parlamentu gleda na izjave hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića o Poljskoj i Ukrajini?

Hrvatska je članica EU-a i NATO-a, demokratska je država i ne bih htio kritizirati nama prijateljsku zemlju. Mogao bih biti razočaran izjavama vašeg predsjednika, jer bilo bi lijepo da pokazuje istu vrstu solidarnosti prema Ukrajini kao i većina u vašoj zemlji. Vjerujem da to ima veze s vašom unutarnjopolitičkom situacijom i različitim političkim pozicijama predsjednika, premijera i ministara. Ali, s druge strane, hrvatski vojnici su rame uz rame s poljskim vojnicima u Poljskoj, braneći istočnu granicu NATO-a. Mislim da će tako biti i ubuduće. Mi smo vaši prijatelji i ne želimo se miješati u vašu unutarnjopolitičku situaciju.