Objavljeno u Nacionalu br. 533, 2006-01-30

Unosna djelatnost stvorena na filozofiji da nema kvalitetnog života bez brige o pishičkom i fizičkom zdravlju povod je otvaranju 34 wellness centra u Hrvatskoj 2005., dvostruko više nego godinu dana prije

Wellness, pojam koji ocrtava izraženu svijest o važnosti brige pojedinca za vlastito fizičko i mentalno zdravlje ali i ljepotu, posljednjih se godina na Zapadu razvio u propulzivnu industriju koja je samo u Sjedinjenim Američkim Državama u 2002. godini ostvarila 200 milijardi dolara zarade. Ako se ostvare procjene svjetskih ekonomskih stručnjaka da će se taj prihod sljedećih godina upeterostručiti, početak 21. stoljeća, u kojem više od sedamdeset posto zdravstvenih problema uzrokuju loša ishrana i nezdrav način života, mogla bi obilježiti upravo eksplozija te unosne djelatnosti stvorene na filozofiji da nema kvalitetnog života bez brige o tjelesnom i duhovnom zdravlju. U posljednjih pet godina broj wellness i spa centara u svijetu povećao se gotovo 30 posto, a broj posjetitelja je od 1999. do 2002. porastao više od 70 posto. Taj trend u posljednjih su nekoliko godina prihvatili i poduzetnici u Hrvatskoj. U 2005. godini registrirano je dvostruko više wellness centara nego u prethodnoj, a sve je češći slučaj da se takvi centri otvaraju i izvan hotela, koji su prvi u Hrvatskoj počeli ulagati u wellness tretmane.

Pojam wellness stvorio je američki liječnik Halbert Dunn 1989., spojivši u jednu riječ engleske pojmove well-being (blagostanje, zadovoljstvo) i fitness (sposobnost, fizička spremnost). Pojednostavljeno, on bi se mogao opisati kao skup aktivnosti kojima je cilj postizanje fizičkog i psihičkog zdravlja, odnosno oslobađanje od stresa ostvarivanjem potpune tjelesne i duhovne opuštenosti. Iako je wellness kao pojam star tek više od desetljeća, zapravo je riječ o nadograđivanju i proširivanju ponude u kupalištima i termama, prisutnim u zapadnoj civilizaciji od starih Rimljana. Današnja filozofija wellnessa temelji se prije svega na ubrzanom tempu života, kojem je posljedica nakupljanje stresa, iz čega proizlazi sve veća potreba za opuštanjem. Tako su Sjedinjene Države i Europu u posljednjih desetak godina preplavili mnogobrojni wellness centri, namijenjeni ponajprije dobrostojećim poslovnim ljudima. Uz razne tretmane, oni su karakteristični po ugodnim ambijentima u kojima je pomoću visokih temperatura, glazbe i mirisa cilj stvoriti atmosferu u kojoj će se gosti automatski opustiti. Doduše, mnogo je onih koji s rezervom gledaju centre i proizvode vezane uz wellness, pitajući se imaju li takvi tretmani doista pozitivne učinke koji im se pripisuju ili je samo riječ o još jednom trendu izmišljenom radi privlačenja mase potrošača. Ono što je ipak neupitno jest da taj novi trend donosi i zaradu.

U susjednoj Sloveniji i Austriji wellness centri, u koje su te zemlje pojačano ulagale kako bi nadomjestile nepostojanje “morskog” turizma, već godinama ostvaruju znatan dio ukupnog turističkog profita i bogato pune državni proračun. Wellness centri iznimno su gospodarski isplativi jer njihova posjećenost ne ovisi o trajanju sezone – turisti u bazenima, saunama, masažama i tretmanima ljepote mogu uživati u bilo koje doba godine. Zbog toga, ali ponajviše zbog sve izražajnijeg nastojanja ljudi da odvoje više vremena za vlastito zdravlje i opuštanje, luksuzniji hoteli moraju svojim gostima omogućiti i wellness tretmane kako bi zaslužili četvrtu ili petu zvjezdicu. Isplativost i nužnost takvih sadržaja natjerali su i hrvatske poduzetnike da sve više ulažu u wellness centre. Hrvatski su hoteli još prije sedam-osam godina počeli ulagati u njih, ali su ih tek prije nekoliko godina proširili na više sadržaja od ustaljenog principa bazen-sauna-masaža. Upravo su zbog toga Hrvati na wellness tretmane donedavno masovno odlazili u Sloveniju, čije centre još uvijek posjećuju češće nego domaće.

Da se u Hrvatskoj nedovoljno zna o tome kakvi wellness centri zapravo trebaju biti, svjesni su i u Hrvatskoj gospodarskoj komori, koja je potkraj 2003. pokrenula formiranje Strukovne grupacije wellness centara, u koju je danas uključeno 28 domaćih hrvatskih wellness centara radi produljivanja turističke sezone i s idejom da se stvori zaštićeni brand “hrvatski wellness”. O tome govori direktorica sektora za turizam pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Olinda Šegvić: “Wellness turizam definitivno je sve važniji i sve profitabilniji aspekt turizma, a Hrvatska za njega ima idealne preduvjete: iznimno čist zrak i vode, pa tako i more i zemlju, pokrivenost šumama te zdravu hranu kao sve važniji i neizostavni element wellnessa. No upravo je raznolikost ove turističke grane, odnosno nedefiniranost kada je u pitanju Hrvatska, ponukalo domaće wellness centre na registriranje pod tom djelatnošću i okupljanje pri Gospodarskoj komori. Ideja je odrediti kriterije koje će takvi centri morati poštivati kako bi nosili naziv wellness.”

Olinda Šegvić napominje da su ti kriteriji trenutačno još u izradi, ali su već usvojeni okviri koji će podrazumijevati najmanju dopuštenu prostornu kvadraturu takvih centara i minimalni broj suhih ili vodenih sadržaja te će ugrubo odrediti temperaturu, mirise, zvukove i uređenje interijera. Riječ je, ističe, o inspekcijskoj listi koja će samo okvirno postaviti kriterije, ali će dopustiti kreativnu slobodu i izbjeći uniformiranje takvih centara. U pripremi je također i katalog spomenute grupacije koji će predstaviti wellness ponudu Hrvatske. Inicijativu Komore prepoznali su domaći wellness centri, kojih se tijekom 2005. dvostruko više registriralo pri Hrvatskoj gospodarskoj komori nego godinu prije kada ih je bilo 17. Uz to, HGK odlučila je iskoristiti prednosti Hrvatske kao ekološke zemlje i napraviti zaštićen brand “Hrvatski wellness”. “Zaštita tog naziva već je u procesu i uz Kanadu smo jedina zemlja koja je u svoj zaštićeni wellness proizvod uključila ime države. Namjera Komore je kao dio branda ‘Hrvatski wellness’ plasirati i domaću hranu, ali i ljekovito bilje kojim Hrvatska obiluje. Tako bi se inozemnom gostu u sklopu tog branda u ugostiteljskim objektima nudila hrvatska autohtona jela, wellness sadržaji unutar kojih se koriste domaći proizvodi te aktivna odmaranja u prirodi”, najavljuje Olinda Šegvić. Kriterije je, priznaje, teško nametnuti, ali se računa da će svoju ulogu odigrati i konkurencija na tržištu, koja će sama eliminirati nekvalitetne centre. Uz to, HGK je donijela i odluku o pokretanju edukacije u sferi te turističke grane kako bi se stvorio obrazovani kadar djelatnika i voditelja u wellness centrima. Tako će Hrvatska u skoroj budućnosti, prema tvrdnjama direktorice sektora za turizam HGK, dobiti i nove profesije poput wellness menadžera i terapeuta, koji će morati biti upoznati i s alternativnim komponentama kao što su istočnjačke filozofije, načini razmišljanja i opuštanja. Edukacija je, kaže, zamišljena u obliku seminara i radionica, a u daljoj budućnosti i kao izborni predmet u srodnim višim i nižim obrazovnim institucijama. Strukovna grupacija wellness centara HGK vjeruje da bi bilo korisno da u domaćim wellness centrima originalne istočnjačke masaže rade terapeuti iz istočnih zemlja, pa pokušavaju postići da oni lakše dobiju radnu dozvolu u Hrvatskoj.

Ipak, s obzirom na nepostojanje regulative koja bi točno odredila kriterije prema kojima bi se određenoj djelatnosti pridodao naziv “wellness”, u Hrvatskoj su u posljednjih nekoliko godina niknuli mnogobrojni samoprozvani wellness centri, čija se ponuda ne može usporediti sa zapadnoeuropskim standardima. To se osobito tiče gradskih wellness centara koji najčešće nemaju vodene sadržaje. O tom problemu govori Jasna Kralj, vlasnica jednog od prvih gradskih wellness centara u Hrvatskoj “LIFE City Wellness Centar”, koji je prije godinu dana otvorila u Zagrebu. Poduzetnica koja je takav wellness centar prvi put vidjela u New Yorku prije nekoliko godina, a nakon toga i u Njemačkoj posjetila nekoliko sličnih centara te se ondje educirala, shvatila je da je ta potpuno nova grana gospodarstva itekako isplativa i da je u cijeloj Europi tek u začecima, pogotovo kad je riječ o gradskim centrima koji nisu u sklopu hotela. “Gradski wellness centar relativno je nova kategorija i označava prostore koji nude wellness tretmane izvan hotela. To su zapravo nadograđeni kozmetički saloni koji se više ne bave samo licem nego cijelim tijelom, i to ne samo u kozmetičkom smislu već i u mentalnom te relaksacijskom. Gradski wellness centri drukčiji su i u svom pristupu: hotelski moraju potrošiti klijentovo vrijeme jer je on najčešće na godišnjem odmoru i ima ga mnogo, dok ga gradski moraju uštedjeti. Zato gradski wellness centri uz njegu tijela najčešće uključuju i sve što je poslovnom čovjeku potrebno da bi izgledom zadovoljio današnje kriterije. Tako klijent sve rješava na jednome mjestu i štedi ono čega najmanje ima – vrijeme”, objašnjava Jasna Kralj.

O situaciji na domaćem tržištu kada su u pitanju gradski i hotelski wellness centri, vlasnica “LIFE City Wellness Centra” kaže: “Da bi se uopće mogao koristiti naziv wellness, u zapadnim se zemljama moraju zadovoljiti određeni kriteriji. Na prvome mjestu je kvadratura prostora koja obvezno mora biti veća od 100 četvornih metara. U ponudi je potrebno imati niz različitih tretmana koji se ne svode samo na dvije vrste masaže i preparate koji moraju spadati u najkvalitetnije proizvode, zaposlenici moraju biti kvalificirani terapeuti a i interijer mora biti na visokom stupnju funkcionalnosti, dizajna i ugođaja. Nosi li salon i naziv spa, mora imati i vodene sadržaje poput bazena ili jacuzzija. Međutim, kod nas to ljudi još ne znaju”, tvrdi Jasna Kralj. Tako, kaže, nije rijetkost da se, primjerice, u Zagrebu naiđe na salone koji koriste naziv spa, a imaju samo jedan tuš. Slaže se da se naziv wellness često zloupotrebljava te da je krajnje vrijeme da se domaće wellness tržište standardizira i promijeni svijest ljudi koji ne znaju točno što sve obuhvaća taj relativno nov pojam.
No unatoč još uvijek nejasno definiranim kriterijima, u Hrvatskoj je sve više kvalitetnih wellness centara. Jedan takav je “ThalassoWellness centar” u Opatiji, otvoren potkraj rujna prošle godine. Izgrađen je u sklopu Thalassotherapije, specijalne bolnice za rehabilitaciju bolesti srca, pluća i reumatizma, u kojoj je nedavno osnovana i Katedra za rehabilitacijsku medicinu riječkog Medicinskog fakulteta. Riječ je o wellness centru koji uz klasične tretmane nudi i one s elementima medicinske rehabilitacije. “Inicirali smo izgradnju ovog centra unutar specijalne bolnice za rehabilitaciju jer smo prepoznali da zdravlje nije samo ono čemu treba posvetiti pozornost nakon što se zdravstvene tegobe već pojave, nego da treba poticati nastojanja da se o njemu vodi računa prije nego što ikakve tegobe uzmu maha. Županija i lokalna samouprava pružili su nam maksimalnu potporu pa mislim kako je to dokaz da je i Hrvatska na državnoj razini prepoznala wellness kao perspektivnu gospodarsku granu, koja je zbog zdravstvenih beneficija ne samo isplativa nego i korisna. Uz to, sama Opatija je izgradnjom ovog centra kao turistička destinacija mnogo dobila jer je znatno proširen sadržaj koji nudi turistima, a time ostvarujemo i cilj produljenja turističke sezone. Zahvaljujući velikim opatijskim smještajnim kapacitetima, naši su gosti u velikoj mjeri stranci, a posjećivali su nas i turistički predstavnici zapadnih zemalja i svi su ostali neočekivano pozitivno iznenađeni i potvrdili nam da nimalo ne zaostajemo za respektabilnim svjetskim wellnessima”, kaže voditeljica “ThalassoWellness centra Opatija” Sandra Martinčić. Da se vodstvo tog wellness centra doista trudi biti na tragu svjetskih standarda, dokazuje i to što je u njega uloženo 46 milijuna kuna. U manje u godinu dana od temelja je izgrađena potpuno nova, staklena građevina u kojoj se na 2500 četvornih metara nalazi suvremeni fitness, poluolimpijski bazen s grijanom morskom vodom, protustrujnim plivanjem te podvodnim masažama i whirpoolima. Tu je i Spa relax zona – kompleks s nekoliko različitih vrsta sauna, u čijem je središtu bazen s mnogobrojnim vrstama hidromasaže te nekoliko ambijentalnih soba u kojima educirano osoblje izvodi razne vrste masaža. U “ThalassoWellness centru” organiziraju se i višednevni medicinski programi za liječenje debljine, antireumatski programi, program za osteoporozu, terapije za bolna leđa te posebni programi za sportaše i menadžere. Svi oni uključuju i savjetovanje s nekim od 28 liječnika specijalista, a svaki kozmetički tretman moguće je dogovoriti uz prethodno savjetovanje sa specijalistima dermatologije. Upravo je taj medicinski segment ovog wellnessa to što ga izdvaja od klasičnih wellness centara i na temelju čega će se ovaj centar, najavljuje Sandra Martinčić, prezentirati i na svjetskom tržištu.

Ipak, koliko god sjajnih mogućnosti za opuštanje, brigu o zdravlju i izgledu wellness centri nude, neki ljudi uvjereni su da su takvi tretmani pretjerano skupi. Mnogi će reći da bi rado svakoga tjedna odlazili na egzotične masaže rijetkim uljima ili na tretmane pomlađivanja lica i tijela da ih u tome ne sprječava cijena takvog užitka. “Promatrajući wellness kao pojam koji označava brigu o sebi, svom tijelu, duhu i zdravlju, treba procijeniti ima li usluga koju plaćamo radi poboljšanja stanja tijela i duha doista željeni učinak, pa ako ima, vrijedi li ona onoliko koliko bi možda stajao jedan večernji izlazak. No upravo zbog razlika u platežnoj moći, posjetiteljima smo raznovrsnom ponudom omogućili da si svatko može priuštiti barem dio tretmana, poput spa relax zone i kupanja u bazenu s morskom vodom, koji imaju itekako značajan učinak i na zdravlje i na opuštenost i oslobađanje od stresa. Mislim da je cijena od 50 kuna za cjelodnevni dolazak na bazen s morskom vodom i jacuzzijima ili 150 kuna za trosatni boravak u spa relax zoni nešto što bi si s vremena na vrijeme ljudi mogli priuštiti kako bi učinili nešto korisno za svoje zdravlje, ali i imali snažan učinak na eliminiranje stresa te osjećaj fizičke i mentalne opuštenosti”, tvrdi Sandra Martinčić.

Pomaže li boravak u wellnessu uistinu ukloniti stres, napetost, pa i brige, nemoguće je procijeniti dok se ne iskuša na vlastitoj koži. To je u Opatiji učinila i suautorica ovog teksta. Nekome kome je često i odlazak na najbanalniji kozmetički tretman stvar za koju ne nalazi vremena, niti se zbog eskiviranja sličnih procedura osjeća imalo zakinutom, tretman u wellness centru je nakon nekoliko sati dokazao da se ipak isplati posvetiti samome sebi. I manje od sat vremena u spa relax zoni, tijekom kojih se desetak minuta provede u svakoj od četiriju različitih sauna, dovoljno je za stvaran osjećaj eliminacije raznoraznog “smeća” koje se neizbježno lijepi za organizam u užurbanoj svakodnevici punoj kojekakvih pritisaka, smoga, brze prehrane i nedostatka sna. No kada nakon desetominutnog preznojavanja u sauni na izdržljivoj temperaturi od 65 Celzijevih stupnjeva uronite u toplu vodu whirpoola, u kojem jake mlaznice masiraju cijelo tijelo, organizam se počinje potpuno opuštati. Već nakon trećeg izlaska iz saune i ponovnog uranjanja u hidromasažni bazenčić, napetost u ramenima popušta, a blaga ali dosadna bol u donjem dijelu leđa nestaje. No nakon izleta u spa relax zonu, pravi bijeg od umora i nervoze tek je uslijedio. Stigao je s tretmanom termalnim blatom, kojim se oblaže cijelo tijelo kako bi se oslobodilo štetnih tvari i potaknuo tonus kože.

Istina, pomalo je čudan osjećaj kada vam fizioterapeutkinja po cijelom tijelu nanosi podeblji sloj zelenog i gotovo crnog blata. Srećom, ubrzo se naviknete na ljekovitu masu koja hladi i opušta kožu, a pritom prilično ugodno miriše. Potpuno neočekivani dio tretmana slijedi kada tako natopljen finim blatom treba leći na stol prekriven folijom. Tijelo se tada cijelo umata u nju, a zatim dodatno u posebni gumeni omotač sličan ispuhanom štramcu. Senzacija ovog tretmana jest trenutak kada se stol ispod vas spusti, a neobični se omotač sa svih strana ispuni toplom vodom pa se kozmetički stol u tren pretvara u vodeni krevet, u koji utonete onako premazani i zamotani.

Taj “Soft pack sistem” s pravom se naziva efektom maternice jer je svuda oko vas ovojnica ispunjena toplom vodom koja vas gotovo neprimjetno ljulja kada se pokušate pomaknuti. Pod vama nema ničeg tvrdog i stabilnog, osjećaj je kao da levitirate u velikom vodenom i jako toplom omotaču. I kada nakon prvotnog šoka i iznenađenja napokon sklopite oči i prepustite se neobičnom doživljaju, svijest na trenutke doista odleprša i nema vam druge nego uživati u činjenici da vam napokon uspijeva ne misliti na ama baš ništa. Nakon 25 minuta tog neobičnog osjećaja te tuširanja kojim isperete blato s tijela, slijedi masaža cijelog tijela rafiniranom kremom koja umiruje i hrani kožu. Sve u svemu, wellness možda i nije baš sve ono u što bi njegovi promotori htjeli uvjeriti potrošače, ali točno je da barem nakratko može opustiti i ukloniti male, ali iritantne posljedice problema u svakodnevnom životu.

“Wellness udruga Hrvatske”

U nastojanju da se svjetski trend wellnessa i fitnessa i u Hrvatskoj razvije u privrednu granu kao i u ostalim europskim zemljama, 2004. osnovana je “Wellness udruga Hrvatske”. Osnivači WUH-a dr. med. Irena Kos Topic i Refit Kamberovic od tada pokušavaju u tu udrugu okupiti sve koji se u Hrvatskoj ozbiljno bave wellnessom i fitnessom te im ponuditi besplatno stručno savjetovanje o tome koliko se i kako mora investirati da bi se pokrenuo moderan wellness centar. “Trenutačno nam je glavni cilj naše članove uputiti u to kako dobiti međunarodnu licenciju, budući da je WUH jedini hrvatski predstavnik Europske federacije fitness i wellness centara. Dobivanjem takve licencije naši obrazovani stručnjaci moći će steći pravo rada u stranim wellness i fitness centrima te pohađati svjetske seminare”, rekla je Irena Kos Topic. Dodala je da zbog konačne standardizacije wellness ponude WUH priprema i kataloge svih domaćih centara koji zadovoljavaju svjetske kriterije.

Wellness revolucija

Paul Zane Pilzer, američki milijunaš i cijenjeni ekonomski stručnjak, koji je radio kao savjetnik bivših američkih predsjednika Ronalda Regana i Georgea Busha, u svojoj knjizi “Wellness revolucija” wellness opisuje kao eksplozivnu industriju u kojoj će biti stvorena bogatstva novog milenija. Autor mnogobrojnih bestselera koji su diljem svijeta prodani u 10 milijuna primjeraka u spomenutoj knjizi detaljno objašnjava zašto će se potrošači u budućnosti okrenuti protiv “gladi” za materijalnim dobrima i umjesto njih početi tragati za poboljšanjem kvalitete vlastita života te se brinuti o mentalnom i fizičkom zdravlju, što će potaknuti “eksploziju” wellness industrije i svih vrsta proizvoda baziranih na wellness filozofiji. Prihod wellness industrije, prema mišljenju Paul Zane Pilzera, upeterostručit će se, što će, kaže, značiti revolucionarni ekonomski boom ravan onom kakav je postigla dot.com industrija.