Na Wall Streetu su u ponedjeljak najvažniji indeksi porasli, nadoknadivši tako dio prošlotjednih gubitaka, dok se investitori pozicioniraju pred objavu ključnih pokazatelja o inflaciji kasnije ovoga tjedna, koji bi im trebali dati smjernice oko daljnjeg smjera Fedovih kamatnih stopa.

Njujorški Dow Jones indeks porastao je 407,8 bodova ili 1,16 posto, na 35.437 bodova, S&P 500 za 0,9 posto, na 4.518 bodova, a Nasdaq za 0,61 posto na 13.993 boda.

Time su ti indeksi nadoknadili prošlotjedne gubitke nakon višemjesečnog rasta, potaknute zabrinutošću oko gospodarskih pokazatelja i solidnim rastom prinosa po obveznicama.

Nasdaq je jučer prekinuo 4-dnevni negativni niz, najdulji od početka godine, i to unatoč padu cijene dionice Tesle nakon što je taj proizvođač električnih vozila umjesto dosadašnjeg financijskog direktora Zacharyja Kirkhorna imenovao Valbhava Taneja. Cijena dionice Tesle prvo je potonula za 3 posto, a potom je ublažila gubitke, završivši dan s minusom od 1 posto.

I S&P je jučer zaustavio 4-dnevni negativni niz. Glavni američki dionički indeksi u znatnom su plusu od početka godine, pri čemu S&P za 17 posto, na krilima pozitivnih očekivanja investitora oko umjetne inteligencije i i laganog prizemljenja američkog gospodarstva unatoč znatnom Fedovom podizanju kamatnih stopa.

“Mislim da je dosta ljudi koji žele ulagati nešto svog novca jer su propustili znatan dio ovog uzleta na burzi, a to će ograničiti bilo kakav pad indeksa uslijed dobitonosnih prodaja”, smatra Jack Janasiewicz, portfelj strateg u Natixis Investment Managersu.

I dok trgovanje dionicama u kolovozu uobičajeno usporava zbog ljetnih godišnjih odmora, niz događaja i novih pokazatelja daju investitorima dovoljno tema za razmišljanje. U četvrtak se očekuje objava podatka o inflaciji u SAD-u u srpnju mjerenoj potrošačkim cijenama, a dan kasnije proizvođačkim cijenama. Ti podaci trebali bi dati investitorima neke smjernice u pogledu daljnje Fedove politike vezane uz kamatne stope, nakon što je izvješće o zaposlenosti, objavljeno u petak potaknulo zabrinutosti da bi središnja banka mogla držati visoke kamatne stope kroz produljeno razdoblje.

Pritom izjave Fedovih dužnosnika ne pomažu riješiti njihove dileme – predsjednik njujorškog Feda John Williams izjavio je kako očekuje da smanjivanje kamatnih stopa počne početkom 2024., dok je Fedova guvernerka Michelle Bowman rekla da će biti potrebno dodatno dizanje kamatnih stopa kako bi se inflacija spustila na ciljanih 2 posto.

Na europskim burzama većina najvažnijih indeksa u ponedjeljak je pala, pri čemu londonski Ftse indeks za 0,19 posto, na 7.554 boda, frankfurtski DAX za 1,1 posto, na 15.950 bodova, dok je pariški CAC ojačao za 0,06 za posto, na 7.319 bodova.

Azijske burze se klackaju između pozitivnog i negativnog područja

Na azijskim burzama u utorak najvažniji indeksi oscilirali su između pozitivnog i negativnog područja, dok investitori čekaju objavu podataka o inflaciji u dva najveća svjetska gospodarstva kako bi stekli bolji uvid u zdravlje globalnog gospodarstva.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je oko 6,30 sati u plusu 0,9 posto, no od početka mjeseca u minusu je 2,8 posto.

Istodobno, japanski Nikkei ojačao je 0,36 posto, a u blagom plusu su i ostali regionalni indeksi, izuzev hongkonškog HSI-ja, koji je pao 1,37 posto.

Investitori s nestrpljenjem očekuju objavu podataka o inflaciji u SAD-u i Kini u drugom dijelu tjedna, koja bi trebala pokazati znatne razlike u smjeru kretanja cijena u ta dva najveća svjetska gospodarstva. Procjenjuje se, naime, da će američka inflacija mjerena potrošačkim cijenama u srpnju na godišnjoj razini iznositi 3,3 posto, a temeljna stopa 4,8 posto, dok bi Kina mogla biti u deflaciji, s padom cijena za 0,4 posto.

“Fed je oprezan zbog rizika od ponovnog povećanja inflacije s obzirom na to da je potražnja za radnom snagom i dalje pretjerana, a većina Fedovih dužnosnika smatra da će referentna stopa morati ostati restriktivna. S druge strane, slaba inflacija u Kini trebala bi biti globalna dezinflacijska sila na tržištima robe u budućnosti”, naveli su u utorak ekonomisti ANZ-a

Tečaj dolara u takvim je uvjetima blago oslabio prema najvažnijim svjetskim valutama. Tako je prema euru slabiji za 0,11 posto, koji jutros stoji 1,1002 dolara.

Europska valuta skliznula je prema dolaru odnosu na dan ranije zbog vijesti da je njemačka industrijska proizvodnja pala snažnije od predviđanja u lipnju. “Ti podaci ukazuju kako stroži monetarni uvjeti čine ono što piše na limenci – usporavaju inflaciju ali i gospodarski rast”, navode iz ANZ-a.

Istodobno, jen je porastao 0,2 posto prema dolaru, na 142,47 jena.

Dolarov indeks, koji mjeri tečaj dolara prema košarici šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je za blagih 0,08 posto, 102,07 bodova.