Na Wall Streetu su u srijedu burzovni indeksi porasli, nadoknadivši gubitke od prethodnoga dana, no trgovalo se nesigurno jer zapisnik sa sjednice Feda nije podržao nade ulagača u vezi kamatnih stopa.

Dow Jones ojačao je 0,40 posto, na 33.269 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,75 posto, na 3.852 boda, a Nasdaq indeks 0,69 posto, na 10.458 bodova.

U fokusu ulagača bio je zapisnik s posljednje lanjske sjednice čelnika američke središnje banke, na kojoj su ključne kamate povećane za 0,50 postotnih bodova, nakon niza povećanja za po 0,75 postotnih bodova.

Premda je tempo podizanja kamata usporen, predsjednik Feda Jerome Powell kazao je tada da je suzbijanje inflacije Fedov prioritet, da će kamate biti dodatno povećane i da će biti zadržane na povišenim razinama dulje nego što se prije očekivalo.

Unatoč tome, ulagači se nadaju da će kamate na kraju ciklusa povećanja biti niže nego što čelnici Feda procjenjuju i da će središnja banka početi smanjivati kamate već ove godine, premda je Fed signalizirao da bi to mogao učiniti tek u 2024. godini.

Premda zapisnik Feda nije podržao te nade ulagača, cijene su dionica jučer porasle jer, na tržištu se i dalje procjenjuje da će konačna kamata biti ispod razine od 5 posto.

Stoga su ulagači zanemarili i jučerašnju izjavu predsjednika ogranka Feda u Minneapollisu Neela Kashkarija da Fed mora nastaviti podizati kamate i da bi, po njegovim procjenama, kamata prije stanke u ciklusu trebala iznositi 5,4 posto.

„Tržište je poput djeteta koje traži sladoled. Roditelji kažu ‘ne’, no dijete nastavlja tražiti sladoled jer su roditelji prije znali pokleknuti. Tako tržište i dalje očekuje da će dobiti sladoled, ali ne tako brzo kako je mislilo”, objašnjava Burns McKinney, portfelj menadžer u tvrtki NFJ Investment Group LLC.

McKinney smatra da zapisnik pokazuje da se dužnosnici Feda plaše da bi neopravdano ublažavanje financijskih uvjeta zakompliciralo njihove napore u borbi protiv inflacije.

Ističe i to da je jasno da će Fed usporiti ritam povećanja cijene novca kako ne bi gurnuo gospodarstvo u recesiju, ali da se može očekivati da će kamate ostati povišene dulje nego što se prije očekivalo.

Slično smatra i Mike Loewengart, direktor portfelja u tvrtki Morgan Stanley Global Investment Office.

„Fedov zapisnik je podsjetnik ulagačima da očekuju povišene razine kamata u cijeloj ovoj godini. S obzirom da je tržište rada i dalje snažno, logično je da borba protiv inflacije ostaje Fedov prioritet. Riječju, premda smo promijenili kalendar, čeoni vjetrovi na tržištu ostaju isti kao i lanjski”, kaže Loewengart.

Prošle je godine S&P 500 indeks potonuo više od 19 posto, najviše od globalne financijske krize 2008., jer je Fed agresivno povećao kamatne stope kako bi se suzbila inflacija koja je polovicom godine dosegnula najviše razine u više od 40 godina.

A na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle treći dan zaredom. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,41 posto, na 7.585 bodova, dok je frankfurtski DAX skočio 2,18 posto, na 14.490 bodova, a pariški CAC 2,30 posto, na 6.776 bodova.

Azijska tržišta rastu četvrti dan za redom

Na azijskim su burama u četvrtak cijene dionica porasle četvrti dan zaredom, dosegnuvši najviše razine u četiri mjeseca, jer se ulagači nadaju ubrzanju rasta kineskog gospodarstva, s obzirom da vlasti popuštaju restriktivne covid mjere.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u plusu 1 posto, ojačavši četvrti dan zaredom, pa je dosegnuo najvišu razinu u četiri mjeseca.

Pritom je japanski Nikkei indeks ojačao 0,5 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Južnoj Koreji, Šangaju i Hong Kongu porasle između 0,2 i 1,1 posto.

Na burzama vlada dobro raspoloženje jer se ulagači nadaju da će se rast kineskog gospodarstva uskoro ubrzati, s obzirom da tamošnje vlasti ubrzano popuštaju restriktivne covid mjere.

Mnoge bolnice i groblja javljaju da su pod pritiskom zbog velikog broja zaraženih i umrlih od covida, no ulagači se nadaju da će se jednom, kada val zaraze prođe, život i potrošnja vratiti u normalu, pa ne obraćaju pažnju na trenutne probleme.

Tim više što je kineska središnja banka jutros poručila da će pružiti financijsku podršku domaćoj potrošnji, ključnim investicijskim projektima i tržištu nekretnina.

„Ponovno otvaranje Kine ima veliki utjecaj širom svijeta. Potiče turizam i potrošnju, a moglo bi i ukloniti uska grla u nabavnim lancima, koja su proizvođačima zadavala probleme u 2022.”, kaže Joanne Goh, analitičarka u banci DBS.

Dolar oslabio, cijene nafte nadoknađuju gubitke

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta pala.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 104,06 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 104,47 boda.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 130,75 na 131,85 jena.

No, američka je valuta oslabila u odnosu na europsku, pa je cijena eura porasla na 1,0620 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0565 dolara.

Cijene su nafte, pak, porasle, nakon oštrog pada u prvim danima nove godine. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je jutros 1,17 posto, na 78,75 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1,24 posto, na 73,75 dolara.