Na Wall Streetu su u srijedu S&P 500 i Nasdaq indeks pali jer inflacija u SAD-u ne popušta tako brzo kako se očekivalo, pa će američka središnja banka vjerojatno podignuti kamatne stope na više razine nego što se prije procjenjivalo

Dow Jones ojačao je 0,02 posto, na 32.661 bod, dok je S&P 500 skliznuo 0,47 posto, na 3.951 bod, a Nasdaq indeks 0,66 posto, na 11.379 bodova.

Pad S&P 500 i Nasdaq indeksa posljedica je izvješća Instituta ISM, prema kojemu je u veljači proizvodna aktivnost u SAD-u pala, dok su cijene sirovina porasle.

Nakon tog izvješća, prinosi na američke dvogodišnje obveznice porasli su na 4,90 posto, najvišu razinu od 2007. godine, što pokazuje da se očekuje daljnji rast kamatnih stopa.

„Tržište dionica blago je palo, dok su prinosi na obveznice porasli nakon ISM-ovog izvješća. Cjenovna komponenta u tom izvješću znatno je porasla, nakon četiri mjeseca pada”, kaže Anthony Saglimbene, strateg u tvrtki Ameriprise Financial.

Nakon snažnog rasta u siječnju, u veljači su burzovni indeksi znatno pali, a negativni trend nastavljen je i na početku ožujka.

„Svi podaci posljednjih tjedana pokazuju da se inflacija kreće na višim razinama nego što su u siječnju ulagači očekivali”, kaže Saglimbene.

Rast Wall Streeta u siječnju bio je posljedica očekivanja ulagača da će ključna kamatna stopa Feda ostati ispod razine od 5 posto i da će središnja banka već krajem ove godine početi smanjivati cijenu novca.

No, kako inflacija ne popušta, čelnici Feda poručuju da će kamate i dalje rasti i zadržati se na povišenim razinama dulje nego što se na tržištu očekivalo.

Jučer je Neel Kashkari, predsjednik ogranka Feda u Minneapolisu, kazao da je spreman za povećanje kamata na sjednici središnje banke u ožujku i za 0,25 i za 0,50 postotnih bodova.

Raphael Bostic, predsjednik Feda u Atlanti, poručio je, pak, da bi podizanje ključne kamate u raspon od 5 do 5,25 posto bilo adekvatno i da bi monetarna politika trebala ostati zaoštrena i u dijelu 2024. godine.

Zbog toga se sada na tržištu novca procjenjuje da će Fed još barem u dva ili tri navrata povećati kamatne stope, i to u raspon od 5,50 do 5,75 posto do rujna, dok se trenutno te kamate kreću između 4,50 i 4,75 posto.

Kako Fed nastoji suzbiti inflaciju, koja je lani dosegnula najviše razine u više od 40 godina, to znači da mora oslabiti potrošnju, potražnju na tržištu rada i usporiti rast gospodarstva.

Stoga je pitanje samo slijedi li plitka recesija ili ‘mekano prizemljenje’ gospodarstva.

A to znači da bi prihodi i zarade kompanija mogli pasti, što ne ide u prilog tržištu dionica.

I na većini europskih burzi cijene su dionica jučer pale. Doduše, londonski FTSE indeks ojačao je 0,49 posto, na 7.914 bodova, no frankfurtski DAX skliznuo je 0,39 posto, na 15.305 bodova, a pariški CAC 0,46 posto, na 7.234 boda.

Azijske burze se korigiraju

Na većini azijskih burzi u četvrtak najvažniji burzovni indeksi bili su u korekciji, nakon solidnih dobitaka dan ranije, jer je investitore opet zaokupila briga oko izglednog nastavka podizanja kamatnih stopa u vodećim svjetskim gospodarstvima kako bi se suzbila tvrdokorna inflacija.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je oko 6,20 sati u minusu 0,3 posto. Izbrisao je tako dio snažnih dobitaka od dana ranije, od 2,1 posto, što je bila njegova najbolja dnevna izvedba u zadnja dva mjeseca.

Tokijski Nikkei spustio se 0,02 posto. Najviše je u minusu indeks burze u Hong kongu, koji je nakon jučerašnjeg skoka za 4,2 posto uslijed iznenađujuće dobrih pokazatelja o industrijskoj aktivnosti u Kini u veljači, jutros u minusu 0,4 posto.

Optimizam investitora oko kineskog ponovnog gospodarskog otvaranja nakon izlaska iz strogih mjera ograničavanja zbog covida tako je vrlo brzo splasnuo, jer ih i dalje brine da će agresivno monetarno zatezanje usporiti globalno gospodarstvo.

Blagi oporavak dolara nakon pada dan ranije

Na valutnim tržištima, dolarov indeks, koji mjeri kretanje američke prema najvažnijih šest svjetskih valuta, ojačao je jutros 0,2 posto, na 104,6 bodova, nakon što je dan ranije pao 0,5 posto, na 104,4 bodova.

Tečaj američke valute ojačao je pritom skromnih 0,2 posto prema euru, na 1,0649 dolara, nakon u srijedu zabilježenog pada za 0,9 posto, po najoštrijoj stopi u zadnjih mjesec dana.

Euro, naime, podupiru najnoviji podaci o inflaciji u Njemačkoj, Francuskoj i Španjolskoj, koji pokazuju da je ona u veljači ubrzala na godišnjoj razini, što će pojačati pritisak na ECB da dalje podiže kamatne stope.

Tečaj jena stagnirao je prema dolaru, kojim se tako trgovalo po 136,4 jena.

Na naftnim tržištima, pak, cijene barela ponešto su korigirane, nakon što su u srijedu porasle za više od jedan posto, poduprte optimizmom oko kineskog oporavka. Jutros cijena Brenta u Londonu iznosi 84,34 dolata, a na američkom 77,67 dolara.