Kreće posljednji krug APN-a, subvencioniranih stambenih kredita za on3 koji udovoljavaju uvjetima. Od petka su poznate i kamatne stope koje nude banke. Građani se za APN mogu početi prijavljivati od 20. ožujka, a prijave će se primati mjesec dana.

“APN je mjera koja ide od 2017., poklopila se s trenutkom kad je ovaj krenuo ciklus rasta cijena nekretnina. Ideja je bila dobra, da se zaustavi iseljavanje mladih i olakša rješavanje stambenog pitanja. Pogotovo oni u prvom, drugom pa i trećem ciklusu su jako dobro prošli, ali za sve ostale je ovo mjera koja je dovela do ovoga što imamo danas, a to je da imamo visoke cijene nekretnina. Nije isključivi krivac, ali je jedan od faktoar. Najveći nedostatak mjere je što ima ograničen rok trajanja – mjesec dana”, rekao je u subotu u ‘Novom danu’ N1 televizije stručnjak za tržište nekretnina Boro Vujović.

Kamatne stope su više nego prije, ali Vujović kaže da su ‘i dalje niske kada gledamo ono što se događa na tržištu i pogotovo ako se gledaju druge zemlje’. “Još ako je ova kamata od tri i nešto pa još je fiksna na 10, 20, 30 godina, to je jako dobra priča. Onaj tko može, treba iskoristiti tu priliku”, poručio je Vujović.

Istaknuo je da je najveća prednost APN-a što je kamata fiksna za cijelo vrijeme otplate, što je pogotovo važno s obzirom na vrijeme u kojem živimo.

Najviše nekretnina u Zagrebu kupuju oni s obale. “Svake godine poslije sezone dobar dio ljudi dođe u Zagreb i tu kupi nekretninu. Kad se pogleda statistika najviše nekretnina kupuju ljudi izvan Zagreba, ne moraju dizati kredit, imaju vlastita sredstva. Po našoj statistici, u prošloj godini 60 posto nekretnina kupljeno je iz vlastitih sredstava. To su ljudi koji imaju novac”, rekao je Vujović.

Dodao je da su cijene stanova u Zagrebu narasle 17,5 posto u usporedbi s 2021. “Vidite da je bolje imati nekretninu nego novac u banci gdje imate minimalnu ili nikakvu kamatu”, istaknuo je.

Vujović je rekao da smo mi europsko tržište, a onda i svjetsko. Otkrio je da su više od 30 posto kupaca strancu i to, dodaje, isto ima utjecaja na cijene. “Jesu li one u skladu s našim primanjima, to je pitanje, ali kad vidite koliko su primanja veća u Sloveniji, Austriji, Njemačkoj… Svi oni kupuju nekretnine u Hrvatskoj. Jednostavno imamo kupce koji imaju veću platežnu moć nego što je naša”, zaključio je.