Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić rekao je u petak u Rijeci da se rast hrvatskog javnog duga još može zaustaviti na lakši način i bez bolnih rezova, ali se to mora učiniti bez odgađanja, a važno je da svi podrže politiku stabiliziranja i smanjivanja javnog duga.

Vujčić, koji je na Ekonomskom fakultetu u Rijeci održao predavanje “Utjecaj monetarne politike na konkurentnost Hrvatske”, rekao je da bi učinak ‘grude snijega’ i dalje mogao biti glavni čimbenik rasta duga opće države te da je ključno zaustaviti javni dug dok je još upravljiv.

Morat ćemo pokazati, i kao preduvjet ulaska u eurozonu, da možemo dovoljnom brzinom smanjiti udjel javnog duga u BDP-u, a to ne može biti manje od dva postotna boda godišnje, kazao je guverner. To, dodaje, mora postati održivi proces stalnog smanjivanja javnog duga da bismo uopće mogli krenuti u razgovore o ulasku u tečajni mehanizam monetarne unije i u samu monetarnu uniju.

Vujčić je ocijenio da je došlo do oporavka gospodarskih aktivnosti glavnih hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera, da je to poboljšalo hrvatski izvoz i pridonosi izgledima rasta. Pad cijena sirovina lani bio je veći od očekivanja i to je bitno utjecalo na cijene inputa za domaću proizvodnju. Dio našeg rasta u 2015. je i posljedica tog pozitivnog šoka, rekao je, dodavši da je to utjecalo i na kretanje inflacije.

Po riječima guvernera, krajem prošle godine u Hrvatskoj je bio značajan skok gospodarskih aktivnosti pa je stoga revidirana stopa rasta, a glavni su izvori rasta bili rast izvoza i rast osobne potrošnje, prvi put nakon šest godina, što je posljedica i promjene porezne politike.

“U 2016. očekujemo da će se trendovi nastaviti kroz pozitivan doprinos od izvoza, od nastavka rasta osobne potošnje, a očekujemo da bi im se prvi puta nakon početka krize mogao pridružiti i rast privatnih investicija”, rekao je Vujčić, pojasnivši da se radi o blagoj stopi rasta investicija na temelju početka značajnijeg povlačenja sredstava iz fondova EU.

• Vujčić je istaknuo da su indeksi poslovnog i potrošačkog optimizma lani znatno rasli te da, ako ostanu na tim razinama, to podupire očekivanja o rastu osobne potrošnje i investicija.

Podsjetivši da je HNB-ova zadnja službena projekcija rasta u ovoj godini bila 1,8 posto, najavio je da će uskoro izaći s novom, nešto višom projekcijom te u HNB-u sada očekuju stopu rasta od oko 2 posto.

Hrvatska treba ciljati prema stopama rasta između 3 i 4 posto, a ne ostati na 2 posto. Da bi se to postiglo ključne su strukturne reforme, dizanje produktivnosti rada, a monetarna i fiskalna politika mogu samo pripomoći, poručio je guverner.

S rastom BDP-a u HNB-u očekuje i nastavak rasta zaposlenosti i blagog pada nezaposlenosti, stopu inflacije u ovoj godini na razini oko 1 posto, što će znatno ovisiti o kretanju cijena energije.

Lani je jako porastao suficit na tekućem računu platne bilance, na što je utjecao i zakon o konverziji kredita vezanih uz švicarski franak, kazao je guverner središnje banke, dodajući kako se suficit očekuje i ove godine.

“Prije smo imali visok deficit jer da je model rasta prije krize bio baziran na zaduživanju, rastu potrošnje i kreditima iz inozemstva, a ne na investicijama. Rast koji sada imamo na zdravim je osnovama, a glavni doprinos mu je izvoz, a ne potrošnja temeljem zaduživanja”, kazao je.

Vujčić je istaknuo da su uvjeti financiranja sada povijesno najbolji, ali da krediti i dalje ne rastu ni poduzećima niti stanovništvu. Smatra da se problem nedostatka kapitala kod poduzeća mora riješiti te predlaže osnivanje jamstvene sheme, čime bi, kaže, banke dobile potrebna osiguranja.

Govoreći o strukturnim repo operacijama, rekao je kako je kod uvođenja bilo nerazumijevanja. Potražnja na prvoj aukciji nije bila jako velika, ali očekujemo da ćemo tijekom godine imati ukupno četiri takve repo aukcije i da će imati efekt otprilike spuštanja stope obvezne rezerve za jedan postotni bod, odnosno oko tri milijarde kuna, rekao je Vujčić.

Guverner je naglasio i da se ekspanzivna monetarna politika HNB-a nastavlja, a nonsensom smatra kritike da ona nije ekspanzivana.

Na upite o tečaju, Vujčić je odgovorio podacima da bi efekti 10-postotne deprecijacije bio negativni, da bi to bio minus od 42 milijarde kuna odnosno između 12 i 13 posto BDP-a negativnog efekta. To nema smisla, deprecijacija u hrvatskim uvjetima djeluje prorecesijski, kazao je guverner.