Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić izjavio je u nedjelju kako u 2022. godini očekuje stopu gospodarskog rasta od preko 5 posto, što je znatno više od trenutnih prognoza, dok bi mogući prestanak isporuke plina mogao dovesti do recesije u 2023. godini.

Vujčić je podsjetio kako je stopa rasta u prvom kvartalu iznosila 7 posto, a u drugom kvartalu bi mogla biti i veća.

“U trećem kvartalu imamo vrlo dobro stanje bookinga u turizmu pa možemo očekivati bolju sezonu nego u rekordnoj 2019. godini, ne toliko zbog većeg broja dolazaka, koliko zbog rasta cijena i do 40 posto. Dakle tri kvartala će biti vrlo dobra, a u četvrtom se može očekivati usporavanje gospodarskog rasta”, rekao je Vujčić na otvaranju 28. ekonomske konferencije HNB-a.

Najveći rizik nisu ni inflacija ni kamatne stope, već stanje na tržištu energenata. Moguće je da će prestati isporuka plina, što bi u 2023. godini moglo dovesti do recesije. Vujčić je istaknuo kako je HNB do sredine godine očekivao daljnje ubrzanje stope inflacije, dok se za 2022. godinu očekuje stopa inflacije blizu 10 posto.

“Naša inflacija, ali i u drugim zemljama, prvenstveno je posljedica rasta energije i hrane. Cijena energije ovisi u znatnoj mjeri o ratu u Ukrajini, premda je počela rasti i prije toga pa je rat samo dodatni razlog za rast”. Dok je stanje takvo  teško je očekivati smirivanje rasta cijena energije, iako će se bazni efekt promijeniti, kaže guverner HNB-a.

“U pandemijskoj krizi cijene energenata bile su na povijesnom minimumu, a sada rastu zbog rasta potražnje i oporavka ekonomija, a rat u Ukrajini je dodatni pritisak”, rekao je Vujčić i dodao kako Vlada treba sama odlučiti kojim instrumentima utjecati na cijene hrane i energije.

“Što duže traje ovakva kriza, to je vreća tih instrumenata sve praznija”, ocijenio je Vujčić. Poručio je da je u interesu Hrvatske prijeći na euro uz najmanji utjecaj na cijene, a zbog visoke stope inflacije učinak će biti marginalan.

“Ne treba se zbog toga brinuti. Veći razlog za zabrinutost je rast cijena energije i hrane zbog drugih razloga. Već sad je pozitivan učinak u najavi promjene rejtinga te na financijskom tržištu, jer Hrvatska u ovom trenutku ima niže troškove financiranja i zaduživanja, nego da ne ulazi u eurozonu. Tržišta su to ugradila u kamatne stope. U zemljama EU koje ne ulaze u eurozonu kamatne stope su znatno više nego u Hrvatskoj”, rekao je Vujčić.

Dugo razdoblje niskih pa i negativnih kamatnih stopa Europske središnje banke prouzročilo je ‘selidbu’ novca u nekretninski sektor, što je doprinijelo rastu cijena nekretnina.

“Veliki dio tog rasta ne dolazi iz kupovine financirane kreditiranjem. Oko 50 posto svih transakcija je bez kredita pa nema tolikog rizika za stabilnost bankarskog sustava, nego do 2009. godine. Rast cijena uzrokuje da su nekretnine manje priuštive mladima i onima koji prvi put kupuju. Rast cijena kamata smanjit će pritisak na tržište nekretnina”, izjavio je Vujčić.

Na ekonomskoj konferenciji HNB-a  bit će govora o novi izazovima nakon pandemijske krize a prije svega o inflaciji koja se nakon dugo godina povećala.

“„Budući da od 1. siječnja 2023. Hrvatska ulazi u eurozonu, razgovarat ćemo i o dosta europskih tema, od fiskalnih pravila i monetarne politike do očekivanog povećanja kamatnih stopa. Govorit ćemo i o problemu opskrbnih lanaca koji dovodi do rasta cijena i zastoja u proizvodnji, kao i o energetskoj krizi kao posljedici geopolitičkih tenzija i rata u Ukrajini”, naveo je Vujčić.