Boris Vujčić, guverner HNB-a u srijedu komentirao jesmo li spremni na promjenu valute i stanje inflacije.

Od 1. siječnja Hrvatska će biti dio eurozone, što znači da kune mijenjamo novom valutom.

Vujčić je rekao da smo spremni za uvođenje eura te je napomenuo kako u ovom trenutku nigdje nismo u crvenom i da je pred nama još 45 dana finiša gdje se treba još puno toga odraditi prvenstveno što se tiče distribucije gotovine. Podsjetio je da neće svi bankomati u isto vrijeme biti izvan funkcije kao i da je s bankama dogovoreno da neće postojati naknada za dizanje gotovine s bankomata korisnicima drugih banaka.

Interaktivna mapa bankomata

“Postojat će interaktivna mapa na kojoj će svi moći vidjeti koji bankomati u tom trenutku u tom prijelaznom razdoblju daju kune, a koji eure. I bitno je da će biti besplatno za sve potrošače jer se neće naplaćivati naknada”, rekao je guverner.

Rekordna inflacija

U vrijeme dok se pripremamo za ulazak u eurozonu, inflacija u zemlji je na rekordnih 13,2 posto. Vlada procjenjuje da će iduće godine stopa inflacije biti oko šest posto, a da ćemo i 2024. doći na ciljanih 2 posto.

Vujčić je istaknuo kako se rasprostranjenost inflacije počela smanjivati što je teoretski naznaka početka smirivanja inflacije.

Rast BDP-a

Rast BDP-a u ovoj godini očekuje se da će biti na šest posto, Europska komisija pak procjenjuje da ćemo iduće godine zabilježiti tek jedan posto, a Vlada je još opreznija pa procjenjuje rast BDP-a za malih 0,7 posto.

“Jesmo li u blagom minusu ili blagom plusu, u ovom trenutku je teško reći i morat ćemo pričekati podatke. Ove naznake gospodarske aktivnosti koje mi gledamo pokazuju da smo tu negdje krajem ove godine blizu stagnacije. To nije ni približno nešto usporedivo s onom recesijom iz 2008. godine, ni s onom iz 2020. godine koje su bile stvarne duboke recesije. Ovdje se, ja bih rekao, prvenstvo radi o usporavanju gospodarstva”,pojasnio je za Media servis.

Redukcija energenata bila jedan od glavnih rizika za cjelokupnu europsku ekonomiju

“Ja bih rekao 16. studenog kada pričamo da je taj rizik puno manji, prvenstveno zato što je vrijeme dosta toplo, potrošnja plina je bila bitno manja i ja bih rekao da u cijeloj Europi rizik potrebe redukcije energenta, ako se ne znam što ne dogodi, više nije toliko značajna”, rekao je.

U Vladi i dalje planiraju uvođenje porez na ekstra profit, a iz HUP-a tvrde da će na taj način zaustaviti investicije, zapošljavanje i rast plaća, što pospješuje recesiju i ekonomsku krizu.

“Treba vidjeti uopće kakav će biti prijedlog Vlade da se to moglo komentirati, ali što se tiče ovih mjera koje sam vidio, koje je Vlada donijela, one su na tragu onoga što su radile i druge europske vlade prvenstveno ograničavajući utjecaj cijena energenata što je dobro. One su imale pozitivna učinak na inflaciju za sada”.

Krediti i kamate

Osvrnuo se i na to što su mnogi građani koji imaju kredite s varijabilnim kamatnim stopama u strahu da će im kamate rasti u nedogled zbog toga što je Europska središnja banka podignula referentne kamatne stope.

“Za ilustraciju da kažem za nekakav prosječni kredit nestambeni, odnosno gotovinski, jedan postotni bod porasta kamatne stope povećava otplatnu ratu za otprilike 2 posto, znači ništa strašno. Za prosječni stambeni kredit takav porast kamatne stope za jedan postotni bod povećava otplatnu ratu za otprilike 5 posto”, pojasnio je za Media servis.

Nema razloga za paniku, zaključio je guverner i naglasio da nam sam postupak ulaska u eurozonu znači i to da su ove kamate znatno niže, nego što bi bile da ne uvodimo euro.