Guverner HNB-a Boris Vujčić poručio je u petak kako se, suprotno tvrdnjama koje su proteklih dana mogle čuti u Hrvatskom saboru, središnja hrvatska banka ni na koji način ne zatvara pred državnom revizijom, a opovrgnuo je i prozivku u sabornici da se zaposlenicima HNB-a plaćaju saune i masaže te se poslužuju škampi i jastozi.

Vujčić je to rekao podnoseći Saboru Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvaranja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u drugom polugodištu 2015., a odgovarajući tako na prozivke koje su se ovog tjedna mogle čuti u raspravi o izmjenama zakona o HNB-u.
“Uz puno uvažavanje svih kritičkih istupa zastupnika u protekla dva dana moram reći da mi je žao jer su izrečene neistine koje pogađaju sve djelatnike HNB-a. HNB nikome ne plaća saune i masaže, ne služimo škampe i jastoge, ne isplaćujemo božićnice i regrese. Isti tako ne zapošljavamo nikakve masterchefove i sommelijere već smo usluge restorana i nekih drugih usluga eksternalizirali i to nisu uopće zaposlenici HNB-a čime su ostvarene usluge između 20 i 40 posto u odnosu na to da sami te djelatnike zapošljavamo”, rekao je guverner Vujčić.
Osvrćući se na zakonski prijedlog koji predviđa ulazak državne revizije u HNB i podnošenje izvješća o tome Saboru, Vujčić je poručio kako je središnja hrvatska banka vrlo transparentna u svom poslovanju.
“HNB je vrlo transparentan tamo gdje može i smije biti s obzirom na monetarni i tečajni režim i nužnost očuvanja financijske stabilnost, no nužnost očuvanja tečajnog režima i financijske stabilnosti ponekad su brana komunikacijskoj otvorenost koju HNB želi isto toliko koliko pojedini kritičari. U okviru tako određenog manevarskog prostora u pogledu transparentnosti, HNB je bila i ostaje otvorena za komunikaciju s javnošću”, rekao je.
Suprotno tvrdnjama koje su se zadnjih dana čule, kaže Vujčić, HNB se ne financira iz državnog proračuna već iz vlastitih prihoda. “HNB o svom poslovanju izrađuje svake godine financijska izvješća koja su podložna reviziji u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima i domaćim propisima o reviziji”.
Hrvatska središnja banka se, tvrdi, među zemljama EU izdvaja kao banka sa ispodprosječnim troškovima poslovanja i natprosječnom dobiti.
“Ako se troškovi poslovanja HNB-a koji su 0,09 posto BDP-a usporede s troškovima središnjih banaka zemalja s relativno sličnim brojem stanovnika onda se HNB smjestila među štedljivije i ekonomičnije središnje banke”, rekao je.
Vujčić je rekao i kako bi “angažman državne revizije mogao doprinijeti dodatnoj transparentnosti u poslovanju HNB-a pogotovo kada bi metodom usporednih vrijednosnih kriterija koja se koristi za ocjenu učinkovitosti procijenjivala ima li Hrvatska efikasnu i učinkovitu središnju banku. U istu svrhu ured za Državu reviziju ima i mogućnost ocijeniti i sve ostale instituicje koje revidira pa može ukazati na njihovu učinkovitost”.
Prema izvješću, u drugom polugodištu 2015. nastavljen je rast gospodarske aktivnosti i to s izraženijom dinamikom nego u prvom polugodištu, prvenstveno radi povoljnih kretanja izvoza usluga, investicija i osobne potrošnje. Povoljna ostvarenja na strani izvoza usluga rezultat su iznimno dobrih ostvarenja u turizmu dok se rast osobne potrošnje u najvećoj mjeri povezuje s povoljnim kretanjima na tržištu rada i daljnjim padom cijena nafte i naftnih derivata te prehrane, što je ojačalo potrošačke mogućnosti kućanstava.

Naglašeno je kako je na razini cijelog drugog polugodišta 2015. godine gospodarska aktivnost bila za 2,4 posto viša nego u istom razdoblju prethodne godine, dok je na razini cijele godine zabilježen rast od 1,6 posto. Broj zaposlenih nastavio je rasti tijekom trećeg i četvrtog tromjesečja 2015., čemu su pridonijele uslužne djelatnosti privatnog i javnog sektora te je prosječan broj zaposlenih u drugom polugodištu 2015. bio za 1 posto veći u odnosu na isto razdoblje 2014., dok je na razini cijele 2015. ostvaren rast od 0,7 posto, čime je prekinut višegodišnji negativan trend kretanja zaposlenosti. Nadalje, inflacija potrošačkih cijena u drugom polugodištu 2015. se snizila, s 0 posto u lipnju 2015. na –0,6 posto u prosincu na što je prvenstveno utjecalo prelijevanja nižih cijena sirove nafte i prehrambenih sirovina.