Sve riblje vrste u Jadranu su u stanju prekomjernog izlova, a proglašenjem isključivog gospodarskog pojasa Hrvatska će unaprijediti zaštitu ribolovnih resursa, te zaštitu morskog dna i morskog okoliša, ustvrdila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković u HTV-om središnjem Dnevniku.

Podsjetimo, Vlada je prihvatila odluku kojom će u Jadranskom moru, umjesto dosadašnjeg zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa, proglasiti isključivi gospodarski pojas. To bi se, nakon prihvaćanja u Hrvatskom saboru, trebalo dogoditi u siječnju na trilateralnom sastanku Hrvatske, Italije i Slovenije.

Na upit hoće li to dovesti do boljeg gospodarenja ribljim fondom u Jadranu, ministrica odgovara: “Jadransko more je nedjeljivo. Hrvatska je do sada imala ribolovnu komponentu isključivog gospodarskog pojasa u zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu. Naše su vode, iako to neki osporavaju, time bile otkako smo ušli u EU – europske ribolovne vode. Talijanske vode, koje nisu bile zaštićene na isti način su bile međunarodne vode, i one postaju europske. Stoga se trećim flotama, onim koje nemaju sporazum s EU u potpunosti ograničava. Svakako da će to pozitivno utjecati na stokove u Jadranskom moru.”

Vučković je istaknula kako su sve riblje vrste u Jadranu u stanju prekomjernog izlova. Što se tiče srdele i inćuna, kazala je, u lošijem stanju su stokovi inćuna. Ipak, nije sve tako crno. “Imamo napredak kod stokova oslića, trilje, jadranske kozice, nažalost ne kod škampa. Naši višegodišnji planovi upravljanja koji se temelje na prostorno vremenskom ograničavanju, a ne kvotama kako je na nekim drugim regionalnim razinama u okviru drugih mora, su po nama dobri za Hrvatsku. Vodimo računa o ekološkoj komponenti održivosti, ali moramo i o socijalnoj i ekonomskoj”, kazala je ministrica.

Kada je riječ o utjecaju koronakrize na hrvatsko gospodarstvo, Vučković kaže da poljoprivreda i ribarstvo u ovoj godini ne bilježe pad, već pomak na bolje, što i pokazuju posljednje statistike. Određeni rizici ipak postoje.

“S obzirom na posljednje zatvaranje u međunarodnom okruženju za sektor akvakulture, ali do studenog ni ribarstvo nije imalo pad, nego je imalo rast u izvozu, tuna s 31,8 milijuna eura je narasla na preko 32 milijuna eura. Naš izvoz je u 2018. u prvih devet mjeseci bio 115 milijuna eura, u 2019. bio 152, a danas smo na 177 milijuna eura”, kazala je ministrica.

Postoji rizik u sektoru akvakulture, zato su za taj sektor i preradu dogovorene najznačajnije mjere s EK i dodatne nacionalne potpore. “Mi za kompenzaciju hrvatskom sektoru akvakulture i prerade smo osigurali oko 100 milijuna kuna jer nam je vrlo važno zadržati zaposlenost. U ovom trenutku ne mogu jamčiti da nećemo osjetiti pad, čekamo prosinac, ali do studenoga nismo”, zaključila je Vučković.