Ministrica poljoprivrede Marija Vučković u srijedu je izjavila kako požar plastike u tvrtki “Drava International” u Osijeku nije zahvatio poljoprivredne površine, ali se ne može isključiti štetan utjecaj tih tvari na poljoprivredna zemljišta i životinje te će nadležne službe čim bude moguće obaviti službenu procjenu i dati preporuke što treba činiti.

Novinari su nakon sjednice Vlade ministricu pitali o mogućim posljedicama požara i upozorenjima toksikologa da se vrlo opasne čestice mogu zadržavati u tlu i tri godine te kako će to utjecati na poljoprivredne kulture i životinje koje se tamo uzgajaju.

Vučković je kazala kako su je iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu jutros izvijestili o potencijalnim posljedicama požara koji nije zahvatio poljoprivredne površine, ali se ne može nikako isključiti štetan utjecaj tvari na poljoprivredno zemljište, a poslije moguće i na i životinje.

“Stoga će čim prije i čim to bude moguće Centar za sigurnost hrane u okviru Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu zajedno s drugim službama obaviti službenu procjenu i dati preporuke što treba činiti”, istaknula je.

Na pitanje kako možemo biti sigurni da ta hrana neće u sljedećim danima završiti na tržnicama ili u nekim trgovinama Vučković je odgovorila “pričekat ćemo cjelovito prvo izvješće Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu i preporuke”.

“Naš se sustav kontrolira na više razina, postoji ozbiljna suradnja između Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, Ministarstva poljoprivrede i Državnog inspektorata, o svemu se javnost izvještava pa neće ni ovog puta biti nedostataka”, istaknula je Vučković.

Osječki gradonačelnik: ‘Kvaliteta zraka i vode su zadovoljavajući, pojačano ispitivanje vode’

O porastu poljoprivredne proizvodnje

Na pitanje da prokomentira nedavno objavljene podatke Državnog zavoda za statistiku (DZS) o rastu proizvodnje poljoprivrednih kultura, Vučković je kazala kako je riječ o očekivanom porastu, no kako treba objektivno komentirati taj podatak budući se iskazuje u odnosu na prošlu godinu kada je bila velika suša.

Naime, prve procjene najvažnijih kasnih usjeva sa stanjem od 1. rujna, koje je objavio DZS pokazuju među ostalim da će u Hrvatskoj u 2023. godini biti proizvedeno gotovo dva milijuna tona kukuruza, što je 21,7 posto više nego u 2022. godini. Očekivana prosječna proizvodnja kukuruza po hektaru iznosi 7,4 tone, što je veći prinos nego u godini ranije kada je iznosio 6,1 tonu po hektaru.

“Porast proizvodnje kukuruza od 21,7 posto je očekivani porast. No, on se iskazuje u odnosu na prošlu godinu, a lani smo imali veliku sušu i pad, tako da treba objektivno komentirati taj podatak”, kazala je Vučković.

Površine pod kukuruzom su otprilike ostale iste, što je dobro, prinosi su poboljšani značajno u odnosu na prošlu godinu, ali prošle godine smo imali velike vremenske poteškoće koje su ove godine utjecale na drugu vrstu kultura, poput pšenice, navela je Vučković.

Epidemiološko istraživanje

Na upit vezano uz situaciju s afričkom svinjskom kugom, odnosno da li je potvrđeno širenje odgovorila je kako još uvijek imamo istu zonu ograničenja kakvu smo imali na početku, a što se tiče pojave bolesti na području Zadarske županije kazala je kako je u tijeku detaljno epidemiološko istraživanje kojim će se dodatno utvrditi okolnosti, postupanje i aktivnosti vezane za taj slučaj.