Zašto je dobro, a zašto je loše što će EU kupovati litij iz Srbije te zašto Aleksandar Vučić „do neba“ hvali jednu političarku Zelenih?

Srbija i EU potpisale su u petak, 19. srpnja, u Beogradu Memorandum o razumijevanju o strateškom partnerstvu za održive sirovine te lancima proizvodnje baterija i električnih vozila. Riječ je o budućoj eksploataciji litija na nalazištu u Srbiji, o projektu Jadar. Bio je prisutan i njemački kancelar Olaf Scholz (SPD).

“Bila sam na mnogim putovanjima u inozemstvu s Olafom Scholzom. Ali mi, novinari koji putujemo s njim, nikada nismo naišli na nešto slično onome što se u petak dogodilo u Beogradu. Zeleni, upravo njemački Zeleni, hvaljeni su do neba u autokratskoj Srbiji. Ima to puno veze s računicom predsjednika Aleksandra Vučića – a i sa zaštitom okoliša”, piše Christina Dunz u tekstu na web stranici Njemačke uredničke mreže (RND), prenosi DW.

Ona dodaje da je „autokrat Vučić” još ranije želio započeti s eksploatacijom litija u Srbiji, ali je došlo do otpora stanovništva. „Njemački Zeleni su ponudili pomoć u razvoju održivih standarda, koji su sada navedeni u sporazumu. I tako je u Beograd doletio ne samo Scholz, nego i Franziska Brantner, političarka Zelenih i parlamentarna državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva.”
No, vjerojatno nije očekivala da će je Vučić toliko hvaliti, piše Dunz i navodi da je predsjednik nekoliko puta na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji spomenuo ime Franziske Branter, svjedočio o njezinom “predanom radu” i priznao da “nema ni tisućiti dio njezina znanja o zaštiti okoliša”.

Novinarka RND-a Vučićev hvalospjev zelenim političarima tumači kao poruku koja bi trebala umiriti stanovništvo u Srbiji: “Ako i Nijemci, a pogotovo njemački Zeleni, misle da je ovaj projekt ekološki u redu, onda mora biti dobar. Tko još ima tako visoke standarde?”

JAVNOST BIJESNA Potpisan memorandum EU-a i Srbije o strateškim sirovinama

Navodi da je “sada važno da njemačka vlada kontrolira te standarde i pomaže u demokratizaciji zemlje, te na kraju citira Vučića koji je također rekao – “Znate što Zeleni misle o meni, a i ja o njima. Da, znamo. Naime, gotovo ništa dobro”, odgovara na kraju priče iz Beograda Chrstina Dunz.

Urednik vanjske politike Frankfurter Allgemeine Zeitunga (FAZ) Nicolas Busse u svom komentaru kaže da “postoje tri dobra razloga zašto bi Njemačka i druge zemlje EU trebale kupovati litij u Srbiji”.

SRBIJA NA LITIJU Kako je Vučić od ‘ništa ne vjerujem Nijemcima’ hitno promijenio uredbu o rudniku Jadar

“Prvo, Europa time može smanjiti svoju ovisnost o kineskim baterijama.” Drugo, bliži ekonomski odnosi mogu dovesti do toga da se Srbija ne oslanja previše na Moskvu i Peking. Treće, time se povećava poticaj Vučiću da ne igra destruktivnu ulogu u sukobu s Kosovom.

Zašto je sporazum sa Srbijom problematičan?

“U vrijeme tolikih geopolitičkih kriza u svijetu svakako je važno da se nabava sirovina diverzificira i Srbija može postati važan dobavljač. Inače, Ukrajina također ima velike količine litija koji se teoretski također može eksploatirati”, piše u autorskom članku za Focus Claudia Kaempfert, profesorica energetske ekonomije na njemačkom Institutu za ekonomska istraživanja i Sveučilištu Leupana u Lüneburgu. Ona je također supredsjedatelj Vijeća stručnjaka za okoliš njemačke vlade.

„Međutim, ovaj je sporazum još uvijek problematičan iz dva razloga”, nastavlja Kaempfert.
“Prvo, potencijalna šteta za okoliš može biti ozbiljna.” Stoga bi se vađenje sirovina trebalo dopustiti samo ako su zadovoljeni ekološki i društveni standardi. Njemačka vlada i EU trebale bi inzistirati na odgovarajućim certifikatima.”

“Drugo, moramo se zapitati: o kome ćemo zapravo ovisiti?” Iako Srbija želi ući u EU, pregovori o pristupanju traju od 2012. Srbija je kandidat za članstvo u EU, ali ne podržava sankcije EU-a protiv Rusije i sklopila je sporazum o slobodnoj trgovini s Kinom. Osim toga, u Srbiji se guši sloboda medija, a pravosuđe se ne smatra potpuno neovisnim. Geopolitički kriteriji također bi trebali igrati ulogu. Dakle, Srbija nije idealan partner.”

Claudia Kaempfert dalje navodi što bi njemačka vlada trebala učiniti: “Trebala bi osigurati da se potreba za sirovinama svede na minimum.” Sirovine se moraju reciklirati, kružna ekonomija je temeljna. Osim toga, ne bi se smjelo proizvoditi sve više vozila, jer statistički automobili stoje oko 23 sata dnevno. Potreban nam je pravi zaokret u prometu s izbjegavanjem prometa, premještanjem i optimizacijom. Trebamo više usluga mobilnosti, bolji i jeftiniji javni prijevoz i željeznički promet. A inače – litij možemo kopati i kod nas.”