Prema službenim podacima, u nedjelju su u Srbiji registrirana 254 nova slučaja koronavirusa, koji je u prethodna 24 sata odnio još tri života. Zbog velikog broja zaraženih u Novom Pazaru, Kragujevcu, Vranju i Užicu, uvedene su izvanredne mjere – skraćenje radnog vremena, zabrana okupljanja, obaveza nošenja zaštitnih maski i rukavica. Štab za krizne situacije u Novom Pazaru naredio je hitnu nabavu 20 limenih sanduka i 200 vreća (crnih i bijelih) za posmrtne ostatke. Saopćeno je da su virusom zaraženi predsjednica parlamenta Maja Gojković, ministar obrane Aleksandar Vulin, šef vladine Kancelarije za Kosovo Marko Đurić, predsjednik Privredne komore Srbije (PKS) Marko Čadež.

U tim okolnostima nikoga ne bi trebalo začuditi što su se vrhunski srpski medicinski stručnjaci okupili kako bi razmijenili mišljenja o tome što im je činiti i analizirali rezultate vjerojatno najstrožih restriktivnih mjera uvedenih u Europi zbog pandemije koronavirusa – potpune izolacije populacije starije od 65 godina, primorane da gotovo dva mjeseca provede zatočena u četiri zida; raspoređivanja pripadnika vojske ispred bolnica i staračkih domova, spremnih da snajperskim puškama zaustave navalu virusa; policijskog sata koji je sredinom travnja trajao čak 84 sata (od petka u 17 do utorka u 5 sati), kako bi se spriječila okupljanja vezana uz proslavu Uskrsa…

Unatoč mogućnosti videokonferencija i preporukama o izbjegavanju masovnih skupova, srpska zdravstvena elita se protekloga vikenda okupila na tri dana na planini Zlatibor, na “Nacionalnom simpozijumu covid–19”, u hotelima Grand Tornik (četiri zvjezdice) i Sky Tornik (pet zvjezdica), “na nadmorskoj visini od 1010 metara, gdje se susreću planinske i morske struje”.

Među desetak predavača na Nacionalnom simpozijumu izdvajala su se imena članova Vladina Kriznog štaba za suzbijanje bolesti covid–19: Branimira Nestorovića, Darije Kisić Tepavčević i Srđe Jankovića.

Nestorović je do prije nekoliko mjeseci bio dječji pulmolog poznat samo roditeljima djece koju je liječio, a onda je u jednom danu dobio status estradne zvijezde jer je 26. veljače, kao član Kriznog štaba, izjavio da je korona “najsmješniji virus u povijesti čovječanstva” i pozvao Srpkinje da odu u shopping u Milano zbog “velikih popusta”, iako je tada na Apeninima koronavirus već bio odnio 12 života.

Kasnije je Nestorović objašnjavao da Srbe od koronavirusa štite “lavovski geni”, dok Talijani imaju “slabije gene”, da je održavanje distance od dva metra, kako bi se smanjila mogućnost zaraze, “izmišljotina”, da siromašni nemaju što izgubiti osim života. Bavio se i drugim temama, tvrdeći da je Nikola Tesla slao predmete u budućnost i vraćao ih, kao i da su ljudi s plavim i zelenim očima izvanzemaljci, tako da je s pravom izabran da na Nacionalom simpozijumu na Zlatiboru održi predavanje “Čime nas je koronavirus iznenadio?”

Atraktivna članica Kriznog štaba Darija Kisić Tepavčević je na sebe skrenula pažnju prije tri mjeseca, kad je izjavila da je prva infekcija koronavirusom u Srbiji utvrđena 1. ožujka, što nije bilo u skladu sa službenom verzijom prema kojoj je prvi slučaj zabilježen 6. ožujka. Darija Kisić Tepavčević je ubrzo demantirala samu sebe, tvrdnjom da joj se “omakao lapsus” i da je 6. ožujka ispravan datum.

To je bilo važno jer je predsjednik Srbije i lider Srpske napredne stranke (SNS) Aleksandar Vučić 4. ožujka raspisao parlamentarne izbore. Da su tri dana prije toga registrirani prvi slučajevi zaraze, neki zlonamjernik bi mogao pomisliti da je Vučiću izborna pobjeda važnija od zdravlja nacije. Kako službeno nije bilo zaraženih, nije bilo ni problema da u samo jednom danu SNS za svoju izbornu listu prikupi potpise 90.000 ljudi, koji su zbog toga satima čekali u dugim redovima. Prva osoba zaražena koronavirusom u Srbiji registrirana je, službeno, tek sljedećeg dana.

Kao i ostali članovi Kriznog štaba, uglavnom epidemiolozi i infektolozi, Darija Kisić Tepavčević insistirala je na Vučićevim strogim mjerama izolacije ljudi starijih od 65 godina, ne vodeći računa o činjenici da se starijim osobama preporučuje kretanje jer se šetanjem može smanjiti opasnost od pojave dijabetesa, srčanih bolesti, moždanog udara, osteoporoze, gojaznosti, depresije. Krizni štab nije imao ništa protiv toga da penzioneri imaju mogućnost samo jednom tjedno izaći iz kuće, radi odlaska u kupovinu namirnica od tri do osam sati ujutro, kada su se ispred samoposluga, u mraku i po hladnoći, formirali dugi ponižavajući redovi staraca.

Stroge zabrane je Darija Kisić Tepavčević pravdala izjavom da je jedina drugačija mogućnost bila puštanje da “epidemija ide svojim tokom i da ne uvodimo nikakve mjere”. “Da smo se odlučili za tu opciju, umrlo bi više od 100.000 ljudi”, rekla je Darija Kisić Tepavčević prije dva mjeseca, bez navođenja argumenata za tvrdnju da bi koronavirus u Srbiji odnio više života nego do tada u Italiji, Španjolskoj, Francuskoj, Velikoj Britaniji, Njemačkoj i Rusiji zajedno.

Početkom ovog mjeseca je u jednom danu broj zaraženih virusom smanjen 10 puta, odnosno – preko noći je korona nestala kod više od 4000 inficiranih. Objašnjenje Kriznog štaba je glasilo: “To su zaraženi koji su otpušteni s jedinim negativnim nalazom, a prošlo je 28 dana.” Do tada je bilo obavezno da se pacijenti testiraju još jednom, kako bi bili sigurni da kod njih više nema virusa, ali je postupak preko noći promijenjen.

Što je bio još jedan znak da ponašanje medicinske “struke” diktira politika, odnosno da je cilj da se zdravstvene okolnosti u Srbiji predstave normalnima kako bi se mogli održati izbori, zakazani za 21. lipnja.

Vučić je izvanredno stanje u Srbiji proglasio 15. ožujka, kada je samo 48 osoba bilo zaraženo koronavirusom. Izvanredno stanje je ukinuto 6. svibnja, iako je tog dana zabilježeno 114 novih slučajeva, a tri osobe su umrle.

Uz završetak izvanrednog stanja Krizni štab je odlučio da je u vozilima gradskog i međugradskog prijevoza obavezno nošenje zaštitnih maski. Naglašeno je da putnicima koji ne nose maske neće biti dozvoljen ulaz u vozila, jer je javni prijevoz žarište širenja zaraze. Gradski prijevoz u Beogradu mogu koristiti samo zaposleni s personaliziranim mjesečnim kartama ili radnim nalozima. U autobus ulaze jedna po jedna osoba, kod vrata stoji redar koji kontrolira ima li putnik personaliziranu kartu. Ako nema, mora imati radni nalog, odnosno svakoga dana novi radni nalog.

Ta obaveza se, međutim, poslije par sati pretvorila samo u preporuku, jer je Vučić zaključio da bi gradski prijevoz trebalo funkcionirati kao prije izvanrednog stanja. Zato su odmah ukinuta sva prethodna ograničenja. Zaboravljena je potreba za spašavanjem života najstarijih i najranjivijih. Ugostiteljski objekti, kockarnice, kladionice, teretane počeli su preko noći raditi punim kapacitetom.

Polufinalna utakmica Fudbalskog kupa Srbije između Partizana i Crvene zvezde je 10. lipnja privukla u Beogradu gotovo 20.000 navijača, što je bio najveći skup u Europi u doba korone. Teniski turnir Adria Tour održan je u Beogradu bez poštovanja pravila o međusobnoj udaljenosti publike. Unatoč tome, prema službenim podacima, u Srbiji je tih dana bilježeno, po pravilu, svakoga dana nešto više od 90 novozaraženih i po jedan smrtni slučaj. Sve je to trajalo do 21. lipnja, kada je oko tri milijuna ljudi izašlo na birališta i Vučićev SNS ostvario trijumfalnu pobjedu.

Sljedećeg dana je Balkanska istraživačka novinarska mreža (BIRN), pozivajući se na podatke Državnog informacionog sistema covid-19, objavila da je u Srbiji od 19. ožujka do 1. lipnja koronavirus odnio 632 života, što je bilo za 388 više od službenog podatka o 244 umrlih.

Prema istim podacima, dnevni broj zaraženih pred izbore nije bio oko 90, već se kretao između 300 i 340 svakoga dana.

Imunolog i član Kriznog štaba Srđa Janković, koji je na Zlatiboru održao predavanje “Što za sada znamo o imunološkom odgovoru na covid-19”, izjavio je da svaka preminula osoba zaražena koronavirusom nije samim tim i umrla uslijed covida-19. Osobe koje preminu od svoje osnovne bolesti, neovisno o tome što su inficirane virusom, ne ubrajaju se u žrtve covida-19, rekao je Janković.

Dva mjeseca ranije, krajem travnja, Janković nije imao, međutim, ništa protiv objašnjenja kolega iz Kriznog štaba da se u Srbiji “svi koji su covid-pozitivni i dožive smrt, tretiraju kao da su umrli od covida”.

Kako su okončani izbori, tako je naglo počeo rasti broj zaraženih. Darija Kisić Tepavčević je izjavila da se ne radi o drugom valu epidemije, već o “drugom peaku” – vrhuncu prvog vala, ma što to značilo.

Naglasila je da izbori nisu krivi za povećanje broja zaraženih i da su poduzete sve mjere predostrožnosti, zbog čega izlazak na birališta nije predstavljao rizik veći od odlaska u trgovinu.

“Imamo svuda u Europi povećanje broja oboljelih. Meni je bitno da su se tog dana poštovale mere prevencije. Dovođenje u uzročno – posljedičnu povezanost događaja, koji bi svakako sami od sebe uslijedili, ne može biti zasnovano na objektivnim dokazima”, rekla je Darija Kisić Tepavčević.

Ona je na Zlatiboru održala predavanje “Čemu nas je naučila epidemija covid-19?” Mediji nisu javili kakav je bio odgovor na to pitanje liječničke elite na Nacionalnom simpozijumu, ali odgovor građana Srbije mogao bi glasiti: Epidemija nas je naučila da ne vjerujemo Kriznom štabu!

Jer osobe školovane i obučavane za najgori mogući scenarij – zaštitu milijuna ljudi od smrtonosne zarazne bolesti – godinama su stjecale teorijsko znanje o nečemu što se, po pravilu, događa negdje drugdje, svuda samo ne u Europi, ali su se, suočene s vrhunskim profesionalnim, moralnim i ljudskim izazovom, kakav predstavlja koronavirus, pretvorile u polugu vlasti.

Koja im se, bez sumnje, odužila. Srpska premijerka Ana Brnabić je, pokušavajući objasniti razliku u podacima o broju žrtava koronavirusa, u nedjelju izjavila: “Recimo da imam simptome. Odem u ambulantu, testiram se, imam pozitivan nalaz. Imam komplikacije, krenem na Infektivnu kliniku, upisuju me u bazu podataka covid-19. Krenem na Infektivnu kliniku da me prime i udari me autobus. Poginem. Trebam li se ubrajati među preminule od covida-19? Takvih ima xy slučajeva.”

Ana Brnabić je time podsjetila na Vučićevu tvrdnju iz ožujka prošle godine, kada je, pravdajući pogibiju dvojice građevinskih radnika angažiranih na projektu “Beograd na vodi”, simbolu njegove vladavine, izjavio da u Sjedinjenim Američkim Državama “svakih 10 sekundi jedan perač prozora gubi život”. Kao što je bilo teško povjerovati Vučiću da u SAD-u svake minute život gubi šestero perača prozora, svakoga sata 360, svakoga dana 8.640, odnosno svake godine 3.153.600 tih nesretnika, tako je teško povjerovati i Ani Brnabić da u Srbiji ima “xy slučajeva” smrti zaraženih koronavirusom pod kotačima zahuktale autobusne mašine.

Vučić je na izborima osigurao parlament bez prisustva opozicije. U pregovorima o normalizaciji odnosa s Prištinom ima otvorenu podršku Washingtona, kao i Europske unije. Na Crvenom trgu u Moskvi je prije nekoliko danas stajao pored ruskog predsjednika Vladimira Putina na vojnoj paradi u povodu 75. godišnjice pobjede nad nacizmom. Srpska opozicija ne zna kako mu se suprotstaviti. Vučić je u stanju kontrolirati koronavirus i odrediti kada ugrožava stanovništvo, kada je bezopasan, a kada ponovo jača.

Zbog toga u bliskoj budućnosti, uz podatak da su koronavirusom zaraženi njegovi bliski suradnici – predsjednica parlamenta Maja Gojković, ministar obrane Vulin, šef Kancelarije za Kosovo Đurić, predsjednik PKS-a Čadež, čini se da je jedino što Vučića može ugroziti mogućnost infekcije. I da ga od nje liječe predstavnici liječničke elite sa Zlatibora.