Sporazum Beograda i Prištine, kad tome dođe vrijeme, neće potpisati predsjednik Aleksandar Vučić, premda je godinama glavni pregovarač u dijalogu, piše u četvrtak neovisni portal Demostat, navodeći da valjanost sporazuma podrazumijeva ratificiranje u parlamentu, a možda i izjašnjavanje na referendumu.

To je, po ocjeni Demostata, “između redova, rekao i sam Vučić na konferenciji za novinare u ponedjeljak”, govoreći o europskom prijedlogu za normalizaciju odnosa Beograda i Prištine poslije sastanka s američko-europskom diplomatskom petorkom u Beogradu.

“Ja znam šta ću odlučiti, ali ne u ime Srbije, pošto bi bilo suprotno Ustavu. U ime Srbije odlučivat će, razumije se, drugi nadležni državni organi i eventualno građani”, rekao je Vučić.

Uobičajeno i normalno bi bilo da sporazum potpiše premijer, jer to proizlazi iz odredbe Ustava po kojoj je vlada izvršno tijelo koji provodi politiku zemlje na unutarnjem i vanjskom planu, navodi Demostat, uz napomenu da je “Vučić u više navrata rekao da ga je Vlada Srbije ovlastila da pregovara, ali nije objasnio kada i kako”.

Profesorica prava u mirovini Vesna Rakić Vodinelić ocijenila je da će sporazum Beograda i Prištine “imati sve karakteristike međunarodnog sporazuma”, naglasivši kako, po Ustavu Srbije, unutarnju i vanjsku politiku vodi vlada.

Šef države, po Ustavu, ima ovlasti predstavljati Republiku Srbiju u zemlji i u inozemstvu, ali, kako naglašava Rakić Vodinelić, “predstavljanje i zastupanje države nije isto”.

“Jasna je ustavna odredba po kojoj Vlada vodi unutarnju i vanjsku politiku. Kod nas se dogodilo to da je Vučić preuzeo ovlasti drugih izvršnih, ali nekada i pravosudnih organa”, navodi Rakić Vodinelić.

Komentirajući Vučićevu najavu da će o sporazumu odlučivati narod, ona je rekla kako to ne mora značiti da će biti raspisan referendum, već se može tumačiti i da će o tome odlučivati zastupnici Skupštine Srbije, kao predstavnici građana.

Rakić Vodinelić navodi da “nije obavezno, ali bi valjalo” raspisati referendum prije potpisivanja sporazuma, kako bi se vidjelo kako na to gledaju građani.

Vučić pod pritiskom oporbe 

U međuvremenu, Vučić je izložen pritisku oporbe da europski plan za Kosovo, koji je proistekao iz francusko-njemačkog prijedloga, učini javnim i stavi ga na stol zastupnicima srbijanskog parlamenta, te da u raspravi o tom prijedlogu sudjeluju međunarodni dužnosnici koji će objasniti što misle da time Srbija dobiva, a što može izgubiti.

Prijedlog EU-a, koji podržavaju Njemačka, Francuska, Italija i SAD,  Beogradu i Prištini predstavljen je u rujnu i prosincu prošle godine, a predviđa poštivanje teritorijalnog integriteta, nepovredivost granica, priznanje državnih simbola i poseban aranžman za srpsku zajednicu na Kosovu. Beograd inzistira na tome da je formiranje Zajednice srpskih općina na Kosovu ključna točka za nastavak daljnjeg dijaloga o konačnom rješenju.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je poslije sastanka prošlog petka s izaslanicima SAD-a i EU-a da je Srbija “spremna prihvatiti koncept europskog plana” i raditi na primjeni predloženog sporazuma o dijalogu s Kosovom.

Potom je u obraćanju srbijanskoj javnosti u ponedjeljak rekao da je plan koji su Washington i Bruxelles stavili pred Beograd postao “de facto pregovarački okvir za ulazak Srbije u Europsku uniju” i upozorio na niz političkih i ekonomskih posljedica po Srbiju ukoliko plan ne bude prihvaćen.

On je naglasio da su ga američko-europski diplomati upozorili da će se Srbija u protivnome suočiti s prekidom procesa eurointegracija, s ukidanjem bezviznog režima sa zemljama EU-a, sa zaustavljanjem, a zatim i povlačenjem investicija i “sveobuhvatnim mjerama u političkom i ekonomskom smislu” koji će nanijeti velike štete Srbiji.