Pretilost nije estetski, već zdravstveni problem koji uzrokuje psihičke i fizičke kronične bolesti, jedan je od uzroka neplodnosti, narušava kvalitetu života i uvelike podiže rizik od prerane smrti.

U posljednjih 40-ak godina broj pretilih osoba utrostručio se pa ih danas ima više od milijardu diljem svijeta, pokazuju globalne procjene objavljene u The Lancetu pa s pravom pretilost možemo nazvati pandemijom modernog doba. Najviše pretilih ljudi živi u Američkoj Samoi. Tamo ih je pretilo čak 80 posto.

Zanimljiv je podatak da je pretilost postala učestalija od pothranjenosti u mnogim zemljama niskog i srednjeg dohotka koje su se u prošlosti borile s nedostatkom hrane. “Nekada smo pretilost smatrali problemom bogatih”, izjavio je na konferenciji za novinare predsjednik Odjela za prehranu pri WHO-u, Franceso Branca.

Posebno zabrinjava činjenica da je pretilo jako puno djece i mladih, zbog čega je Svjetska zdravstvena organizacija ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana pretilosti, 4. ožujka, posvetila upravo mladima.

Djeca, mladi i debljina

Predrasude i stigma koje mnogi mladi ljudi pogođeni prekomjernom težinom doživljavaju u svakodnevnom životu, osim fizičkom, uvelike štete mentalnom zdravlju te im u tinejdžerskoj dobi narušavaju ionako krhko samopouzdanje.

Ove godine Svjetski dan pretilosti posvećen je mladima koji se bore s kilogramima pa se obilježava pod sloganom “Razgovarajmo o pretilosti i…”, kako bi se diljem planete potaknuli razgovori o tome kako pretilost utječe na živote mladih te kako bi se pokrenule konkretne promjene po tom pitanju.

Živimo u svijetu u kojem se djeca ne igraju vani, već se igraju sjedeći na kauču pred ekranom. Puno manje se kreću, nego što su to činili njihovi vršnjaci prije tridesetak godina, a i kvaliteta prehrane je puno lošija, no prije. Djeca su ovisna o šećeru.

Glavni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus apelira na uvođenje mjera poput poreza na proizvode s visokim sadržajem šećera i promicanje zdravih školskih obroka kako bi se djeci i mladima pomoglo u borbi protiv pretilosti, odnosno kako bi im se ograničila dostupnost šećera.

Ova borba “zahtjeva suradnju s privatnim sektorom koji mora preuzeti odgovornost za utjecaj svojih proizvoda na zdravlje”, dodaje Ghebreyesus.

U Hrvatskoj je pretilo 35 posto djece što nikako nije zanemariva brojka. No, ono što dodatno zabrinjava je činjenica da smo neslavni rekorder kada je riječ o odraslim pretilim osobama.

Najdeblji smo u Europi

Unatoč dostupnosti kvalitetne mediteranske prehrane te prekrasnoj prirodi koja nam je svima na korak od kauča, uspjeli smo postati najdeblji u EU, pokazali su rezultati EHIS-a (European Health Interview Survey, odnosno Europske zdravstvene ankete).

Infografika prikazuje brojke koje Hrvate smještaju u sami vrh Europe po debljini. Hrvati su, prema službenim podacima Eurostata, najdeblji narod u Europskoj Uniji. Photo: Marko Picek/PIXSELL

Čak dvije trećine odraslih (65 posto) ima prekomjernu tjelesnu težinu, što je devet posto više, nego prije pet godina. Na razini EU broj pretilih u tom je periodu porastao za dva posto, što pokazuje koliko smo iznad europskog prosjeka. Da još jednom ponovimo, pretilo nam je 35 posto djece. Budimo djeci primjer. Želimo li nešto poduzeti, treba djelovati odmah, a ne čekati velike igrače da se dogovore.

Što učiniti već danas?

Obilježite Dan pretilosti tako što ćete uzeti svoju djecu i poslijepodne provesti u šetnji ili igrajući se u dvorištu, umjesto da ga provedete sjedeći u kući. Večeru preskočite. Vi, ne i djeca. Ona moraju jesti redovito. Pripremite im nešto hranjivo, zdravo i lagano. Zdrave navike uvodimo u život kroz mikronavike, sitne promjene koje kada se nagomilaju, čine razliku.

Jedan po jedan obrok, jedna po jedna šetnja, jedan po jedan kilogram manje!