Vrhovni sud priopćio je u utorak da njihova odluka – u kojoj je izraženo pravno shvaćanje po kojem korisnici konvertiranih kredita imaju pravni interes tražiti utvrđenje ništetnosti pojedinih ugovornih odredbi – izvan tog okvira nema značenje koje joj pridaje udruga Franak.

Najviši sud reagirao je na “brojne komentare i upite” koji su uslijedili nakon što je ranije danas udruga Franak priopćila da je Građanski odjel Vrhovnog suda 15. studenoga 2022. donio prvu odluku o pravu na obeštećenje potrošača nakon konverzije švicarskog franka.

Riječ je o odluci, kažu u udruzi kojom je Vijeće Vrhovnog suda odbacilo reviziju Privredne banke Zagreb i potvrdilo presudu suda u Rijeci koji je utvrdio da banka mora vratiti potrošaču s konvertiranim kreditom 6600 eura preplaćenih kamata .

Udruga je ocijenila da je ta odluka veliki iskorak ususret novoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda o pravu potrošača s konverzijama na puno obeštećenje, napomenuvši da Vrhovni suda nije ulazilo u meritum već se pozvao na odluku od 12. veljače 2019.

Vrhovni sud pak navodi da je odlukom od 12. veljače 2019. izraženo pravno shvaćanje da korisnik ima pravni interes i može tražiti utvrđenje ništetnosti pojedinih ugovornih odredbi kako bi na temelju toga ostvario eventualna prava za koja smatra da mu pripadaju.

No, poručuju da izvan tog navoda sudska odluka nema značenje koje joj pridaje udruga Franak.