Američki  Vrhovni sud u utorak je pristao ponovo razmotriti imigracijski plan predsjednika Baracka Obame koji ima za cilj zaštititi četiri milijuna ilegalnih imigranata od deportacije, izvješćuje Reuters i podsjeća da je Obama tu izvršnu uredbu iz 2014. donio jednostrano i time zaobišao većinski republikanski Kongres koji se protivio njegovom planu rješavanja pitanja ilegalnih imigranata.

Obaminom izvršnom uredbom bilo je predviđeno sprečavanje deportacija i odobravanje izdavanje radnih dozvola stanovništvu bez dokumenata čija su djeca rođena na teritoriju Sjedinjenih Država, a predsjednik je tada objasnio da je taj potez potrebno provesti jer je Kongres propustio unijeti reforme u američki imigracijski sustav.

Vrhovni sud će se tim sporom baviti u nadolazećim mjesecima, a odluka se očekuje do kraja lipnja. Ovaj slučaj, ocjenjuje agencija, zasigurno će biti jedan od većih i značajnijih slučajeva suda o sadašnjem mandatu.

• Obaminu izvršnu uredbu su blokirali niži sudovi u Teksasu i 25 drugih saveznih država nakon što su utvrdili da imaju zakonski utemeljene argumente kada tvrde da Obamina izvršna uredba “uvodi pravo, a da pritom nije zadovoljila proceduru”  koju nalažu američki zakoni.

Devet sudaca Vrhovnog suda ponovo će razmatrati odluku Prizivnog suda iz New Orleansa iz studenoga, a kojom je potvrđena odluku nižeg suda kojom se blokira primjena izvršne uredbe što ju je Obama potpisao 2014. godine.

Nakon odluke Prizivnog suda u New Orleansu, ministarstvo pravosuđa je priopćilo da će i dalje poduzimati korake za rješavanje imigracijskih parnica što je brže moguće kako bi se ministarstvu unutarnjih poslova dala veća odgovornost u našem imigracijskom sustavu na način da se najprije isele najteži prijestupnici, a ne ljudi koji niz godina žive u SAD-u i ondje podižu svoju djecu – američke državljane.

Bijela kuća i dalje smatra da je zakonski opravdano da američki predsjednik ima ovlast primjenjivati imigracijske zakone.

Vrhovni sud je u utorak također odlučio odbaciti žalbu koji je protiv Obaminog zakona o zdravstvenoj zaštiti – Obamacare – podnio umjetnik iz Iowe. Matt Sissel u svojoj žalbi tvrdi da Zakon o dostupnoj zdravstvenoj zaštiti predstavlja kršenje odredbe ustava koja nalaže da zakon o prikupljanju prihoda mora biti donesen u Predstavničkom domu, a ne Senati, kao ‘Obamacare’.

Američki Vrhovni sud odlučio je u lipnju da porezne subvencije za kupnju zdravstvenog osiguranja vrijede za cijelu zemlju, što je ključno za provedbu novog Obaminog zakona o zdravstvenom osiguranju.

Sud je sa šest glasova za i tri protiv glasovao da novi zakon o zdravstvenoj zaštiti, popularno zvan Obamacare, donesen 2010., ne ograničava subvencije na države koje su same osnovale vlastite internetske burze zdravstvenog osiguranja. To je bio drugi put u zadnje tri godine da je Vrhovni sud glasovao u prilog tog zakona koji konzervativci nastoje srušiti.