Dobronić: “Naši sudovi nisu odobrili posvajanje, samo priznali odluku Konga”

Autor:

5.12.2022., Zagreb - Sudac Vrhovnog suda Radovan Dobronic dao je izjavu za medije oko dojava o bombi na vise sudova u RH. Photo: Neva Zganec/PIXSELL

Neva Zganec/PIXSELL

Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić u srijedu je za n1 pojasnio ulogu sudova u slučaju posvojenja djece iz Konga zbog koje još od 7.12.osmero hrvatskih državljanja je uhićeno u Zambiji. Dobronović tvrdi kako se odluka dvaju sudova – koji su potvrdili odluku suda iz Konga o posvajanju djece – ne može smatrati potvrđivanjem posvojenja. Za proces posvajanja nadležna su dva ministarstva.

Iako je Dobronić prvotno ustvrdio kako je Kongo potpisnik Haške konvencije o zaštiti djece i suradnji u području međudržavnog posvojenja, naknadno je tu informaciju demantirao pravdajući se zabunom.

Evo što je u svom odgovoru za N1 naveo Dobronić:

“Općinski sudovi u Varaždinu i Zlataru su proveli izvanparnični postupak priznanja inozemne sudske odluke – odluke Suda za djecu i potvrde o pravomoćnosti te odluke, uz ovjereni prijevod.

Tom prilikom ovi sudovi su postupali prema općim pretpostavkama za priznanje strane sudske odluke te su rješenjima općinskih sudova odluke Suda u Demokratskoj Republici Kongo dobile pravnu snagu u Republici Hrvatskoj, dakle tim odlukama sudovi nisu rješavali o usvojenju djeteta, to je u nadležnosti upravnog tijela, stoga za odluku o priznanju inozemne strane odluke općinski sudovi nisu ni trebali zatražiti prethodno odobrenje Ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi.

Nadležnost sudova u postupku priznanja strane sudske odluke je, dakle, isključiva…

Inače, zemlje potpisnice Haške konvencije na temelju čl. 6 Konvencije određuju Centralno tijelo (“Authority”) koje ispunjava obveze propisane Konvencijom za ta tijela.

Stoga možemo reći da se u ovom slučaju vrlo specifična pitanja međudržavnog posvojenja rješavalo primjenom opće metode priznanja inozemne strane sudske odluke, prema svom najboljem znanju i u dobroj vjeri. Unatoč tome, držim da se moglo raditi i drugačije, ali je za to potrebna specijalizacija sudova i kroz stečeno dodatno iskustvo. Stoga ćemo na ovom primjeru pokušati provesti nužne promjene u organizaciji i proceduri.

Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi treba ocijeniti može li posvojenja, ako su provedena – postupak posvojenja je u nadležnosti upravnih tijela, a ne sudova, preispitati i po pravu nadzora poništiti, jer na temelju za sada utvrđenih činjenica proizlazi da posvajanje djece iz Konga u Hrvatsku u 2022. godini je bilo protivno obvezujućoj Haškoj Konvenciji o zaštiti djece i suradnji u oblasti međudržavnog posvojenja iz 1993. godine.

 

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.