Vrhovni sud objavio je odluku donesenu u predmetu protiv optuženih Ive Sanadera i Zsolta Tamasa Hernadija po žalbama USKOK-a i Hernadijeve braniteljice, podnesenima protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu kojim je određen prekid postupka.

Podsjetimo, suđenje je prekinuto krajem svibnja jer je vijeće za EUN (Europski uhidbeni nalog) Županijskog suda u Zagrebu zatražilo očitovanje Suda Europske unije da ocijeni je li ignoriranje europskog uhidbenog naloga za Hernadija od dijela zemalja EU opravdano.

Proces protiv bivšeg premijera Ive Sanadera i šefa uprave MOL-a Zsolta Hernadija pokrenut je zbog optužbi o primanju, odnosno davanju 10 milijuna eura mita prilikom prodaje udjela Ine.

Današnjom odlukom to će suđenje biti nastavljeno jer su prihvaćene žalbe i USKOK-a i Hernadijeve odvjetnice.

Objašnjenje priopćenja Vrhovnog suda u nastavku prenosimo u cijelosti.

”Pobijanim rješenjem Županijski sud u Zagrebu je na temelju čl. 18. st. 5. Zakona o kaznenom postupku (“Narodne novine”, broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13 i 145/13; dalje u tekstu: ZKP/08) prekinuo kazneni postupak protiv opt. I. S. zbog kaznenih djela iz čl. 337. st. 4. KZ/97 u vezi sa čl. 7. st. 1. i čl. 5. toč. 13. Zakona o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva, pretvorbe i privatizacije i čl. 347. st. 1. KZ/97, te protiv opt. Z. T. H. zbog kaznenog djela iz čl. 348. st. 1. KZ/97, do odluke Suda Europske unije.

Protiv tog rješenja podnijeli su žalbe USKOK i braniteljica opt. Z. T. H., odvjetnica dr. sc. L. V.

Braniteljica opt. Z. T. H., odvjetnica dr. sc. L. V. smatra da je pobijano rješenje nejasno i proturječno, pri čemu da je i činjenično stanje pogrešno utvrđeno, te kao takvo protivno smislu čl. 18. st. 5. ZKP/08. Navodi da iz pobijanog rješenja nije vidljivo je li postupak prekinut zbog toga što je potrebna odluka Suda Europske unije o tumačenju prava Unije ili je pak potrebna odluka o valjanosti akta koji je donijelo njezino tijelo. Naglašava i da je prekid postupka propisan čl. 18. st. 5. ZKP/08 samo ako, u skladu s čl. 18. st. 1. i 3. ZKP/08, primjena kaznenog zakona zavisi o rješenju pravnog pitanja za koje rješenje je nadležan Sud Europske unije. Uvidom u zahtjev za prethodnom odlukom upućen 16. svibnja 2017. Sudu Europske unije utvrđeno je da isti sadrži 9 pitanja koja je izvanraspravno vijeće prvostupanjskog suda smatralo bitnim, no niti jedno od njih nije ni nužno ni relevantno za primjenu kaznenog zakona, što podrazumijeva da su odgovori na ta pitanja bez utjecaja na dovršenje kaznenog postupka. Uz to napominje i da je Sud Europske unije odbacio zahtjev prvostupanjskog suda za primjenu hitnog prethodnog postupka. Predlaže da se pobijano rješenje ukine i predmet uputi prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

Žalbe su osnovane.

Uvodno treba reći da se radi o kaznenom predmetu u kojem je došlo do spajanja kaznenih postupaka protiv opt. I. S. i opt. Z. T. H., i to rješenjem prvostupanjskog suda od 21. prosinca 2015. broj Kv-Us-141/15. U takvoj pravnoj situaciji egzistentnost uvjeta za prekid postupka treba posebno pažljivo razmatrati, te procijeniti opstoje li takvi razlozi u odnosu na svakog optuženika. Prvostupanjski sud to je propustio učiniti.

Međutim, u konkretnom slučaju za ocjenu ispravnosti stanovišta prvostupanjskog suda o tome jesu li se ispunile pretpostavke za prekid postupka u odnosu na opt. Z. T. H. potrebno je utvrditi na što se odnosi zahtjev koji je prvostupanjski sud uputio Sudu Europske unije, naime je li od prethodnog rješenja pravnog pitanja za čije je rješenje nadležan Sud Europske unije zavisi primjena kaznenog zakona, a što proizlazi iz smislenog povezivanja odredaba čl. 18. st. 1., 3. i 5. ZKP/08.

Pregledom kaznenog spisa utvrđeno je da je prvostupanjski sud dana 16. svibnja 2017. uputio zahtjev za rješenje pravnog pitanja Sudu Europske unije, a iz, na kraju tog zahtjeva postavljenih pitanja, jasno proizlazi da se ista odnose na prihvatljivost tumačenja Republike Mađarske o nepostupanju po Europskom uhidbenom nalogu koji je izdao Županijski sud u Zagrebu u odnosu na traženu osobu Z. T. H. Preispitivanje ispravnosti takvog postupka Republike Mađarske po mišljenju prvostupanjskog suda, razjasnit će i odrediti eventualno slično postupanje ostalih država članica Europske unije.

Dakle, u suštini se sva postavljena pitanja prvostupanjskog suda odnose na izvršavanje izdanog Europskog uhidbenog naloga u kaznenom predmetu protiv Z. T. H., a čija bi provedba trebala rezultirati predajom opt. Z. T. H. Republici Hrvatskoj i vođenjem kaznenog postupka u prisutnosti opt. Z. T. H.
– 3 – I Kž-Us 102/17-4

Drugim riječima, o rješenju tog prethodnog pravnog pitanja ovisi hoće li se predmetni kazneni postupak u konkretnom slučaju voditi u prisutnosti tog optuženika ili pak in absentia, sukladno čl. 402. st. 3. ZKP/08, o čemu je, uostalom, već pravomoćno odlučeno rješenjem tog suda od 10. lipnja 2014. broj Kov-Us-27/14 (listovi 10656-10658 i l. 10694-10696). Stoga se ne radi o pravnom pitanju o kojem ovisi primjena kaznenog zakona, zbog čega nije bilo uvjeta za prekid postupka.

Iz izloženih razloga trebalo je na temelju čl. 494. st. 3. toč. 3. ZKP/08 odlučiti kao u izreci ovog rješenja”, stoji u objašnjenju priopćenja Vrhovnog suda.