Vrhovni sud u četvrtak je izvijestio da su hrvatski sudovi ovlašteni odlučivati o priznanju sudskih odluka iz DR Konga, ali i da su zbog uočenih praznina u reguliranju međunarodnog posvojenja izdali preporuku kako bi se poboljšala koordinacija sudova i nadležnog ministarstva.

„Kako su uočene pravne praznine u reguliranju međunarodnog posvojenja i kao posljedica toga različito postupanje sudova u ovakvim predmetima, predsjednik Vrhovnog suda je izdao preporuku općinskim sudovima s ciljem poboljšanja koordinacije između sudova i nadležnog ministarstva”, navode u priopćenju.

Sadržaj preporuke pritom nisu otkrili, navodeći da će ga objaviti na mrežnim stranicama nakon što preporuka bude dostavljena općinskim sudovima.

Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić, dodaju, u četvrtak je održao sastanak s ministrom pravosuđa i uprave Ivanom Malenicom na kojem je zaključeno da „treba pokrenuti zakonodavnu inicijativu koja bi dovela do izmjena i dopuna nekoliko zakona kako bi se u ovakvim postupcima osigurala veća kontrola postupanja državnih tijela i osigurao najbolji interes djece”.

Zaključuju da Dobronić „u okviru svoje dužnosti kao najvišeg organa sudske uprave poduzima i druge mjere radi kontrole zakonitosti u postupanju sudova”, o čemu će također izvijestiti javnost.

U vezi s Dobronićevm jučerašnjom izjavom ističu da je došlo do pogreške jer je zamijenio Demokratsku Republiku Kongo (ranije Zair) s Republikom Kongo (ranije Kongo Brazzaville).

„Obzirom da Demokratska Republika Kongo nije pristupila Konvenciji o zaštiti djece i suradnji u vezi s međudržavnim posvojenjem sastavljene u Haagu 29. svibnja 1993., to onda proizlazi da su hrvatski sudovi bili ovlašteni odlučivati u postupku priznanja stranih sudskih odluka iz Demokratske Republike Kongo, koje se odnose na institut posvojenja, pozivom na odredbe Zakona o međunarodnom privatnom pravu”, objavio je Vrhovni sud na svojoj internetskoj stranici.

Odluka predsjednika Vrhovnog suda dolazi u povodu uhićenja hrvatskih državljana u Zambiji zbog sumnje u valjanost dokumenata o posvojenju maloljetne djece iz DR Konga i raznih tumačenja oko toga što se dogodilo i tko ima nadležnost u konkretnom procesu međudržavnog posvojenja.

Posvajatelji u pritvoru, institucije prebacuju nadležnost

Osmero hrvatskih državljana i dalje su u zatvoru u Zambiji, a četvero djece u dobi od jedne do tri godine predani su u sustav socijalne skrbi.

Resorno Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike ne vodi kompletnu evidenciju posvojene djece, odnosno djece koja su posvojena van haške “Konvencije o zaštiti djece i suradnji u vezi s međudržavnim posvojenjem” te tvrdi kako nije bilo upoznato s navedenim slučajem.

Samo su dva od četiri para upisana u Registar potencijalnih posvojitelja, što znači da samo dva para imaju pozitivno mišljenje o podobnosti i prikladnosti za posvojenje od hrvatskih institucija.

MUP je utvrdio kako djeca posjeduju hrvatske putne isprave koje im je izdao u skladu s propisanom procedurom na temelju sudskih rješenja, ali i kako proces stjecana državljanstva nije u njihovoj nadležnosti, već u nadležnosti Ministarstva pravosuđa.

Jednu odluku o usvajanjima u ovom slučaju donio je sud u Varaždinu, a tri odluke sud u Zlataru, pri čemu sudovi nisu odlučivali o posvojenju, nego o priznavanju odluke stranog suda temeljem Zakona o međunarodnom privatnom pravu.

Američki State Department na svojim stranicama koje se tiču međudržavnih posvojenja iz DR Konga u SAD navodi kako posvojenja trenutačno nisu zakonski moguća i nastavlja snažno preporučivati da se u ovom trenutku ne započinju nova posvojenja u DR Kongu.