Nacional je tijekom proteklog tjedna dobio na uvid opsežnu internu dokumentaciju Hrvatske elektroprivrede koja otkriva ozbiljno odstupanje te tvrtke od uobičajene natječajne procedure prilikom kupnje električne energije od ukrajinske tvrtke DTEK, u nabavi vrijednoj najmanje 20 milijuna eura.

Izvor blizak HEP-u, koji je Nacionalu dostavio tu internu dokumentaciju, navodi da je Povjerenstvo za davanje smjernica za upravljanje energetskim portfeljem HEP grupe prije četiri godine svjesno prekršilo uobičajenu natječajnu proceduru, i to isključivo zato što je hrvatski premijer Andrej Plenković bio izravni politički pokrovitelj suradnje HEP-a s tom ukrajinskom tvrtkom.

Drugim riječima, taj izvor navodi da je HEP prekršio svoju internu proceduru zbog političkog utjecaja premijera Plenkovića. Uporište za tu tvoju tezu spomenuti izvor dijelom crpi i iz jedne znakovite fotografije snimljene u Splitu.

Naime, kompletan sporni posao odvio se svega par mjeseci nakon što su 10. listopada 2019. predstavnici HEP-a i ukrajinske energetske grupacije DTEK u Splitu potpisali Sporazum o razumijevanju i poslovnoj suradnji.

Potpisivanju tog sporazuma, što je prilično neuobičajeno za takve prilike, prisustvovao je osobno premijer Plenković u pratnji Darka Horvata, tadašnjeg ministra gospodarstva, i Damira Krstičevića, tadašnjeg ministra obrane, kao i Maksim Timčenko, predsjednik Uprave DTEK-a, i Frane Barbarić, predsjednik Uprave HEP-a kojem je Plenković nedavno, nakon više prethodnih kalkulacija, produžio mandat na novo četverogodišnje razdoblje. U vrijeme potpisivanja Sporazuma HEP je predstavio DTEK kao najveću privatnu energetsku kompaniju u Ukrajini, privatnog proizvođača plina te jednog od triju najvećih investitora u obnovljive izvore energije (Sunce i vjetar). Ukupni instalirani kapaciteti DTEK-a za proizvodnju električne energije iznosili su u tom trenutku 17 GW, a DTEK je tada distribuirao električnu energiju za 3,6 milijuna korisnika. HEP je Sporazum o razumijevanju i poslovnoj suradnji predstavio kao temelj za buduću suradnju dviju tvrtki kroz zajednički nastup na stranim tržištima, zajednička ulaganja na području proizvodnje te trgovinu električnom energijom, plinom i drugim energentima.

Potpisivanju sporazuma koji su potpisali Frane Barbarić i Maksim Timčenko prisustvovao je osobno premijer Plenković u pratnji vrha Vlade i HFZ-a, ali i bivšeg nogometaša Hajduka, a sada lobista Ivice Pirića. FOTO: Duje Klaric/CROPIX

Tom prilikom predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić izjavio je sljedeće:

„Prirodno je da dvije velike i značajne energetske kompanije, kao što su HEP i DTEK, potpisivanjem sporazuma otvore mogućnost širenja međusobne poslovne suradnje. Očekujemo da naša suradnja u budućnosti doprinese rastu i ostvarenju još boljih poslovnih rezultata obaju partnera. Ujedno, ona može dati bitan doprinos ostvarenju strateških ciljeva hrvatske energetike, kao što su diversifikacija izvora energenata i jačanje energetske sigurnosti i stabilnosti Hrvatske. U području razvoja obnovljivih izvora obje tvrtke, DTEK i HEP, ostvaruju značajan iskorak u posljednjih nekoliko godina, a u što se, kad govorimo o HEP-u, hrvatska javnost mogla uvjeriti i prije nekoliko dana prigodom predstavljanja projekta Vjetroelektrane Korlat. I zato, u razvoju obnovljivih izvora vidimo velike mogućnosti i prostor za intenzivnu suradnju.“

Maksim Timčenko, čelnik DTEK-a, tada vodeće ukrajinske i jedne od najvećih energetskih kompanija u Europi, sa 73.000 zaposlenih, u vlasništvu milijardera Rinata Ahmetova, tada je dao i opsežni intervju Jutarnjem listu, gdje je, među ostalim, izjavio sljedeće:

„Prije nekoliko mjeseci započeli smo razgovor s HEP-om i shvatili smo da su naši strateški prioriteti i vektori razvoja vrlo slični. A to znači da se međusobno možemo ojačati, djelovati kao partneri. Vodili smo važne pregovore i zahvaljujemo premijeru što je podržao naše inicijative u nastavku dijaloga s Europskom komisijom i Europskim parlamentom. Trenutno razmatramo nekoliko područja za suradnju s našim novim partnerom. To su trgovina strujom i plinom, zajednički projekti na europskim tržištima, uključujući ulaganja u energetsku imovinu. Kao prvi korak u okviru naše suradnje planiramo probnu opskrbu električnom energijom naše podružnice, tvrtke DTEK Hungary Power Trade, u listopadu ove godine. U planu je obujam do 2500 MWh. Sljedeće godine obujam trgovine DTEK-a s HEP-om d.d. može dostići i do 1,3 milijuna MWh.“

Maksim Timčenko, čelnik DTEK-a, tada vodeće ukrajinske i jedne od najvećih energetskih kompanija u Europi, u vlasništvu milijardera Rinata Ahmetova, i bivši nogometaš Ivica Pirić koji je ovdje bio lobist. FOTO: CROPIX

Dokumenti u posjedu Nacionala pokazuju da je ta predviđena suradnja u trgovini električnom energijom započela, u najmanju ruku, kontroverzno.

Zapisnik o otvaranju ponuda pristiglih u nadmetanju za nabavu električne energije za razdoblje od 1. 1. 2020. do 31. 12. 2020. otkriva da je tekst Natječajne dokumentacije za nabavu električne energije za to razdoblje, objavljen 26. studenoga 2019. na internetskoj stranici nabava.hep.hr na hrvatskom i engleskom jeziku te da je obavijest o objavljenoj Natječajnoj dokumentaciji dostavljena putem e-pošte [email protected] potencijalnim ponuditeljima. U sklopu natječajne dokumentacije objavljeni su obrasci: Ponude, Garancije za uredno izvršenje Ugovora i Ugovora o kupnji i prodaji električne energije. Tim putem Poziv za dostavu ponude za kupnju električne energije poslan je na adrese ukupno 36 tvrtki. DTEK Energy posljednja je, 36. tvrtka na tom popisu.

Povjerenstvo je u zadanom roku, 2. prosinca 2019. pristupilo otvaranju ponuda zaprimljenih u roku definiranom Natječajnom dokumentacijom. Otvaranju ponuda bili su prisutni svi članovi Povjerenstva osim Hrvoja Capara. Uvažavajući ponude pristigle na prvom krugu, Povjerenstvo je izradilo i posebnu tablicu s redoslijedom ponuda prema povoljnosti. Prvih sedam najpovoljnijih ponuda pristiglo je od tvrtki Holding Slovenske elektrane i Axpo Solutions AG.

Prva ponuda tvrtke DTEK Hungary Power Trade LLC, dakle, mađarskog ogranka spomenute ukrajinske tvrtke, bila je tek deseta najpovoljnija od ukupno pristiglih pedeset ponuda. Druga najpovoljnija bila je na dvanaestom, treća na petnaestom, četvrta na devetnaestom, peta na 23., šesta na 29., sedma na 32., osma na 34., deveta na 38., deseta na 40. mjestu, a DTEK je poslao i još četiri ponude smještene između 42. i 47. mjesta po povoljnosti.

Potpisivanju sporazuma u splitu, uz premijera Plenkovića i vodstvo HEP-a, prisustvovali su i tadašnji ministar obrane Damir Krstičević i ministar gospodarstva Darko Horvat te čelni ljudi Splita i županije. FOTO: Paun Paunovic/CROPIX

Međutim, puno toga promijenilo se nakon dodatnog kruga nadmetanja. U internom dokumentu HEP-a ta procedura opisana je ovako: „Sukladno točki 11. Natječajne dokumentacije, Povjerenstvo je putem e-pošte 2. prosinca 2019. pozvalo sve kvalificirane ponuditelje iz 1. kruga u dodatni krug nadmetanja. Kvalificiranim ponuditeljima su u dostavljenom pozivu detaljno objašnjena pravila e-nadmetanja propisana od strane Povjerenstva s tim da su kvalificirani ponuditelji mogli putem e-pošte do 4. prosinca 2019. dostaviti novu ponudu s istom ili nižom cijenom u odnosu na njihovu prvobitnu ponudu, dok su svi ostali uvjeti prvobitne ponude ostali nepromijenjeni. S tim da su temeljem faktora rizičnosti i pokazatelja financijske snage kvalificirani ponuditelji razvrstani u četiri kategorije.“ Isti interni dokument HEP-a otkriva i listu odnosno analitičku tablicu kvalificiranih ponuditelja. U toj tablici DTEK je od ukupno dvanaest kvalificiranih ponuditelja svrstan na samo začelje te je po pokazateljima financijske snage i faktora rizičnosti bio dvanaesti, posljednji u nizu. Sukladno tomu, DTEK je trebao dostaviti i garanciju za uredno izvršenje ugovora u visini 10 posto ukupne vrijednosti ugovora. Osim njih, to su trebala učiniti još dva kvalificirana ponuditelja: Axpo Trgovina i Energy Supply.

U prvom krugu nadmetanja DTEK je za isporuku ukupno 439.200 MWh električne energije ponudio cijenu u rasponu od 57,70 do 59,78 eura po MWh, raspodijeljenu na pet različitih cjenovnih ponuda, a svaka se odnosila na 87.840 MWh.

U drugom krugu nadmetanja DTEK je cijenu znatno korigirao naniže tako da se ona u pet različitih cjenovnih ponuda, od kojih se svaka odnosila na 87.840 MWh, kretala u rasponu od 55,90 do 56,10 eura po MWh.

U internom dokumentu HEP-a konstatira se da je Povjerenstvo 4. prosinca u 10.30 pristupilo otvaranju ponuda te da su otvaranju ponuda prisustvovali svi članovi osim Tomislava Paradžika.

Zahvaljujući tim ponudama HEP je kao pet najpovoljnijih, od ukupno deset prihvaćenih, odabrao upravo one koje je poslao DTEK. Dokument su potpisali Marin Cerjan kao predsjednik Povjerenstva te Ivan Begić, Hrvoje Capar i Maja Aunedi kao članovi. Kako Paradžik toj sjednici nije prisustvovao, njegov potpis nije na tom dokumentu.

Sadržaj internog e-maila koji je Ante Ćurić poslao Frani Barbariću, Petru Sprčiću, Marku Ćosiću i drugim ljudima iz vrha HEP-a, otkriva da DTEK nije u roku dostavio adekvatnu bankovnu garanciju

Sukladno Natječajnoj dokumentaciji, DTEK je te ponude, kao i ostali kvalificirani ponuditelji, trebao dostaviti do 4. prosinca 2019. do 10.30. Međutim, po svemu sudeći, DTEK nije do tog roka dostavio adekvatnu bankovnu garanciju. To otkriva sadržaj internog e-maila koji je Ante Ćurić poslao Frani Barbariću, Petru Sprčiću, Marku Ćosiću, Tomislavu Šambiću, Nikoli Rukavini, Saši Dujmiću, Snježani Pauk Alini Kosek, Marinu Cerjanu, Gordani Smiljanić, Anici Strahinić, Josipi Gulić, Nini Pinjuh, Marijani Srdinić, Ani Cerovski i Višnji Hrvatin. Spomenuti e-mail nosi sljedeći naslov: „Sastanak Povjerenstva za davanje smjernica za upravljanje energetskim portfeljem HEP GRUPE (nabava električne energije) – DTEK potvrdio dostavu prihvatljivog jamstva za uredno izvršenje ugovora“.

E-mail je poslan 4. prosinca 2019. u 15:31 sa sljedećim sadržajem:

„Poštovani, Sukladno današnjem zaključku Povjerenstva za davanje smjernica za upravljanje energetskim portfeljem HEP grupe, HEP-Trgovina je zatražila od ponuditelja DTEK potvrdu o dostavi za HEP prihvatljivog jamstva za uredno izvršenje ugovora. DTEK je putem e-pošte jasno naveo da će dostaviti jamstvo 10 % vrijednosti ugovora ili u obliku bankarske garancije renomirane banke ili novčanog pologa (depozita). Konzultiran je Sektor za financije i riznicu koji je obavijestio HEP-Trgovinu da je odgovor ponuditelja DTEK prihvatljiv za HEP.“

U nastavku tog e-maila priložena je tablica s deset ponuda prihvaćenih na tom natječaju. Prvih pet najpovoljnijih ponuda su DTEK-ove.

Pojednostavljeno govoreći, spomenuti e-mail otkriva da je HEP nakon isteka roka za predaju valjanih ponuda tražio od DTEK-a da dostavi adekvatnu bankovnu garanciju. Što znači da DTEK nije to učinio u zakonski propisanoj proceduri. Prema navodima Nacionalova izvora bliskog HEP-u, koji o svemu tome ima neposredna saznanja, to je nedvojbeni znak kršenja natječajne procedure.

Predsjednik uprave HEP-a Frane Barbarić, kojem je premijer Andrej Plenković upravo nedavno odobrio još jedan mandat od četiri godine, na potpisivanju ugovora o suradnji 10. listopada 2019. s Timčenkom. FOTO: Duje Klaric/CROPIX

Taj izvor o tome je za Nacional rekao:

„Kompletna spomenuta natječajna procedura dizajnirana je u ovom slučaju tako da DTEK može naknadno korigirati svoje ponude da bude najpovoljniji. To se dotad nikada nije tako radilo. Ali ni to nije bilo dovoljno. Ni u dodatnom roku nisu dostavili adekvatnu bankovnu garanciju pa su im dali par sati dodatnog vremena da to učine. U normalnoj proceduri kandidat koji ne bi dostavio adekvatnu traženu bankovnu garanciju automatizmom bi bio isključen iz procedure procjenjivanja pristiglih ponuda. Dio prisutnih u trenutku otvaranja pristiglih ponuda upozorio je na to da se ponuda DTEK-a treba izdvojiti i zbog tehničkog nedostatka isključiti iz natjecanja. Ali napravljen je izuzetak. Pa su pojedinci napustili taj sastanak. Za sve navedeno postoji više svjedoka koji to mogu potvrditi. Svima je bilo jasno da tu postoji neka pozadinska politička agenda povezana s Ukrajinom, s dodatnim mađarskim prizvukom. A još su itekako bila svježa sjećanja na potpisivanje Sporazuma o suradnji u Splitu, gdje se iznad potpisnika natkrilio premijer Plenković osobno.“

Intrigantan Sporazum i najavljena suradnja HEP-a i DTEK-a smjesta su u to vrijeme privukli pozornost oporbe. Saborski zastupnik Ranko Ostojić uputio je premijeru Plenkoviću i Vladi zastupničko pitanje u kojem, među ostalim, navodi: „Na web stranici tvrtke DTEK pojašnjeno je da je Sporazum o razumijevanju već zacrtao pravi cilj tog sporazuma, a to su kupnja i prodaja električne energije. Prvi korak je prodaja električne energije DTEK-a kupcu HEP-u u količini od 1.3 milijuna Mwh u 2020. DTEK je privatna energetska kompanija koja koristi ugljen kao energetsko gorivo, a s obzirom na to da Ukrajina nije članica EU-a, ona ne plaća emisije CO2 iz svojih postrojenja. Iz prethodno opisanog je više no očito da je potpisom Sporazuma o suradnji HEP izbjegao natječajnu proceduru u pogledu nabave električne energije, što je narušavanje pravila o trgovini električne energije na razini Europske unije. Hrvatska može ubrzo biti predmet Glavne uprave za tržišno natjecanje (DG Competition). Cijeli se slučaj usložnjava jer je pri proceduri potpisa Sporazuma bio prisutan predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, koji je time praktični omogućio dokaz o direktnom miješanju politike u poslove državne elektroprivrede. Korisno je napomenuti da je tijekom pokušaja realizacije projekta Plomin C, Europska komisija ocijenila cijelu proceduru kao direktno miješanje države u energetiku.

Tom prilikom je obrazloženje službeno označeno kao ‘državna pomoć’. Zaključak je da je potpisivanje Sporazuma o razumijevanju prikriveni posao kupovanja električne energije od privatne tvrtke izvan Europske unije, čime su narušena pravila o trgovanju električnom energijom na razini EU-a s elementima državne pomoći što podliježe ispitivanju Glavne uprave za tržišno natjecanje. Slijedom navedenog molim Vas odgovor na zastupničko pitanje koje je od interesa za sve građane Republike Hrvatske.“ Ostojić je to pitanje uputio 14. listopada 2019., a istoga dana predsjednik Sabora Gordan Jandroković proslijedio ga je Vladi s molbom da mu, sukladno saborskom poslovniku, odgovori u roku od mjesec dana.

U prvom krugu natječaja prva ponuda DTEK-a bila je tek dvanaesta najpovoljnija, ali sve se promijenilo nakon dodatnog kruga nadmetanja kada je DTEK cijenu znatno korigirao naniže

Andrej Plenković ovako je 12. prosinca 2019. odgovorio na Ostojićevo pitanje:

„Uprava društva Hrvatska elektroprivreda vodi poslove Društva u skladu sa svojim zakonskim ovlastima i internim aktima te su, sukladno tome, postupak pripreme i donošenje odluke o potpisivanju Sporazuma o razumijevanju i poslovnoj suradnji između HEP-a i DTEK-a bili isključivo u nadležnosti HEP-a. Potpisani sporazum nije obvezno pravnog karaktera u smislu stvaranja konkretnih prava i obveza za bilo koju od sporazumnih strana. Njime nije ugovorena kupoprodaja električne energije niti je uspostavljena bilo koja vrsta obvezujućeg poslovnog odnosa. Sporazum predstavlja tek osnovu za razmatranje eventualne buduće suradnje u skladu s obostranom procjenom da za to postoji poslovni interes obiju strana. Područja suradnje koja su identificirana Sporazumom u budućnosti mogu, ali ne moraju, obuhvaćati područja kao što su zajednički nastup na stranim tržištima, zajednička ulaganja na području proizvodnje te trgovina električnom energijom, plinom i drugim energentima. Za svaki od navedenih mogućih oblika suradnje bit će potrebno sklopiti posebni ugovor te će se tek u slučaju mogućeg sklapanja ugovora definirati prava i obveze.

Nadalje, potpisivanje sporazuma o načelnoj suradnji između potencijalnih poslovnih partnera uobičajena je poslovna praksa. U energetskom zakonodavstvu razlikuju se oblici djelatnosti koje podliježu odobrenju ili o kojima se treba obavijestiti Europsku komisiju od određenih tipova ugovora/sporazuma koji su utemeljeni na tržišnim elementima te ne podliježu nikakvoj obvezi. Hrvatski elektroenergetski sustav je stabilan, a infrastruktura dostatno razvijena da bi se elektroenergetske djelatnosti obavljale na otvorenom tržištu koje jamči isporuku energije po konkurentnim cijenama.“

Takav uopćeni odgovor Plenković je Ostojiću poslao tjedan dana nakon što je DTEK već odabran za prodavatelja struje HEP-u.

Izvor upućen u tadašnja zbivanja u HEP-u navodi da je za povezivanje HEP-a i DTEK-a među zaslužnijima bio Ivica Pirić, nekadašnji nogometaš Hajduka, Splita i Zagreba koji je najveći dio karijere igrao u kijevskom Arsenalu. On je početkom 2016. imenovan predsjednikom Ukrajinske gospodarske komore u Hrvatskoj i BiH, a obnaša i dužnost počasnog konzula Ukrajine u Hrvatskoj.

‘Potpisani sporazum nije obvezno pravnog karaktera (…) Njime nije ugovorena kupoprodaja električne energije’, odgovorio je Plenković Ostojiću tjedan dana nakon što je DTEK odabran za prodavatelja struje HEP-u

On je u listopadu 2016. za Jutarnji list izjavio:

„Od mene se očekuje otvaranje vrata Hrvatske na mnogo višoj razini nego što je to dosad bilo, za ukrajinske biznismene, velike i male tvrtke koje su zainteresirane za plasman svojih roba ili ulaganje u Hrvatsku.

To je jako ozbiljan i velik projekt koji se planirao i pripremao dulje vrijeme.“ Pirić je još koncem 2016. ugostio delegaciju predstavnika 75 hrvatskih tvrtki predvođenu premijerom Andrejem Plenkovićem, koja je čarter-zrakoplovom otputovala na Ukrajinsko-hrvatski gospodarski forum u Kijevu. Otud sežu i dobri odnosi Plenkovića i Pirića, koji je prisustvovao i potpisivanju spomenutog sporazuma o suradnji između HEP-a i DTEK-a, koji je bio uvod u privilegiranu nabavu gotovo 40 posto godišnje kvote koju je HEP trebao uvesti tijekom 2020. godine. Repovi tog slučaja danas bude ozbiljnu sumnju da je HEP izišao iz zone prihvatljivog poslovanja zbog suradnje koju je politički, s najviše razine, podupro premijer Plenković.