Novim glavnim tajnikom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) imenovan je u ponedjeljak akademik Dario Vretenar, koji je na skupštini HAZU-a dobio 84 glasa od nazočnih 109 redovitih članova Akademije, priopćio je HAZU.

Skupština HAZU-a izabrala je i pet članova Predsjedništva, Jakšu Barbića iz Razreda za društvene znanosti, Slavka Matića iz Razreda za prirodne znanosti, Milenu Žic Fuchs iz Razreda za filološke znanosti, Borisa Senkera iz Razreda za književnost, te Lea Budina iz Razreda za tehničke znanosti.

Uz njih, Predsjedništvo HAZU-a čine i predsjednik Velimir Neidhardt, potpredsjednici Davor Miličić i Frano Parać, te tajnici devet Akademijinih razreda: tajnik Razreda za društvene znanosti Gordan Družić, tajnik Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti Goran Pichler, tajnik Razreda za prirodne znanosti Ferdo Bašić, tajnica Razreda za medicinske znanosti Vida Demarin, tajnik Razreda za filološke znanosti Darko Novaković, tajnik Razreda za književnost Pavao Pavličić, tajnik Razreda za likovne umjetnosti Mladen Obad Ščitaroci, tajnik Razreda za glazbenu umjetnost i muzikologiju Stanislav Tuksar, te tajnik Razreda za tehničke znanosti Ignac Lovrek.

Oni su izabrani na skupštini HAZU-a održanoj 15. studenog 2018. godine, a mandat im je počeo 1. siječnja. Glavni tajnik tada nije bio izabran jer niti akademik Vretenar niti njegov protukandidat akademik Andrej Dujella nisu dobili potrebnih 68 glasova. Akademik Vretenar dobio je 63 glasa, a akademik Dujella 57 glasova. Na ponovljenom glasanju održanom 5. prosinca, Vretenar je dobio 59 glasova, a Dujella 43 glasa.

U izjavi nakon izbora za glavnog tajnika, Vretenar se posebno osvrnuo na velike izazove koji stoje kako pred njim, tako i pred novom Upravom i Predsjedništvom HAZU-a. “Akademija se otvorila društvu i postala relevantna institucija hrvatske znanosti i umjetnosti i s tim treba nastaviti. Potrebno je okrenuti se mladima, a Akademija ima puno programa u koje se mogu uključiti mladi znanstvenici”, rekao je Vretenar.

Dario Vretenar rođen je 29. listopada 1958. u Puli. Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je fiziku 1982. godine, magistrirao 1985. te doktorirao 1988. radom iz teorijske nuklearne fizike. Poslijedoktorsko usavršavanje provodi na Sveučilištu u Bologni i Sveučilištu Yale (1989.-1991.) te kao stipendist Alexander von Humboldt zaklade na Tehničkom Sveučilištu u Münchenu (1991.-1993.). Od 1982. godine zaposlen je u Zavodu za teorijsku fiziku Fizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 1993. godine izabran je za docenta, a izvanredni profesor postaje 1997. Za redovitog profesora izabran je 2001., a za redovitog profesora u trajnom zvanju 2006.

Bio je gostujući profesor na Sveučilištu u Bologni, na Tehničkom Sveučilištu u Münchenu i Sveučilištu Tokio. Kao gostujući znanstvenik radio je na sveučilištima u Bologni, Chongqingu, Jyvaskyli, Munchenu, Pekingu, Solunu, Tokiju, te u nacionalnim laboratorijima GSl-Darmstadt (Njemačka), Legnaro (ltalija), IPN-Orsay (Francuska) i Oak Ridge (SAD). Za redovitog člana HAZU izabran je 2012., a za člana Europske akademije (Academia Europaea) 2016. Od 2013. predsjednik je Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost.

Područje znanstveno-istraživačkog rada akademika Vretenara je teorijska nuklearna fizika. Objavio je više od 250 znanstvenih radova u časopisima uvrštenim u Web of Science (WoS) bazu, citiranih vise od 8700 puta s h-indeksom 50. Održao je više od stotinu pozvanih predavanja na međunarodnim konferencijama i radionicama i organizirao je niz medunarodnih konferencija, znanstvenih radionica i poslijediplomskih škola u Hrvatskoj i inozemstvu, te uredio šest zbornika međunarodnih znanstvenih skupova.

Predaje kolegije Uvod u kvantnu fiziku i Kvantna fizika na preddiplomskom studiju fizike, te kolegij Teorija strukture atomske jezgre na doktorskom studiju Fizike Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Voditelj je smjera Nuklearna fizika na doktorskom studiju Fizike. Dobio je Nagradu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za područje prirodnih znanosti i matematike 2002., a 2003. Državnu nagradu za znanost iz područja prirodnih znanosti.