Bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić za sada nema namjeru osnovati vlastitu stranku niti se vratiti u HNS, iako se u posljednjih nekoliko tjedana intenzivirala komunikacija na liniji Ured bivšeg predsjednika – HNS. Novo vodstvo HNS-a na čelu s Ivanom Vrdoljakom smatra da bi Mesićev povratak u HNS bio odličan potez i za osnaživanje njihove stranke i za samog Mesića, kojeg nova vlast pokušava ušutkati oduzimanjem Ureda i svih stečenih prava.

Plasiranje tvrdnji da će se Mesić na sljedećim lokalnim izborima kandidirati za gradonačelnika grada Zagreba stoga u krugovima bliskim Uredu bivšeg predsjednika doživljavaju kao pokušaj njegove kompromitacije. “Mesića očito netko želi posvađati s HNS-om jer znaju da ga ta stranka vrbuje da se vrati. Međutim, on za sada neće djelovati stranački”, rekao je za Nacional izvor iz visokih političkih krugova blizak bivšem predsjedniku.

NAGAĐANJA O TOME ŠTO ĆE RADITI bivši predsjednik počela su nakon što je on, gostujući kod Zorana Šprajca u “RTL Direktu”, sam najavio svoj povratak u aktivnu politiku.

• ‘MESIĆA OČITO NETKO ŽELI POSVAĐATI s HNS-om pa zato plasiraju informacije da će se on na lokalnim izborima kandidirati za gradonačelnika Zagreba. Međutim, on za sada neće djelovati stranački’

“Ja sam se čuvao ovih šest godina od bavljenja aktualnom politikom, ali budući da me tjeraju u aktualnu politiku, to neće biti angažiranje za mjesto gradonačelnika Zagreba, nego pravo angažiranje. Ja ću u svakom slučaju sada ući u politiku. Bio sam gradonačelnik i predsjednik vlade i parlamenta, i dva puta predsjednik države, zadnji predsjednik Jugoslavije, imam puno iskustva. Budući da postoje snage koje me žele ponovno u politici – imat će me”, poručio je Mesić.

No povratak u aktivnu politiku u Mesićevu slučaju mogao bi značiti i to da će on od sada konkretnije i češće progovarati o aktualnim političkim temama te otvoreno kritizirati vlast, a stvaranje takve nove oporbene fronte po vladajuće bi moglo biti nezgodno, s obzirom na to da je Mesić osoba koja, osim što barata ogromnom količinom informacija i ima razgranate političke veze, uživa velik ugled u dobrom dijelu javnosti te ga slušaju i oni koji ga ne vole, odnosno oni koji su na suprotnim ideološkim stajalištima.

Iz Ureda bivšeg predsjednika za Nacional su izjavili da Mesić u u ovome trenutku ne želi iznositi pojedinosti o svom povratku u politički život.

“Postoje razni načini i modusi na koje on može osigurati svoju aktivniju ulogu u domaćem političkom spektru i sve je trenutno u fazi razmatranja i procjenjivanja. Činjenica je da zadnjih nekoliko dana dobiva podršku brojnih građana, što ga svakako dodatno motivira, ali i obvezuje, no jedno je sigurno: Mesić se ne namjerava pridružiti nekoj od političkih stranaka, niti trenutačno razmatra mogućnost formiranja nove stranke”, poručili su iz Mesićeva ureda i istaknuli da će on u svom javnom djelovanju polaziti od toga da je Hrvatskoj potrebna istinska demokracija, tolerancija i reafirmacija antifašizma, kao i to da se moraju aktivirati sve snage u društvu koje su voljne i sposobne oduprijeti se neoustaštvu i povijesnom revizionizmu te da je nužno ostvariti aktivniju i samostalnu ulogu Hrvatske na svjetskoj sceni, osobito u Ujedinjenim narodima.

“Svojim aktivnostima na unutarnjem političkom planu Mesić će fokus javnosti, i stručne i šire, usmjeravati prema detektiranju i rješavanju ključnih problema u državi. Mesić smatra da vlast treba uložiti više napora i truda da se osiguraju bolji uvjeti za rast i razvoj hrvatskog gospodarstva kao osnovnog preduvjeta za povećanje broja novih radnih mjesta te ostanak mladih ljudi u Hrvatskoj”, poručili su iz njegova Ureda.

UPRAVO JE MESIĆ BIO TAJ koji je održao govor na komemoraciji u Jasenovcu koju je prošle nedjelje, bojkotirajući službenu komemoraciju 22. travnja, organizirao Savez antifašističkih boraca i antifašista (SABA) RH u suradnji s Antifašističkom ligom Hrvatske. Mesić je direktno prozvao aktualnu vlast zbog održavanja odvojenih komemoracija u Jasenovcu. “Činjenica da se ove godine održavaju, uz onu službenu, još dvije komemoracije u Jasenovcu, posljedica je politike, baš kao što je i sam Jasenovac bio odraz, izraz i instrument politike – ne hrvatske, nego ustaške politike”, rekao je Mesić upozorivši da se danas vodi politika sakrivanja, negiranja i relativiziranja tih zločina, uz neskriveno obnavljanje idejne osnove ustaške zločinačke države. Mesić je upozorio da među onima koji se predstavljaju kao demokrati i antitotalitaristi ima ljudi koje se ne može ni doživjeti ni opisati drugačije nego kao ustaše. I u svom govoru Mesić nije propustio nagovijestiti da se namjerava aktivnije uključiti na političku scenu.

“Ako je borba za očuvanje uspomene na desetke tisuća ubijenih samo ovdje, u Jasenovcu, politika, onda priznajem, bavimo se politikom. Ako je borba za demokratsku Hrvatsku, svjesnu svoje prošlosti, suočenu s istinom o toj prošlosti, ali zagledanu u budućnost, politika – i opet priznajem: da, bavimo se politikom. Ako je borba protiv sve prisutnijih pojava renesanse fašizma i ustaštva i protiv tolerancije što je aktualna vlast prema tome iskazuje – politika, onda moram bez oklijevanja i otvoreno reći: da, mi se bavimo politikom”, poručio je Mesić.

KAKO ĆE NA KRAJU ZAVRŠITI PRIČA oko ukidanja Ureda bivšeg predsjednika, još je sasvim neizvjesno. Formalno je proceduru ukidanja Ureda pokrenuo Most, ali inicijator ideje o ukidanju Mesićeva ureda bio je predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko koji je to uvrstio u svoja predizborna obećanja. U političkim krugovima taj Karamarkov potez ocjenjivao se kao pokušaj “pranja vlastite prošlosti”, budući da je upravo Mesić lansirao Karamarka u visoku politiku. Kad je, međutim, Karamarko preuzeo HDZ sa svojom politikom “retuđmanizacije”, kao najveći teret stavljala mu se činjenica da je bio “Manolićev i Mesićev čovjek”. Karamarko je, naime, 1991. bio šef Manolićeva premijerskog kabineta, a potom i šef Mesićeva kabineta dok je on obnašao dužnost predsjednika Sabora. Nakon smrti prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, Karamarko je vodio kampanju Mesiću. Mesić je u intervjuu za Nacional i sam potvrdio da je Karamarko o Tuđmanu i njegovoj politici imao iste stavove kao i on te da se smijao vicevima o Tuđmanu.

Budući da je bio uvjeren da je ukidanje njegova ureda gotova stvar, Mesić je i sam bio iznenađen kad na Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav prošlog tjedna taj prijedlog nije prošao, već je vraćen Vladi na doradu.

Primjedbe na prijedlog imali su i predsjednik Odbora, Mostov Robert Podolnjak, ali i HDZ-ov Davorin Mlakar, iako iza tog prijedloga formalno stoji upravo Most, dok je ukidanje Ureda bilo jedno od predizbornih Karamarkovih obećanja. Vladi je upućen zahtjev da popravi obrazloženje odluke u kojem su kao glavni razlog ukidanja navedene financijske uštede za proračun te da navede ustavno-pravne razloge. Naime, ako bi bivši predsjednik tužio državu zbog odluke o ukidanju Ureda, a on je u neformalnim krugovima najavio da će upravo to učiniti, ta bi odluka mogla na Ustavnom sudu pasti upravo zbog neadekvatnih ustavno-pravnih razloga. I Mlakar je upozorio da bi tako predložen zakon pao na sudu.

NEDUGO PRIJE SAZIVANJA SJEDNICE Mesić je svim saborskim zastupnicima bio uputio pismo u kojem je naveo što sve njegov ured radi, a sazvao je i press konferenciju u svom uredu. Govoreći o sjednici Vlade na kojoj je prihvaćen prijedlog izmjene zakona koji njemu onemogućava korištenje Ureda, neizravno je kritizirao Karamarka.

“Bila je to zaista tužna predstava. Čak i u socijalizmu na sjednicama izvršnog vijeća znalo se raspravljati. A jučer – ništa. Točka dnevnog reda, resorni ministar nešto pročita, premijer otvori raspravu, u istome je dahu zatvori, pita tko je “za”, svi dignu ruke i ide se dalje. Dakle, oni koji fantaziraju o boljševizmu koji je na djelu u Hrvatskoj, demonstriraju taj boljševizam u njegovu najogoljenijem obliku, a to je jednoumlje”, rekao je Mesić na presici aludirajući upravo na Karamarka koji konstantno u svojim govorima spominje opasnost od boljševizma. Mesić je objasnio i da je Ured osnovan upravo kako bi omogućio bivšim šefovima države da nastave neformalnu aktivnost, koristeći svoje brojne i razgranate kontakte širom svijeta, ponajviše u svrhu gospodarske diplomacije.

• ‘MESIĆ ĆE SVOJIM AKTIVNOSTIMA na unutarnjem političkom planu fokus javnosti usmjeravati prema detektiranju i rješavanju ključnih problema u državi. Smatra kako vlast treba uložiti više napora’

“Koliki je u postocima kod nekog sklopljenog posla moj udio, a koliko same tvrtke, to je apsolutno nemoguće utvrditi”, rekao je Mesić.

No Božo Petrov izjavio je da “ne vidi svrhu postojanja Ureda” kao i da “ne vidi koji je to doprinos Hrvatskoj”, što bi se moglo smatrati politički amaterskom izjavom. Tek nakon takvih izjava i pokušaja ukidanja njegova ureda, u javnost su dospjeli detalji o tome kako Mesić, primjerice, posreduje kod sirijskog predsjednika Bašara al-Asada da se Hrvatskoj vrati vrijedna koncesija nad naftnim poljima. Informaciju o tome prvi je objavio Večernji list. O tome koliki utjecaj bivši hrvatski predsjednik ima u Siriji, svjedoči informacija da su gotovo svi članovi sirijske vlade bili protiv povratka Ine na naftna polja u Siriji zbog naoružanja koje je iz Hrvatske došlo u ruke sirijskih pobunjenika, no zahvaljujući Mesićevu lobiranju, Inine bušotine u Siriji mogle bi ostati u vlasništvu Ine. Mesić je gostujući u “RTL Direktu” i sam otkrio da uskoro putuje u Siriju gdje je pozvan “s jedne prijateljske strane”. “Idem se informirati o tome što se sve događa u Siriji. Ako bude moguće, ja ću razgovarati i o tome kakve su mogućnosti da se vrate Inine bušotine. Hrvatska javnost zna da je Ina kupila od američke strane bušotinu za 50 milijuna dolara, a prije toga su Amerikanci uložili 150 milijuna dolara. To je bila izdašna bušotina. Došlo se do 12 bušotina i prije rata u Siriji, kad se sve plati – koncesija, porezi, plaće – ostaje 60 milijuna dolara mjesečno i tako 25 godina, koliko traje koncesija. Zašto smo mi to dali Molu, a on se odrekao te koncesije, ja ne znam. Tamo ću razgovarati u svoje ime, ne nosim ičije poruke niti imam pravo na to. Ali ću se informirati o tome koja je mogućnost da se koncesija vrati Hrvatskoj”, izjavio je Mesić gostujući u “RTL Direktu”, gdje je ujedno dao podršku Mostovu zastupniku Miri Bulju koji je postavio pitanje o “poslovnim vezama nekih političara i mađarskog Mola”. To se, naravno, odnosi na priču o odnosu Joze Petrovića i Karamarka, o čemu je upravo Nacional prvi pisao.

ONO ŠTO JE U MESIĆEVU SLUČAJU VAŽNO jest da on hrvatskoj politici otvara vrata i ondje gdje su službeno ta vrata zatvorena ili gdje trenutne vanjskopolitičke okolnosti ne dozvoljavaju otvorene diplomatske aktivnosti. Tako je, recimo, Mesić poseban gost ruskog Ministarstva obrane na velikom sigurnosnom forumu koji se ovog tjedna održava u Moskvi. Ondje je Mesić pozvan da održi govor na temu bliskoistočne krize na istom panelu gdje će govoriti i ruski ministar obrane, general Sergej Šojgu, a Mesić će na Moskovskom sveučilištu za međunarodne odnose održati i predavanje na temu borbe protiv terorizma. Bez obzira na članstvo u NATO-u i EU, za Hrvatsku je važno održavanje veza sa svim relevantnim političkim silama. Mesić je upravo jedan od zagovornika potrebe otvorenosti Hrvatske prema cijelome svijetu, a ne usmjerenosti samo prema Washingtonu i Bruxellesu.

Svoje aktivnosti Mesić bi, naravno, mogao obavljati i bez ureda, no žalosno je da strana diplomacija svjedoči tome da službene hrvatski vlasti ne znaju cijeniti svoje državnike i institut bivšeg predsjednika koji postoji u zapadnim zemljama i čija je uloga prije svega promocija vlastite države.

Investitori u najviše pariške nebodere žele graditi ‘malu Veneciju’ kod Šibenika

Gostujući u “RTL-u Danas” Stjepan Mesić naglasio je da su njegovom intervencijom izgrađeni brodovi koji su naplaćeni stotinjak milijuna eura, a da se ugovaraju i novi poslovi za hrvatska brodogradilišta. Samo jedan od novih ugovora koji se tiče jednog vojnog projekta, težak je 100 milijuna eura. Osim, toga, Mesić je bio uključen i u pregovore o dolasku francuskih investitora koji planiraju na poluotoku Zablaće pored Šibenika izgraditi projekt koji nosi neslužbeni naziv “mala Venecija”. Riječ je projektu “Sveti Nikola” prema kojem bi se na danas zapuštenom prostoru pored Šibenika zapravo izgradio jedan posve novi mali grad s kompletnom infrastrukturom, u kojemu se ujedinjuje prostor za stalno stanovanje, zabavu, trgovine, urede i razne aktivnosti koje bi se odvijale tijekom cijele godine. “Sad se rade pregovori za najveću investiciju u Šibeniku – to je investicija od milijardu i 800 milijuna. Tu sam direktno angažiran i pokušao sam od Karamarka dobiti pomoć da se uđe u poslove, odnosno da se izmijeni dio prostornog plana. To je tisuću hektara koji ničemu ne služe”, izjavio je Mesić koji očekuje podršku Vlade u započetim projektima.

Investitor u projekt su Altra Resort Grupa i Innovation Energie Development iz Francuske koji su projekt razvili u suradnji s hrvatskim Brodarskim institutom. Projekt sadržava rezidencijalne objekte za odmor ili stalno boravište i to 1550 vila i 3100 apartmana te pet hotela s mnoštvom restorana. Uz to, ondje bi se sagradila dva golf terena, marina za jahte, ali i škola za ekologiju. Investitori tvrde da bi tijekom izgradnje projekta čija je gradnja previđena u više faza, tijekom ukupno 10 godina bilo otvoreno oko pet tisuća radnih mjesta, najviše u hrvatskim građevinskim tvrtkama, a da bi nakon završetka projekt osiguravao ukupno 10 tisuća radnih mjesta. Izračunali su da bi od 2015. do 2024. samo od poreza i socijalnih davanja u državni proračun bilo uplaćeno 1,11 milijardi eura, dok bi Šibenik imao prihod od oko 73 milijuna eura od poreza, ali bi dobio i infrastrukturu vrijednu 257 milijuna eura. Sličan projekt je ovaj investitor već razvio u Dominikanskoj Republici.

Iza projekta stoji francuski arhitektonski biro Inter Faces, autori projekta “Hermitage Plaza“, odnosno dvaju nebodera na rijeci Seni u Parizu. S visinom od čak 320 metara, to bi bili najveći višenamjenski neboderi izgrađeni u zapadnoj Europi, a investitori su namjerno željeli da visina nebodera ne prelazi visinu Eiffelova tornja.