Potpredsjednik HNS-a i bivši ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak pozvao je u utorak HDZ i Most da ne rade fiktivne javne natječaje za izbor čelnih ljudi javnih poduzeća ocijenivši to “jeftinim bezobraznim populizmom koji šteti Hrvatskoj”.

“Nemojte raditi fiktivne javne natječaje. To je jeftini bezobrazni populizam koji šteti Hrvatskoj. Poruka HDZ-u i Mostu je da se odluče raditi posao. Gdje su reforme i investicije?Nastavite raditi, a ne da tri mjeseca gubite na nepovjerenje i kadroviranje”, kazao je Vrdoljak na konferenciji za novinare u središnjici HNS-a na kojoj je predstavio stanje koje je u Ministarstvo gospodarstva zatečeno 2011. te što je napravljeno do kraja mandata bivše vlade i što je ostavljeno novoj vladi.

Potpuno normalnim smatra da ministar bira svoje prve suradnike koji su zaduženi provesti planirane projekte. Uz to, drži i da ne treba gubiti vrijeme za izbor čelnika javnih poduzeća na fiktivnim javnim natječajima već oni trebaju biti pravedni ili ih ne treba raditi. Naglasio je kako je za HNS potpuno irelevantno kako će HDZ i Most birati čelnike javnih poduzeća jer je najbitniji krajnji rezultat. Upitao se kako bi izgledao javni natječaj za HEP gdje je plaća dvije tisuće eura, a prihodi tvrtke dvije milijarde eura.

“Tko će preuzeti poslovnu odgovornost  i za dvije tisuće eura upravljati tvrtkom koja ima prihode dvije milijarde eura pri čemu njegova neposobnost ili neznanje može uništiti HEP, kao što su uništili Inu. To je licemjero i populistički”, kazao je. Smatra kako je Most lider populističkog pristupa i on se treba odlučiti – ili ozbiljno platiti ljude pa raspisivati javne natječaje ili ih imenovati.

Podsjetio je kako je bivša vlast odlučila direktno imenovati čelne ljude javnih poduzeća, a svi izabrani su bili nestranački i iz sustava te su u svojim poduzećima svi pozitivno poslovali. Vrdoljak je upozorio i da bi nova vlada mogla izgubiti prvu godinu dana na biranje čelnika javnih poduzeća, njihovih zamjenika i pomoćnika te na zavrzlame između HDZ-a i Mosta.

Bivši ministar gospodarstva i sadašnji saborski zastupnik na konferenciji za novinare iznio je negativne rezultate koje je bivša vlada naslijedila u padu industrijske proizvodnje, manjom pokrivenošću uvoza izvozom, padom konkurentnosti, BDP-a, većom stopom registrirane nezaposlenosti i slično, a sada ostavlja pozitivne pokazatelje.

Kazao je kako je u četiri godine bivše vlade ukupan broj zaposlenih u ministarstvima i Vladi smanjen za oko dvije tisuće ljudi, prvi put u zemlji je pojeftinila struja i smanjena je cijena plina, restruktuirane su tvrtke u državniom vlasništvu te brodograđevna industrija. “Zatekli smo minuse u BDP-u, industriji, izvozu a ostavljamo bolju i uređeniju zemlju”, rekao je