Dvojica najviših zapovjednika poljske vojske podnijela su ostavku u utorak, rekli su glasnogovornici, nekoliko dana prije izbora za koje je vladajuća stranka Pravo i pravda (PiS) nacionalnu sigurnost učinila ključnim pitanjem u pokušaju da osvoji dosad neviđeni treći mandat.

Do ostavki je došlo usred povećanih napetosti između vojnog vrha i nacionalističke vlade koje traju otkako je ministar obrane Mariusz Blaszczak u svibnju rekao da ga je vojska propustila obavijestiti o projektilu koji je letio prema zemlji.

Poljski mediji su objavili da je vojni predmet pronađen u šumi na sjeveru Poljske u travnju bio ruska raketa KH-55 te da su poljske oružane snage vidjele kako ona ulazi u poljski zračni prostor u prosincu, no potom su je izgubile.

Operativni zapovjednik oružanih snaga general pukovnik Tomasz Piotrowski i načelnik stožera general Rajmun Andrzejczak podnijeli su ostavke u utorak, potvrdili su glasnogovornici njihovih službi za Reuters.

Nisu pruženi razlozi njihovog odstupanja.

Predsjednik Andrzej Duda je kao novog načelnika stožera imenovao generala pukovnika Wieslawa Kukulu, a kao operativnog zapovjednika oružanih snaga generala majora Macieja Klisza.

Prvi je o ostavkama izvijestio poljski dnevni list Rzeczpospolita. Ministarstvo obrane je odbilo komentirati.

“(To je) potpuna sramota za ministra Blaszczaka, koji je odavno prevršio mjeru stranačkim korištenjem poljske vojske”, rekao je Tomasz Siemoniak, bivši ministar obrane iz oporbene Građanske platforme, na društvenoj mreži X, ranije poznatoj kao Twitter.

“Ovo je PiS-ova katastrofa u obrambenom sektoru u vrijeme velikih prijetnji za Poljsku”, kazao je.

Čelnik Građanske platforme Donald Tusk, liberal i bivši premijer, kazao je da je primio informaciju da je drugih 10 viših časnika podnijelo ostavke u utorak.

Glasnogovornik vojnog zapovjedništva je potvrdio da je 10 drugih časnika odstupilo, no da “nisu bili visoko rangirani” te da njihov odlazak nije neuobičajen.

“Ljudi odlaze u mirovinu i samo predaju obavijest”, rekao je glasnogovornik.

Poljska je, uznemirena ruskom invazijom na susjednu Ukrajinu, povećala izdvajanja za vojsku na otprilike četiri posto bruto domaćeg proizvoda ove godine, a premjestila je i vojnike na granicu s Bjelorusijom, bliskom saveznicom Moskve.

Stručnjaci tvrde da su brzina povećanja izdvajanja za vojsku i debata o tome u zemlji dijelom potaknuti kampanjom za neizvjesne izbore 15. listopada.