Nakon Portugala, od 1. srpnja predsjedanje Europskim vijećem preuzima Slovenija. Događa se to u trenutku kada se unutar EU-a uvode tzv. covid- putovnice, a države članice predaju Europskoj komisiji nacionalne planove oporavka i otpornosti bez kojih nitko ne može povlačiti novac iz novog Europskog fonda za oporavak od posljedica koronakrize. Iako je proširenje na zemlje Zapadnog Balkana bilo i među hrvatskim prioritetima, do pomaka na tom planu nije došlo, a u međuvremenu je Bugarska zbog problema s jezikom i poviješću blokirala otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom.

Ni sama Slovenija, kao predsjedavajuća, nije u idiličnoj situaciji, s obzirom na to da je krajem svibnja desničarski premijer Janez Janša jedva „preživio“ izglasavanje nepovjerenja u slovenskom parlamentu, na prijedlog četiriju opozicijskih stranaka koje optužuju Janšu za autoritarnu vladavinu, politički pritisak na medije, kao i iskorištavanje pandemije koronavirusa za podrivanje neovisnosti pravosuđa. Dan prije toga u Ljubljani su održane masovne demonstracije u kojima su sudjelovale nevladine udruge, sindikati i opozicijske stranke i tražili ostavku Janšine vlade. Inače, Hrvatska i Slovenija sve donedavno su proslavljale svoje Dane državnosti istoga dana – 25. lipnja, s obzirom na to da su na taj datum parlamenti obiju zemalja 1991. donijeli povijesnu odluku o razdruživanju od ostalih republika Jugoslavije.

Premijer Plenković sudjelovao je prošloga tjedna na proslavi u Ljubljani, kao što je i slovenski premijer Janez Janša bio gost na proslavi hrvatskog Dana državnosti 30. svibnja u zagrebačkom HNK-u.

U povodu slovenskog predsjedanja Vijećem EU-a tjednik Nacional razgovarao je sa slovenskim veleposlanikom u RH Vojislavom Šucom, iza kojeg su gotovo četiri desetljeća diplomatske karijere. Nakon diplome na Fakultetu za sociologiju, političke znanosti i novinarstvo u Ljubljani, Vojislav Šuc služio je kao stručnjak za ljudska prava i razoružanje u Misiji bivše SFRJ pri Uredu UN-a u Ženevi. Ministarstvu vanjskih poslova Slovenije pridružio se 1992. i otada je unutar tog ministarstva i slovenske vlade obnašao brojne visoke dužnosti. Bio je generalni konzul Republike Slovenije u New Yorku, veleposlanik u Švedskoj, Finskoj, Latviji i Estoniji, stalni predstavnik Slovenije u Uredu UN-a u Ženevi, a u Hrvatsku je stigao s pozicije predsjednika Vijeća UN-a za ljudska prava, u rujnu 2019.

NACIONAL: Slovenija 1. srpnja od Portugala preuzima predsjedanje Europskim vijećem. Pod kojim sloganom i koji su vam prioriteti?

Slogan slovenskog predsjedanja je dosta interesantan, a glasi: „Zajedno, otporno, Europa!“  Smatram da je ovo „zajedno“ izuzetno značajno u krizi zbog pandemije covida-19. Naime, upravo se kroz pandemiju to zajedništvo pokazalo izuzetno korisnim i zato iz nje izlazimo zajedno. Jer da je svaka država članica individualno pokušala rješavati tu krizu, vjerujem da bi to bilo puno teže i puno manje uspješno. Točno je da je na početku bilo nekih problema oko nabave cjepiva, ali smo se nakon toga zajedno suočili sa svim izazovima. Sljedeći prioritet Slovenije je otpornost, i to upravo zato što smo se zbog ove pandemije trgnuli iz sna, odnosno osvijestili da EU nema dovoljno strateške autonomije. To znači da nemamo mehanizme ni sredstva da se odupremo nekoj takvoj ugrozi koja dolazi izvana. Nemamo ni dovoljno vlastite proizvodnje lijekova ili medicinske opreme, kao što nemamo razvijenu ni otpornost na moguće kibernetičke udare. Nemamo mogućnost proizvesti, na primjer, milijune čipova ako nekim slučajem zbog nekog takvog kibernetičkog napada pregore. Dakle, mislimo na otpornost na dvama planovima – u zdravstvu i kibernetičkoj sigurnosti. Jedan od prioriteta je i zelena tranzicija koja mora pratiti izlazak iz krize. Ti procesi bi sada trebali početi, a kao što znate, EU se obvezao postići klimatsku neutralnost do 2050. To je vrlo ambiciozan cilj do kojeg neće biti lako doći. Države će morati ući hrabro u tu transformaciju svojih gospodarstava, što znači da će se neke industrije morati zatvarati. Zato će neminovno doći do gašenja određene vrste radnih mjesta. To je vrlo teška tema o kojoj će početi rasprave upravo tijekom slovenskog predsjedanja. Prioritet će biti i jačanje uloge pravne države, odnosno vladavine prava, kao temelja EU-a, a na vanjskopolitičkom planu, jačanje transatlantskih odnosa i, naravno, Zapadni Balkan.

NACIONAL: Na nedavnom sastanku na Brdu kod Kranja slovenski i hrvatski predsjednik dali su snažnu potporu deblokadi otvaranja pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Pretpostavljam da će i to biti visoko na agendi predsjedanja? Kako mislite utjecati na Bugarsku? 

Gledano malo šire, kroz povijest EU-a, bilateralna pitanja koja su se otvarala između država članica uvijek bi se na kraju rješavala dogovorom i kompromisom. Nekada je traženje tog konsenzusa trajalo duže, nekad kraće, ali na kraju bi se uvijek našao. No EU, prije svega, štiti svoje članice i razumije osjetljivost država članica u vezi s određenim problemima ili temama, bile one ekonomske ili povijesne. Dogovorom treba pronaći neki izlaz iz te situacije, koji će zadovoljiti i Bugarsku i Sjevernu Makedoniju.

NACIONAL: Europska perspektiva Zapadnog Balkana bila je i u fokusu hrvatskog predsjedanja pa se uglavnom ništa spektakularno nije dogodilo. Naime, osim tih dviju zemalja, ulazak Srbije, a osobito BiH, čini se godinama daleko. Zamor proširenjem očito traje predugo.

Državama Zapadnog Balkana još smo u Solunu 2003. čvrsto obećali da će postati članice EU-a – kada ispune sve uvjete, dakako. Od tada je prošlo 18 godina i to se još uvijek nije dogodilo. Mislim da je došao trenutak da se pronađe neko konsenzualno rješenje kako bi se s tim procesom nastavilo i omogućio početak pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Slovenija će tijekom predsjedanja svakako pokušati pomoći u iznalaženju rješenja. Portugal je napravio prve korake i mi ćemo nastaviti tim pravcem. No treba svakako imati na umu da se geopolitička karta svijeta preslaguje i da EU nema više vremena čekati godinama. Proširenje mora postati njegov strateški cilj – jer ako neće EU, ima tko hoće. Neke druge velike sile već su zauzele pozicije na tom prostoru.

NACIONAL: Slovensko predsjedništvo sprema Summit EU – Zapadni Balkan u listopadu. Mislite li da bi na tom Summitu moglo doći do nekog zaokreta? 

Summit će se održati 6. listopada i to će biti jedan od važnijih momenata predsjedanja. A prije Summita EU-a treba unutar sebe odraditi tu raspravu o proširenju i konačno ustanoviti što točno hoće. Ima nekih država članica koje smatraju da je prvo potrebno da se EU posloži iznutra i konsolidira, a tek nakon toga može se razmišljati o proširenju. No to je neodrživo. Unutarnja dinamika EU-a je proces koji je stalan, koji traje. Ako ćemo čekati da taj proces završi, do proširenja neće nikada doći. Ta dva procesa trebaju se odvijati paralelno. Zato će se Slovenija truditi – ne samo tijekom predsjedanja već i ubuduće – da širenje na Zapadni Balkan stavi na stratešku agendu EU-a. A što se tiče ispunjavanja uvjeta, vjerujem da EU ima mehanizme i alate da tim zemljama pomogne.

‘Vjerujem da će i Hrvatska i Slovenija uskoro postati zelene, što će omogućiti nesmetani prelazak granice s jedne i s druge strane’, rekao je Vojislav Šuc novinarki Nacionala Zrinki Vrabec-Mojzeš. PHOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Prvog srpnja na snagu stupa i europska covid-putovnica, to jest implementacija tzv. digitalnog certifikata vezanog uz jedinstvene mjere za prijelaz granica unutar EU-a. Jeste li spremni, koliko će to produljiti čekanja na granicama i zakomplicirati putovanja? 

Slovenija će biti spremna, radimo sve i na tehničkoj razini da se ta covid-putovnica uvede. Možda će u početku biti nekih manjih problema, ali cilj je te inicijative građanima EU-a olakšati putovanje. Vjerujem da će to na kraju putovanje učiniti jednostavnijim i čekanja kraćima, a ne obrnuto.

NACIONAL: Kad smo već kod putovanja, slovenska vlada veliki dio Hrvatske stavila je na tzv. narančastu listu, zbog čega slovenski turisti moraju na povratku imati novi PCR test. U Hrvatskoj se često takve odluke tumače kao pokušaj smanjenja dolaska turista iz Slovenije. Kako to komentirate i zašto je takva odluka donesena?

Sve epidemiološke odluke u Sloveniji donesene su na temelju stručnih preporuka zdravstvenih institucija. To nema nikakve veze s politikom, uostalom, mjere koje smo mi uveli donosi Europski centar za prevenciju bolesti (ECDC) i mi prema njihovim kriterijima uvodimo rangiranje zemalja na narančaste, zelene ili crvene zone. Dakle, tu sigurno nema skrivenih namjera. A kada se situacija poboljša, uvjeren sam da će se i boje promijeniti. S obzirom na epidemiološku situaciju u obje zemlje, vjerujem da će i Hrvatska i Slovenija uskoro postati zelene, što će omogućiti nesmetani prelazak granice s jedne i druge strane.

ACIONAL: Kada govorimo o epidemiji covida-19, Slovenija je doista imala rigorozne mjere zbog kojih su se građani bunili. Slovenci su poznati po discipliniranosti, a ipak ste imali dosta loše brojke. Zašto?

Teško je to objasniti, zato se sada rade analize i uspoređuju se situacije u različitim zemljama EU-a. Dogodilo se da neke države za koje se pretpostavlja da imaju disciplinirane građane, imaju veliki broj zaraženih i umrlih, a one koje su opuštenije i koje nisu uvodile neke posebne mjere, manji broj. Vjerojatno dosta toga ovisi o kulturi nekog naroda, odnosno društvenom životu, privatnim  kontaktima i druženjima. Trenutačno je u Sloveniji, kao i u Hrvatskoj, pao interes za cijepljenje, a Vlada svojom kampanjom nastoji utjecati na društvenu i osobnu odgovornost svakog pojedinca. Mislim da je to bolje od nekih prisila ili nuđenja nagrada, kao što to rade, na primjer, Amerikanci. Sve je to pitanje strateške komunikacije – treba pronaći taj „klik“ koji će utjecati na zdrav razum i savjest građana.

NACIONAL: Hrvatska ambicija je ulazak u Schengen i OECD, a prethodnih godina sa slovenske strane mogla su se čuti upozorenja da će blokirati taj ulazak ako konačno ne riješimo pitanje razgraničenja. Hoće li, dakle, Slovenija blokirati taj proces?

Prvo, moram reći da ne znam odakle su takva upozorenja o blokiranju dolazila. Možda su o tome pisali mediji, ali službeno nikada nitko tako nešto nije rekao. Slovenija je uvijek tvrdila da će podržati članstvo Hrvatske i u Schengenu i u OECD-u, kada ispuni uvjete. I to ne samo Hrvatsku, već i sve ostale zemlje. Slovenija pri tome i dalje stoji. Međutim, nije samo Slovenija ta koja odlučuje, takvu odluku donosi konsenzusom 27 država članica u Europskom vijeću. Što se tiče OECD-a, Hrvatska već sudjeluje na brojnim odborima i Slovenija je potpuno s tim suglasna.

NACIONAL: Slovenija, Italija i Hrvatska članice su trilaterale o upravljanju Jadranom. Surađujemo li dovoljno na tom planu? 

Ta trilaterala je jedna izuzetno pozitivna inicijativa koja je došla u pravo vrijeme i povezala tri države na Jadranskom moru zajedničkim projektima, do čega je došlo političkom voljom svih triju strana. Imali smo i nekoliko sastanaka na ministarskoj razini, a u međuvremenu rade eksperti. Oni surađuju na različitim planovima – naime, trilaterala se ne bavi samo ekološkom zaštitom Jadrana, već i plovidbom, trgovinom, lukama, prometom, infrastrukturom i slično. Zbog toga ona ima daleko širi značaj. Slične inicijative postoje i drugdje u Europi i one omogućuju državama da unaprijede suradnju na različitim područjima. Smatram da je to veliki uspjeh svih triju diplomacija.

NACIONAL: Nazire li se neki kompromis oko pitanja razgraničenja između Hrvatske i Slovenije, nakon tolikih godina? 

Taj proces imao je neku svoju dinamiku. Koja umjesto da je vodila rješenju, vodila je u suprotnom pravcu. No čini mi se da se ta dinamika promijenila, i to pozitivno. Zato sam uvjeren da će kad-tad sazreti trenutak da se postigne dogovor. No dok do tog dogovora ne dođe, Slovenija i Hrvatska trebaju surađivati kao dvije susjedne zemlje na svim ostalim planovima.