voditelj Službe kibernetičke sigurnosti Ravnateljstva policije Renato Grgurić komentirao je sve veće slučajeve govora mržnje na društvenim mrežama i drugim internetskim platformama.

Na pitanje da je u slučaju napada na zgradu Vladu na računalu napadača Danijela Bezuka pronađeno što je on ‘googlao”, gdje su išli premijer i predsjednik, gdje se kreću, gdje su im uredi, i kako pronalaze te podatke čak i ako su brisani s računala, odgovorio je da neće ulaziti u okolnosti konkretnog slučaja.

“Mogu potvrditi da hrvatska policije ima alate za obavljanje digitalne forenzike koji omogućuju fiksiranje i analizu svih vrsta digitalnih dokaza na mobitelima i računalima, a između ostalog i povrat obrisanih podataka”, rekao je i dodao da su samo u proteklih godinu dana uložili više od 6 milijuna kuna za jačanje kapaciteta digitalne forenzike. Tvrdi da hrvatska policija može napraviti sve što mogu i druge države.

Nakon događaja na Markovom trgu bio je čitav niz komentara koji su išli za time da podržavaju taj napad. Na pitanje je li policija provjerila sve ljude koji su pisali takve komentare, ponovio je da neće ulaziti u tu konkretnu istragu koja je još uvijek u tijeku.

Hrvatska u koraku s  vremenom poput drugih zemalja EU

“Hrvatska policija ima i alate da bez poteškoća fiksiraju sadržaj koji je takav da bi ukazivao na kaznena djela poput prijetnje ili poticanje na nasilje i mržnju. I sada nakon svega što se dogodilo policija aktivno analizira sadržaj i u svim situacijama u kojima postoji sumnja da bi sadržaj se mogao okarakterizirati kao govor mržnje ili neko drugo kazneno djelo, postupa i provodi kriminalistička istraživanja pa i sada dok razgovaramo”, kazao je Grgurić za RTL Danas.

Što policiji olakšava posao u traženju takvog sadržaja na internetu?

“Jedna je sama regulacija društvenih mreža. I u Hrvatskoj temeljem Zakona o elektroničkim medijima i u drugim zemljama gdje sjedišta imaju najjače društvene mreže poput Facebooka, Twittera i YouTubea, omogućuju da policije surađuju s društvenim mrežama, od njih traži podatke i analiza ih i potom utvrđuje tko stoji iza profila pa čak i u situacijama kada su profili lažni i kada se ne može u realnom vremenu utvrditi o kojoj se osobi radi”, kazao je.

Prijetnji je bilo i ranije

I predsjednik Milanović i premijer su prijavili prijetnje. Na pitanje ima li sada više prijetnji nego ranije, Grgurić je odgovorio da je prijetnji uvijek bilo. “Možda se sada više seciraju i od medija, ali i od nas iz policije”, rekao je.

Najbitnija je brza reakcija 

“Možda je najbitnije da kada se na internetu pojavi govor mržnje, bitno je u suradnji s pružateljima internetskih usluga, pokušati taj sadržaj u što kraćem vremenu maknuti ili barem učiniti nejavnim na društvenim mrežama. Jer kada netko objavi komentar koji predstavlja govor mržnje, vi ćete vjerojatno za sat ili dva imati na desetine i stotine komentara koji predstavljaju govor mržnje. Tu se radi o spirali nasilja koju je potrebno što prije zaustaviti jer se ono s društvenim mreža lako može preliti na ulice”, kazao je.

SOA je u izvještaju za ovu godinu rekla da smo se obranili od nekoliko kibernetičkih napada na institucije. Na pitanje koliko smo kao država sigurni u tom smislu, odgovorio je je kibernetički kriminal vrlo izazovan.

“Ono što se događa danas, za dvije godine će već biti passe i pričat će se o novim oblicima. Stoga se ulažu dodatni napori i u edukaciju policajaca i alate, ne bi li se s tim mogli nositi”, zaključio je.