Nedavni sastanak predstavnika 92 države i osam međunarodnih organizacija u Švicarskoj pomak je koji pokazuje da rješenje agresije Rusije na Ukrajinu nije moguće bez prisustvovanja jedne strane u sukobu kao i njenog najvećeg pomagača Kine.

Bilo je to više razmjena mišljenja i izražavanje potpore Ukrajini, ali dalkeo od mogućnosti donošenja konkretnih zaključaka. Jednostavno, nedostajali su glavni protagonist. Vladimir Putin u svom govoru pred sastanak o Ukrajini iznio je  uvjete za prekid vatre koji naliče nacrtu ugovora o predaji. Podrazumijeva odustajanje od pristupa NATO-u I u cijelosti preda četiri regije na koje Rusija polaže pravo.

S jedne strane Biden je donio odluku koja se smatra presedanom i osigurao Ukrajini vojnu pomoć u narednih 10 godina, bez obzira hoće li
osvojiti još jedan mandata. S druge strane jačanje desnih političkih opcija u EU dovelo je do simboličkog bojkota kako desnice tako i ljevice u njemačkom Bundestagu. Europa je već umorna od rata u Ukrajini koji ozbiljno opterećuje njezino gospodarstvo i povećava otpor prema izbjeglicama iz Ukrajine za koje se pripremaju promjene u sustavu pomoći.

Problemi tu ne prestaju, jer Ukrajina je počela primjenjivati rigorozne načine regrutacije za prikupljanje ljudstva koje je potrebno vojsci, što mijenja i predodžbu samih Ukrajinaca o naravi rata i vlasti koja ga vodi.

Vlatko Cvrtila, rektor Sveučilišta Vern u Zagrebu i bivši savjetnik za obranu predsjednika Republike, Stipe Mesića bio je Gost dana Radio Nacionala.

O međunarodnoj konferenciji o Ukrajini u Švicarskoj: “Ona nije bila osobito uspješna. To je bila konferencija koja je slala poruke mira, a ne mirovna konferencija  u smislu da su se sastale sukobljene strane i počele dogovarati uvjete o prekidu neprijateljstava. Skupilo se 92 države, što nije većina, ako gledamo broj suverenih država u svijetu. Možemo reći da su u pripremi konferencije dominirale države koje su i   sada na strani Ukrajine i daju joj podršku. S druge strane Rusija, Kina i države BRICS-a uglavnom, kroz pritisak su postigle da neke države koje su bile i odlučile doći odustanu od toga. To je trebalo pomoći slabom uspjehu same konferencije.

O Putinovim prijedlozima za prekid vatre i njihovom utjecaju na konferenciju: “Ono što je dosta utjecalo na samu konferenciju su uvjeti koje je iznio Vladimir Putin koji do sada nije davao prijedloge za postizanje prekida rata.  Na taj način, naravno da je ono što je bio rekao postalo tema, bez obzira koliko je to potpuno neprihvatljivo za veliku većinu država koje su bile tamo, posebno za Ukrajinu. On nije bio tamo prisutan ali ju je obilježio tim potezom”, zaključio je Cvrtila.

O mogućnosti da se Rusiju i Kinu privoli na pregovore: “Mislim da još nije moguće, jer taj stupanj polariteta između onih koji žele reviziju međunarodnog poretka, a to je svakako Rusija koja je poduzela agresiju na drugu državu što je protivno povelji UN-a, Helsinškoj deklaraciji koja je jamčila nepromjenjivost granica u Europi, zatim Kina koja isto tako traži reviziju, a  tu su druge države koje su u ovome trenutku reagirale na dominaciju Zapada, je još uvijek prevelika. Teško je bilo očekivati da će Rusija biti pozvana. Ona je u nekoliko navrata istaknula da takva konferencija ne vrijedi, ako oni nisu pozvani. To nije bilo prigovaranje ‘zašto nas niste pozvali?’, jer je njima bilo jasno da njihovo prisustvo nije poželjno nit bi imalo bilo kakve koristi da bi se moglo doći do onoga što bi započelo proces zaustavljanja sukoba i nalaženja prihvatljivog rješenja za obje strane. Ako gledamo uvjete koje je Putin naveo u obraćanju i pogledamo ono sve što Ukrajina govori o tome i naravno Zapad koji kaže da ona mora ostati cjelovita  i ako uz to uzmemo u obzir ono što je Kina predlagala prije kao mirovni plan i sve stavite na stol, to je toliko suprotstavljeno da je to neizvedivo u ovom trenutku.”

O utjecaju hibridnog ratovanja na zemlje koje podržavaju Ukrajinu: Ono što se može primijetiti cijelo ovo vrijeme je da ruska ratna propaganda kroz hibridno djelovanje koje je prisutno u zapadnim državama i jako potencira teme i teze o ‘umoru’ od pomoći Ukrajini. To je jedna od varijabli koja je uključena u ratnu strategiju Rusije da u demokratskim državama, jer znamo da javnost može imati dosta utjecaja na promjenu politika. djeluje se prema onim javnostima koje imaju ambivalentan stav ili podržavaju Rusiju,  unose u javni prostor nešto što ide za smanjenjem pomoći Ukrajini ili pritiska na nju da pristane na uvjete mira.

Hrvatska iskustva i pomoć Ukrajini: Hrvatska je od aneksije Krima iskazivala potporu Ukrajini. Mi smo pokušali prenijeti neka naša iskustva iz reintegracije Podunavlja Ukrajinkskoj strani s obzirom da  su imali dio teritorija izvan kontrole svoje vlasti. U tom smislu Hrvatska je jedina država EU koja može reći da je nažalost imala  tako traumatično iskustvo i da može podijeliti neka rješenja.

Cijeli razgovor s Vlatkom Cvrtilom, rektor Sveučilišta Vern u Zagrebu i bivši savjetnik za obranu predsjednika Republike, Stipe Mesića kao Gostom dana Radio Nacionala poslušajte u nastavku: