Povodom nedovoljnih količina cjepiva protiv koronavirusa koje otežano stižu u Hrvatsku i toga da je Hrvatska počela pregovarati o interventnom uvozu ruskog cjepiva Sputnik V, razgovarali smo Vlatkom Cvrtilom, nekadašnjim savjetnikom za obranu predsjednika Stjepana Mesića, danas rektorom privatnog sveučilišta VERN. Cvrtila, sveučilišni profesor, politolog specijaliziran za sigurnosna pitanja, došao je na VERN neposredno nakon što mu je završio mandat dekana na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Kako je rekao u uvodu razgovora za Nacional, na ovom privatnom sveučilištu počeli su razvijati studijske programe prateći ono što se događa na tržištu radne snage u svrhu potrebnih novih kompetencija i novih vještina. „Kada smo radili programe za ovo sveučilište, komunicirali smo s poslovnim sektorom. Konkretno, u području IT-a razvili smo program ‘internet stvari’, originalno ‘Internet of Things’. Riječ je o razvoju programerskih platformi koje objedinjavaju različite usluge. Mobitelom možete u stanu uključiti pećnicu ili koristiti uređaj koji će liječniku internetom slati podatke, primjerice o tlaku pacijenta. To je novi smjer u IT sektoru. Pozvali smo 10 najvećih hrvatskih kompanija u IT sektoru da nam kažu koja znanja i vještine trebaju jer oni najbolje znaju kakve su potrebe tržišta“, rekao je Cvrtila, rektor drugog privatnog sveučilišta u Zagrebu na početku razgovora, u kojem je govorio o geopolitičkim aspektima proizvodnje cjepiva.

NACIONAL: Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sletio je prošloga tjedna u Sarajevo s donacijom 5000 doza cjepiva AstraZeneca namijenjenih Federaciji BiH. Naglasio je da Srbija raspolaže s pet vrsta cjepiva protiv koronavirusa, da mu samo kažu koje cjepivo žele. Prije Sarajeva i Republici Srpskoj bilo je doznačeno više od 20.000 doza ruskog cjepiva Sputnik V. Srbija je donirala i cjepiva zapadnih proizvođača Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori. Kako to objašnjavate?

Dodao bih da je organizirano i cijepljenje Srba na sjeveru Kosova. Europska unija jest planirala pomoći državama zapadnog Balkana, ali se našla u situaciju da ni sebi ne može pomoći s dovoljnim količinama cjepiva. To su sve redom države koje su članice NATO-a, osim Bosne i Hercegovine, ali i ona je na različite načine vezana uz NATO i EU. Rusija i Kina koriste sve situacije kako bi poremetile tu vezanost na Zapad i zato su iskoristile ovu situaciju i ušle u taj prostor preko Srbije. Srbija je donirala susjedstvu simbolične količine u odnosu na potrebe, ali su to bile snažne geopolitičke poruke. Aleksandar Vučić koristi ovu situaciju kako bi pokazao vlastitu veličinu i odgovornost prema susjedima darujući im cjepivo, a zauzvrat nastoji proširiti gospodarske i političke odnose s namjerom većeg utjecaja u regionalnim odnosima. Odigrava se zanimljiva geopolitička igra na prostoru zapadnog Balkana sa Srbijom u središtu. To apsolutno odgovara Vučićevoj politici u kojoj on želi postati neka vrsta regionalnog hegemona. Sve humanitarne poruke koje se čuju prilikom darovanja cjepiva umotane su u dugoročne geopolitičke interese.

NACIONAL: Ali i ministar zdravstva Vili Beroš razgovarao je s ruskim veleposlanikom oko moguće nabave ruskog cjepiva Sputnik V. Je li vlada Andreja Plenkovića predugo čekala s tom odlukom?

Hrvatska je u europskom pulu za dobivanje cjepiva zapadnih proizvođača, a očito smo se našli u situaciji da ono neće biti isporučeno kako je bilo planirano. Situacija se pogoršava, a neke europske države popustile su u svom odnosu prema ruskom i kineskom cjepivu samo da bi dobile potrebnu količinu cjepiva. I Hrvatska se našla u procjepu kao mala država između strateške lojalnosti prema Bruxellesu i potrebe za žurnom nabavom cjepiva radi što veće procijepljenosti u što kraćem vremenu. Mislim da nije tako pretjerano loše što smo još uvijek na zajedničkom brodu s drugim EU državama jer strateška lojalnost bi se mogla pokazati dobrom u nekim drugim procesima. Nije nevažno što nismo prvi među državama nakon Mađarske koje su prekršili dogovore na razini EU-a. Puno je važnije ako smo uspjeli dogovoriti s Rusijom hitnu isporuku u trenutku kada to cjepivo odobri EMA na razini EU-a, odnosno da je sad stvorena situacija da to možemo napraviti i samostalno bez podozrivih pogleda iz EU-a.

NACIONAL: Kako tu vrstu problema nije imao mađarski premijer Viktor Orban, pa ni Češka i Slovačka, države koje su već naručile ruska i kineska cjepiva unatoč negodovanju Bruxellesa?

Nitko se u EU-u nije začudio kad je Orban posegnuo za ruskim i kineskim cjepivima jer ionako ne slijedi baš prečesto politike Bruxellesa. Česi i Slovaci su to morali napraviti jer imaju katastrofalnu epidemiološku situaciju. Europska unija im je dostavila dodatne količine mimo plana upravo zbog takve situacije, čime je i priznala da ne može redovitim mjerama promijeniti stanje te da su nužni novi potezi koji su bili nezamislivi prije samo kojih mjesec dana. Ne tako davno nije se vjerovalo ruskom cjepivu jer se kreirao geopolitički narativ da većina stvari koja dolazi iz i od Rusije ne može biti dobra, zanemarujući činjenicu da ta država ima kapacitete za proizvodnju takve vrste cjepiva. EU sada mijenja politiku jer je posve jasno kako neće moći osigurati dovoljne količine u planiranom vremenu iz „zapadnih“ izvora, pa se moraju okretati prema drugim proizvođačima. Uglavnom, u trenutku kad se Orban okrenuo Rusiji, to je bio potez za osudu, ali je danas sasvim druga situacija i rusko cjepivo je dobrodošlo.

NACIONAL: Govoreći o tom problemu, predsjednik Zoran Milanović je parafrazirajući aktualnu situaciju rekao da ako je potrebno zaštiti zdravlje građana, onda se cjepivo može nabaviti i od čečenske mafije. Kako komentirate tu njegovu izjavu?

Predsjednik Milanović je tom izjavom ukazao kako u ovako ozbiljnim situacijama nema mjesta za nadmudrivanje i kalkuliranje i potpuno je u pravu. Posve je jasno da se bez cjepiva ne možemo vratiti u normalno funkcioniranje gospodarstva i društva, pa se djelotvorno cjepivo treba nabaviti od bilo koga. Franjo Tuđman je govorio da bi surađivao i s crnim vragom ako je to u interesu Hrvatske.

NACIONAL: Kasni li premijer Plenković s odlukom o interventnom uvozu ruskog cjepiva?

U smislu trenutnog nedostataka potrebne količine cjepiva kasnimo, ali ako uzmemo u obzir varijable strateške lojalnosti i trenutne situacije – možda i ne kasnimo. Već sam i ranije rekao da, gledajući iz današnje perspektive, nije tako loše što nismo skočili na prvu. Dosad su iskočile Mađarska, Češka i Slovačka, a slično sada najavljuje i Poljska. Sada je situacija takva da i mi u Hrvatskoj možemo otvorenije razmišljati i poduzeti određene korake prema ruskom cjepivu.

NACIONAL: Hrvatska je nekada bila lider u tranzicijskom prostoru, a sada mora čekati da taj potez najprije povuku zemlje iz Višegradske skupine: Mađarska, Slovačka, Češka i Poljska, pa tek poslije njih će to učiniti Hrvatska. Kako to objašnjavate?

Epidemiološka situacija u Hrvatskoj nije zahtijevala naglu promjenu politike. Uostalom, o ruskom cjepivu kao mogućem odabiru počelo se pričati nakon što je postalo jasno da zapadne farmaceutske kompanije neće isporučivati planirani broj doza cjepiva u obećanom vremenu. Tek tada se počelo govoriti o potrebi okretanja drugim proizvođačima i došlo je do promjene percepcije ruskog cjepiva koje je bilo dočekano s podsmjehom na Zapadu, a danas je spasonosno rješenje.

NACIONAL: Ali Lancet, jedan je od najuglednijih svjetskih medicinskih časopisa, nedavno je pohvalio djelotvornost ruskog cjepiva Sputnik V i njegovu visoku zaštitnost, višu od 90 posto. Stigla im je i ponuda s Oxforda da s AstraZenecom pokrenu proizvodnju zajedničkog cjepiva. Oba ta cjepiva, naime, rađena su po principima tzv. vektorskih cjepiva.

Da, ali Lancetova objava se pojavila nedavno. Prije toga nije bilo relevantnih znanstvenih podataka o djelotvornosti ruskog cjepiva. Mislim da je Rusija dobro odigrala svoju stratešku geopolitičku igru s cjepivom. Prvi su objavili da ga imaju, ponudili su ga prijateljskim državama i onima za koje su znali da će imati problema u nabavi, a koji su im strateški važni. Također se nisu žurili u registraciji u EU-u jer im je bilo strateški važnije izazvati pukotine u EU jedinstvu. Kako se epidemiološka situacija pogoršava u pojedinim državama, tako će biti sklonije nabavama mimo EU plana. I to u ovome trenutku savršeno odgovara Rusiji. Jednom kad se to cjepivo registrira u EU-u, pojavit će se vrlo vjerojatno slični problemi u isporuci kao i kod zapadnih farmaceutskih kompanija, odnosno isporučene količine će biti manje od obećanih i planiranih. I to zato što će i Rusija imati slične probleme s proizvodnjom traženih količina. Rusiji je u ovome trenutku važno stvaranje narativa o ruskom cjepivu kao spasonosnom rješenju za EU jer to, između ostalog, ima geopolitičku svrhu.

NACIONAL: Rusi nude cjepivo europskim državama, a vlastito stanovništvo još nisu procijepili. Procijepljenost im je manja od 10 posto stanovništva. Kako to objašnjavate?

Jasno je da su dio cjepiva usmjerili izvan granica zbog geopolitičkih razloga, što također radi i Kina. No ne treba brinuti da će oni u potpunosti žrtvovati vlastito stanovništvo u zamjenu za geopolitički utjecaj. Oni vrlo aktivno rade na cijepljenju vlastitog stanovništva i to dinamikom koja odgovara trenutnoj situaciji. Ono što su do sada isporučili u inozemstvo ipak nisu tolike količine kako se nama čini. Oni su zapravo s malim isporučenim količinama postigli veliki učinak jer se kreirao narativ o Rusiji kao velikoj sili koja u ovome trenutku može cjepivo isporučiti svima onima koji traže. A istovremeno to ne mogu zapadne farmaceutske kompanije. Cjepivo je trenutno strateški proizvod koji svi trebaju u velikim količinama. Oni koji ga proizvode sigurno neće odustati od svojih interesa u zamjenu za podržavanje globalne humanosti. Mi ovdje najviše govorimo o Rusiji, ali bismo isto tako mogli govoriti o farmaceutskim kompanijama koje krše dogovore i potpisane ugovore s EU-om u zamjenu za veću zaradu.

NACIONAL: Pandemija i potraga za djelotvornim cjepivom i lijekom za suzbijanje koronavirusa farmaceutsku industriju pretvorili su financijski najmoćniju gospodarsku granu, moćniju i od industrije oružja.

Točno tako, a preko farmaceutske industrije počela je i ta geopolitička bitka. Postalo je to jasno još prije godinu dana kada se virus počeo širiti svijetom, da će krenuti utrka u proizvodnji cjepiva slična utrci u proizvodnji oružja. Isto tako je bilo jasno da će oni koji prvi počnu proizvoditi cjepivo zadobiti veliku količinu strateške moći i to geopolitičku moć, a farmaceutske kompanije ekonomsku i financijsku. Do pronalaska cjepiva primjenjivali smo epidemiološke mjere poznate ljudskoj civilizaciji već tisućama godina. Primjerice, rimski car Marko Aurelije prije dvije tisuće godina u svojim logorima oko današnjeg Beča primjenjivao je slične mjere izolacije zaraženih kako se zaraza ne bi širila. Današnje mjere ograničavaju fizičke kontakte, ali istodobno usporavaju gospodarsku dinamiku i ugrožavaju druge oblike socijalne dinamike. Nalazimo se u posebno zahtjevnoj situaciji koju jedino može promijeniti cjepivo i mogući lijek u budućnosti. A toga još uvijek nema u dovoljnim količinama i zato se stvaraju strahovi o tome kakva nas budućnost čeka.

NACIONAL: I tako je počela utrka u farmaceutskoj industriji u pronalaženju cjepiva.

Još u ožujku prošle godine farmaceutske kompanije iz velikih država krenule su u ozbiljnu potragu za cjepivom. Uložena su velika javna sredstva u istraživanja jer je bilo jasno da farmaceutske kompanije, koliko god bile moćne i financijske jake, to same neće moći napraviti. Čim su države „ušle“ svojim sredstvima u proces stvaranja cjepiva, bilo je jasno da utrka počinje. Ona nije završila u trenutku pronalaska cjepiva, već je nastavljena i kroz proizvodnju i distribuciju. U cijeloj priči humanost je zamijenila bespoštedna strateška borba za moć i utjecaje. Svako slično natjecanje generira nove količine moći onima koji posjeduju strateški resurs, u ovom slučaju cjepivo. Teško je uopće govoriti o nekim pobjednicima u ovoj utrci, ali zasigurno će to biti SAD, Rusija i Kina koji će i dalje kreirati geopolitičku dinamiku koja odgovara njihovim interesima, pa možemo očekivati u budućnosti još veće napetosti među njima koje će osjećati cijeli svijet.

NACIONAL: Europska unija kao da i u tome kasni. Eurozastupnica Romana Jerković zaključila je da je Europska komisije doživjela „veliki debakl”, da se pokazala kao katastrofalan pregovarač kada je pregovarala o proizvodnji cjepiva, kao i sigurnosti njegove distribucije. Rekla je da Europska komisija čak nije osigurala korištenje prava na patente koje su farmakološke kompanije razvile na javnom, europskom novcu. Kako komentirate te njene prigovore?

Mogu se složiti s tim jer se pokazalo kako se EU nije dobro snašao u ovoj situaciji jer je u cijelu priču ušao nespreman. Europska unija je imala dobre namjere i teško je prigovoriti potrebi zajedničkog djelovanja u tako teškoj situaciji u kojoj se našla. Mi znamo da je područje zdravstva nacionalna nadležnost i da ne postoji neka posebna EU nadležnost u tom području. Zagovaratelji jače integracije vidjeli su u sadašnjoj krizi mogućnost ostvarivanja suradnje u području u kojemu ona nije obavezna, a sve radi jačanja solidarnosti i zajedničkog djelovanja s obzirom na obilježja krize. Iz tih razloga dogovorena je zajednička nabava cjepiva u velikim količinama, što je i utjecalo na niže cijene za EU. Dakle, teško je prigovoriti takvom pristupu. No danas se nalazimo u situaciji kad svi kritiziraju EU zbog takvog pristupa jer on nije donio ono što je trebao zbog pojave nekih okolnosti na koje EU nije računao. A nije jer bez obzira na to što je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla da je njezina komisija geopolitička, EU nije država i nema kapaciteta za geopolitičko djelovanje i geopolitičke igre. EU je ispao poprilično naivan ulaganjem našeg novca u farmaceutske kompanije koje nisu iz EU-a i čija se proizvodnja odvija u većini izvan teritorija EU-a.

NACIONAL: Koliko je Europska unija uopće uložila u program pronalaženja cjepiva?

Uložila je skoro tri milijarde eura u istraživanja s namjerom prednosti pri nabavi uz smanjenu cijenu. Planirala je nabavu od više proizvođača, što je bilo razumno u situaciji kad je bilo posve neizvjesno tko će prvi proizvesti cjepivo. Zanimljivo je da su naručili “samo” 200 milijuna doza od BioNTecha i 80 milijuna od američke tvrtke Moderna zato što je kod njih riječ o novoj tehnologiji i veoma visokoj cijeni doza cjepiva, a one su prve registrirale svoje cjepivo u EU-u. Međutim, EU je kasnio s ugovorima, a u međuvremenu su neke druge države izvan EU-a već potpisale ugovore za isporuku po višim cijenama. Tu ponajprije mislim na Izrael koji planira do travnja procijepiti cijelo stanovništvo, a američki predsjednik Joe Biden planira to isto učiniti do lipnja ove godine. Biden je promijenio Trumpovu politiku koja je posvećivala puno manje pozornosti brzom procjepljivanju Amerikanaca, što je izravno utjecalo na količine koje se mogu distribuirati izvan teritorija SAD-a. Kad je Biden postao predsjednik, rekao je da sve cjepivo koje se proizvodi na teritoriju SAD-a treba iskoristi najprije za procjepljivanje Amerikanaca.

NACIONAL: Je li ta politika američkog predsjednika Bidena jedan od razloga što u Hrvatsku ne dolaze dovoljne i očekivane količine cjepiva. U Hrvatskoj do lipnja neće biti procijepljeno više od 50 posto stanovništva kako je bilo planirano, a to je važno i zbog turističke sezone.

Pokazalo se kako u distribuciji cjepiva nema baš previše transatlantskog zajedništva i partnerstva. SAD je upotrijebio svoje interne mehanizme kako bi ograničio izvoz cjepiva izvan svog teritorija. Velika Britanija nije trebala čekati odobrenje cjepiva od EU-a, pa je sve interne procedure ubrzala i među prvima počela cijepiti svoje stanovništvo. Velika Britanija koja je izašla iz Europske unije više nije imala ni obveze prema zajedničkoj zdravstvenoj politici. Kao što je poznato, cjepivo AstraZenece nastalo je u švedsko-britanskoj koprodukciji, u suradnji AstraZenece s britanskim sveučilištem Oxfordom. Dva najpoznatija britanska sveučilišta Cambridge i Oxford, jedina dva europska sveučilišta koja su smještena među prvih 10 sveučilišta u svijetu na poznatoj šangajskoj listi, bila su uključena u proizvodnju ovog europskog cjepiva. Europska unija je upravo u taj projekt cjepiva uložila najviše novca, ali bez očekivanog rezultata. Svima je jasno kako bez visokog postotka procijepljenosti nema oporavka gospodarstva, a turizam već jest stradao zbog pandemije i moglo bi se dogoditi da upravo ta grana ima najveće posljedice s obzirom na ograničenja putovanja.

NACIONAL: Međutim, ni AstraZenecina cjepiva nema dovoljno.

Europska unija je očekivala da će moći kontrolirati proces jer je taj projekt bio praktički u njihovim rukama, pa je u njega uloženo najviše novca. AstraZeneca ima slične probleme u proizvodnji kao i druge kompanije i potpisala je ugovore i s drugim državama kojima mora isporučiti ugovorene količine. Italija je nedavno, uz potporu EU-a, uskratila izvozne dozvole AstraZeneci za izvoz cjepiva u Australiju. Osnova za takvu odluku postoji jer AstraZeneca nije ispunjavala svoje ugovorne obveze prema EU-u.

NACIONAL: Je li Europska unija traljavo reagirala na pandemiju?

Početak pandemije pokazao je brojne pukotine u europskom odgovoru na krizu. Države su bile uglavnom prepuštene same sebi. Tu bih istaknuo Italiju koja je u teškim trenucima primala više pomoći od država izvan EU-a, nego od EU-a ili nekih drugih EU država. Vjerojatno je i ta situacija navela države članice da učine nešto zajednički kad su već pali na ispitu pomoći Italiji, pa su se odlučili iza zajedničku nabavu i distribuciju cjepiva. Na početku pandemije pokazalo se kako EU nema kapacitete za stratešku autonomiju jer se većina potrebnih sredstava (maske, respiratori i druga medicinska oprema) nisu proizvodili u dovoljnim količinama u EU-u. U tom trenutku nije bilo zajedničkog pristupa u nabavi nedostajućih materijala, pa se svaka država snalazila za sebe. I to je pokazalo kako nedostaju mehanizmi na razini EU-a za suočavanje s ovakvim tipovima kriza, što je rezultiralo zakašnjelim i neučinkovitim potezima. Sve to rezultiralo je smanjivanjem povjerenja u sposobnost EU-a da može djelovati u zajedničkom interesu, što povećava strahove europskih građana da će znatno lošije proći nego neke druge države.

NACIONAL: Međutim, nije samo problem u panici i strahu.

Nije samo riječ o panici i strahu. I ekonomije su u velikim problemima, pa onda i države kao i građani koji u njima žive. Pogotovo stradavaju države poput Hrvatske koje žive od turizma. Posljedica pandemije je zabrana putovanja jer svako putovanje postaje rizično. Turistički sektor je u cijelom svijetu pretrpio velike gubitke, a čini se kako ni ove godine situacija neće biti puno bolja ako svi u EU-u ne osiguramo veću procijepljenost. Prošle smo godine uspjeli nešto spasiti u ljetnim mjesecima, ali su tada granice bile otvorene i nisu postojale prepreke za putovanje. Prema nekim analizama, to je pridonijelo novim pandemijskim valovima u jesen i tijekom zime u Europi. Ako procijepljenost neće biti na odgovarajućoj razini, može se vrlo lako dogoditi da će postojati ograničenja u putovanjima iz država iz kojih primamo najviše gostiju. Isto tako, ako kod nas ne bude epidemiološka situacija pod kontrolom, a procijepljenost je očito bitan faktor, tada će europske države zabranjivati svojim građanima odlazak u Hrvatsku.

NACIONAL: Bi li takva vrsta zabrane, zabrane kretanja i putovanja bilo ograničavanje temeljnih ljudskih prava?

Ne mora biti to klasična zabrana. Dovoljno je uvesti obvezu građanima koji budu napuštali državu da po povratku 14 dana borave u izolaciji. Koliko smo mjera ove godine već donijeli koje su bile na granici ograničavanja ljudskih prava? Kretanje je u Europskoj uniji vrlo važna komponenta, ali ako nekoga obvežete da po povratku mora ići 14 dana u karantenu, obeshrabrit ćete ga da igdje putuje. Lukavstvo uma je u politici jedan od glavnih elemenata. Austrijska skijališta od ove zimske sezone nisu imala prihode, pa su se s tim morala pomiriti. Austrija bi ove godine mogla uvesti mjere koje će obeshrabrivati odlazak njihovim građanima iz države, a sve u cilju da svoj odmor provedu u vlastitoj državi. Može se vrlo lako dogoditi da države, na neki način, demotiviraju svoje građane za odlazak u inozemstvo. Hrvatska bi se, ako se to počne događati, mogla naći u vrlo ozbiljnom problemu.

NACIONAL: Može li se govoriti i o tom crnom scenariju?

Taj scenarij nije isključen jer se program cijepljenja stanovništva ne odvija prema planiranom programu dogovorenom na razini Europske unije. Svaka će država gledati isključivo svoju situaciju. Zato je važno imati što bolju epidemiološku situaciju u Hrvatskoj jer to onda smanjuje razloge za ograničavanje putovanja tijekom ljeta na našu obalu koje bi mogle koristiti neke europske države.

NACIONAL: Jedan od elemenata borbe protiv epidemije je ograničeni broj ljudi na pogrebima, ne više od 25 sudionika. Međutim, na pogrebu gradonačelniku Milanu Bandiću bilo je više tisuća ljudi, a ministar zdravstva Vili Beroš prokomentirao je to tek ocjenom da „virus nije šampion u skoku u dalj“.

Epidemiološke mjere na pogrebu zagrebačkom gradonačelniku, u smislu ograničenog broja ljudi, očito su bile prekršene. Oko toga nema dvojbe. S druge strane, i ministar Davor Božinović rekao je golu istinu. Da se taj pogreb nije organizirao na ovakav način, opet bi na ispraćaj zagrebačkog gradonačelnika vjerojatno došao veći broj ljudi od dopuštenog. To se ne bi moglo spriječiti. Ili bi se moglo spriječiti, ali bi se morale primijeniti puno nepopularnije mjere, pa upotrijebiti možda i policiju, primijeniti silu. Primjena represije u takvim situacijama sigurno bi bila kontraproduktivna. No treba reći kako ovakvi događaji u kojima se prešutno odvija kršenje epidemioloških mjera, bez obzira o kakvom se događaju radi, ipak ostavljaju jaki trag u društvu i o tome treba voditi računa. Što ih bude više, to će biti manje povjerenja građana u vlast, a to znači da se može dogoditi namjerno masovnije kršenje epidemioloških mjera kao neki oblik otpora, o čemu svjedočimo u nekim europskim državama. Ovakvi događaji mogu smanjivati strpljivost građana, pa bi valjalo voditi računa da ih ima što manje.