Točan datum izbora za predsjednika SDP-a znat će se nakon sjednice Glavnog odbora stranke koja bi se trebala održati sredinom lipnja ili u njegovoj drugoj polovici

Unutarstranački izbori u SDP-u održat će se gotovo sigurno nakon ljetnih odmora, odnosno u rujnu ove godine. Ovu informaciju za Nacional je otkrio izvor iz samog vrha SDP-a koji je pojasnio i proceduru raspisivanja tih izbora te probleme s kojima se susreće vodstvo stranke s određenim datumima kada bi ti izbori trebali biti raspisani. Isti izvor je otkrio i da iako se u javnosti pojavila informacija kako se aktualni predsjednik Peđa Grbin neće ponovno kandidirati za predsjednika SDP-a, to nije točno te da još uvijek postoji mogućnost da će Grbin izaći na izbore za predsjednika stranke te da će zatražiti povjerenje da stranku vodi u još jednom ciklusu do idućih parlamentarnih izbora.

Naime, kako tvrdi Nacionalov izvor, posljednja anketa koju je u nedjelju navečer objavio RTL, a i interna anketa koju je SDP napravio za izbore za Europski parlament pokazuju neočekivani rast popularnosti SDP-a, zbog čega su narasla i očekivanja SDP-ovaca za europske izbore. U SDP-u tvrde da su rezultati ove prve ankete nakon parlamentarnih izbora puno bolji nego što su to primjerice bili u prvoj anketi nakon parlamentarnih izbora 2020. godine i da u odnosu na tu anketu SDP ima oko tri posto višu podršku, a HDZ oko tri posto manju. To sve ide u prilog onima koji bi čak i podržali Peđu Grbina da se ponovno kandidira za predsjednika SDP-a. Jedan Grbinov suradnik tvrdi da je percepcija koja je stvorena u javnosti da predsjednici SDP-a redovito podnose ostavke nakon lošeg rezultata na parlamentarnim izborima jednostavno nije točna te da Grbin ima pravo dočekati unutarstranačke izbore kao predsjednik SDP-a:

“Jedino su Zoran Milanović 2016. i Davor Bernardić 2020. odmah nakon izbora podnijeli ostavke, a ni Milanović 2007. i 2015., a niti Ivica Račan 2003. nisu podnijeli ostavke, već su nastavili voditi stranku. Oni koji imaju duže pamćenje sjetit će se da su 2003. bili veliki pritisci na Račana da podnese ostavku, ali on to nije učinio. Ostavku nije podnio ni Milanović 2007. pa ni 2015. nakon što su propali pregovori s Mostom. Isto tako treba priznati da, koliko god to se u javnosti željelo plasirati drugačije, Grbin ostavlja stranku u puno boljoj situaciji nego što je to bila prije četiri godine. Kada je postao predsjednik, stranka je bila u minusu većim od 20 milijuna kuna, a danas je taj iznos smanjen na sedam milijuna kuna, ili manje od milijun eura i taj je minus prije svega rezultat činjenice da se u ovoj godini održavaju različiti izbori na tri strane. Naravno da su SDP-u potrebne promjene, ali stranka nije ni u približno lošoj situaciji kako se to želi prikazati.”

U takvim okolnostima vrh stranke s optimizmom čeka europske izbore te se nada kako će SDP ponoviti rezultat od prije pet godina kada su osvojena četiri mandata u Europskom parlamentu, a iako se tvrdi da je Peđa Grbin već donio odluku o budućnosti unutar SDP-a, vjerojatno bi dobar rezultat na europskim izborima mogao utjecati i na odluku da se ponovno kandidira za šefa SDP-a. No više će se znati nakon izbora 9. lipnja, na kojima je glavna zadaća SDP-ovaca da podignu izlaznost u odnosu na prošle europske izbore kada je izašlo 29 posto birača. Uz veću izlaznost, u SDP-u su sigurni da rastu šanse i za njihov bolji rezultat i približavanje HDZ-u. Tek nakon što završe izbori kreće i proces unutarstranačkih izbora na kojima se bira novi predsjednik stranke. Rok za održavanje tih izbora je 180 dana od održavanja parlamentarnih izbora, što znači da se novi predsjednik SDP-a mora izabrati do 17. listopada ove godine. Izbore raspisuje Glavni odbor SDP-a, a upravo o datumu održavanja sjednice Glavnog odbora ovisi i datum izbora za predsjednika SDP-a. Naime, Glavni odbor može raspisati izbore najranije 45 dana od sjednice na kojoj se donese odluka o održavanju tih izbora. Budući da je potpuno jasno kako se sjednica Glavnog odbora SDP-a na kojoj će se donijeti odluka o održavanju izbora za predsjednika stranke neće održati prije izbora za Europski parlament, a sjednice Glavnog odbora uobičajeno se održavaju subotom, prvi datum kada bi se ta sjednica mogla održati je 15. lipnja. Međutim, izvor iz SDP-a kaže da postoji problem s tim datumom te objašnjava zašto bi se sjednica Glavnog odbora mogla održati tek dva tjedna kasnije, odnosno 29. lipnja:

“Članovi Glavnog odbora dolaze iz cijele Hrvatske i zato je uobičajeno da se sjednice sazivaju subotom. Problem je što 15. lipnja Hrvatska otvara Europsko prvenstvo u nogometu protiv Španjolske i vjerojatno će dio članova Glavnog odbora biti u Berlinu, a dio će htjeti i gledati utakmicu. Naravno da sjednicu nećemo održati ni 22. lipnja na Dan antifašističke borbe, pa tako ostaju dvije opcije: ili da se održi 29. lipnja, što bi odgodilo cijeli izborni proces ili da sjednicu ovaj put održimo u petak, 14. lipnja, što je samo pet dana nakon europskih izbora. U svakom slučaju bit će onih koji će protestirati zbog termina koji god on bio.”

Ako se sjednica Glavnog odbora doista i održi 29. lipnja, to znači da bi se izbori za predsjednika SDP-a najranije mogli održati 14. kolovoza, što se sigurno neće dogoditi te će datum izbora vrlo vjerojatno biti početkom ili sredinom rujna. Ovakav rasplet događaja vjerojatno neće najbolje prihvatiti Grbinovi protivnici i oni koji tvrde da bi on odmah trebao napustiti stranku te bi vođenje stranke trebao prepustiti nekom od potpredsjednika. No kako sada stvari stoje, Grbin ima potpunu podršku vrha stranke da barem do izbora za novog predsjednika ostane na čelu stranke, a neki od njih smatraju da bi se ponovno trebao kandidirati za predsjednika. U svakom slučaju, čak i ako se ponovno kandidira, Grbin će vrlo vjerojatno imati niz vrlo jakih protukandidata te bi sljedeći izbori za predsjednika SDP-a mogli biti najneizvjesniji u novijoj povijesti stranke, a samim time bi mogli dovesti i do novih podjela unutar SDP-a, što očekuju i njihovi politički konkurenti u drugim strankama. No jedan od utjecajnijih članova stranke koji je i sam priznao da još razmišlja hoće li se kandidirati za predsjednika, za Nacional je izjavio da do novih podjela u stranci gotovo sigurno neće doći:

“SDP-u sigurno trebaju promjene, ali do tih promjena sigurno neće doći novim podjelama i svađama. Iako se ne slažem sa svime što aktualno vodstvo radi, čini mi se da je situacija sada mirnija nego što je bila u proteklih desetak godina i ne vidim zašto bi došlo do novog raskola. Naravno da se javljaju raznorazni rubni likovi koji sada traže mjesto u novoj raspodjeli snaga, ali nitko od važnijih aktera ne sudjeluje u cipelarenju Peđe Grbina i aktualnog vodstva stranke i to je veliki napredak u odnosu na ranije godine. Ima onih koji upozoravaju na greške i traže promjene, ali čini mi se da to rade na jedan civiliziran i kulturan način bez da stvaraju nove podjele. Nemam ništa protiv toga da se i Peđa ponovno kandidira za predsjednika, ako misli da je to dobro za njega i stranku, ali mišljenja sam da nam trebaju promjene i da su nam potrebni novi ljudi. Međutim, prije svega trebamo svi zajedno raditi na europskim izborima kako bismo ostvarili što bolji rezultat jer mi se čini da imamo priliku napraviti puno više nego što se činilo nakon rezultata na parlamentarnim izborima.”