Ako banke žele povećati cijene naknada, primjerice za tekuće račune, moraju izričito dobiti suglasnost svojih klijenata. Novi zakon mogao bi oslabiti ovo pravilo, na štetu milijuna kupaca,

Trenutna pravna situacija je jasna: ako tvrtka želi promijeniti cijene za postojeće ugovore, mora se dobiti izričit pristanak kupaca. Ako klijenti ne odgovore, to se izričito ne smatra privolom, bez obzira što kažu uvjeti i odredbe, prenosi Fenix Magazin.

Ta uredba, između ostalog, čini banke odgovornima i štiti potrošače. U praksi se sve tvrtke toga ne pridržavaju uvijek, a postoje i redovni modeli deklaratornih tužbi protiv jednostranih povećanja naknada.

Međutim, zakonski prijedlog Saveznog ministarstva pravosuđa sada želi to promijeniti i ponovno omogućiti prešutni pristanak ako se korisnici u određenom roku ne usprotive povećanju cijene.

Nisu samo banke pogođene ovom uredbom. Ista pravila vrijede i za usluge streaminga, fitness studije ili ugovore s dobavljačima softvera i oblaka: promjene ugovora i povećanja cijena zahtijevaju izričit pristanak korisnika.

Međutim, banke su intenzivno radile na ovoj regulativi od ključne presude BGH iz 2021. Njemački bankarski sektor objavio je stav o tome prije otprilike godinu dana. Uz izričitu suglasnost moguće je i raskinuti postojeće ugovore te korisnicima ponuditi nove ugovore s prilagođenim uvjetima. No, banke to naravno žele izbjeći jer klijenti raskide ne prihvaćaju osobito dobro.

Ono što je zajedničko pristupima je da klijenti moraju nešto poduzeti prije nego što povećanje cijena stupi na snagu. Ako se ovo načelo više ne primjenjuje, zastupnici potrošača očekuju velika povećanja cijena. Savezna udruga potrošačkih organizacija navodi, na primjer: “Moramo se bojati da će tvrtke neprimjetno progurati povećanje cijena.”